Amela Ivković O’Reilly: Vlastiti izbor na kraju samelje ljude

Piše: Redakcija

Amela Ivković O’ Reilly jedan je od rijetkih nutricionista u našoj zemlji. Po završetku Medicinske škole u Sarajevu upisala je studij medicine, nakon čega odlazi na nastavak edukacije u Graz. Studij je nastavila u Dablinu, gdje je diplomirala nutricionizam.  Usavršavanje nastavlja magistarskim studijem na Middlesex univerzitetu u Londonu.
Saradnja s velikim imenima u oblasti nutricionizma, herbalizma, osteopatije, refleksologije, akupunkture i kognitivne psihologije obogatila je Amelino znanje, a rad na klinikama u Dablinu, Londonu i Gran Kanariju njenu praksu.

Uz rad u privatnoj praksi u Sarajevu, bila je angažirana na projektu za DM, za koji je kreirala nutricionistički program, a u okviru škole „Familija Makrobiotika” redovno drži predavanja. Amela je član Udruženja nutricionista Irske, Udruženja nutricionista Velike Britanije i Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije. Predsjednik je Skupštine Udruženja „Green Council”. Sad živi u Sarajevu sa suprugom Denisom i sinom Liamom. Kaže da su se njeni ukućani već navikli na život u njenom rodnom gradu, a i klijenata je sve više…

–  Početkom 1998. godine dobila sam stipendiju i odlazim iz Sarajeva u Graz da nastavim studij. Tu upoznajem supruga Denisa i donosim vrlo važnu odluku, da život nastavim u Dablinu. Tad se, prvi put, susrećem s nutricionizmom. Tokom studija jednostavno osjetiš potrebu da istražuješ. Uvijek sam tražila priliku za učenje van zidova konvencionalne medicine. Kad sam došla u Irsku, srela sam se mnogo ljudi iz različitih oblasti medicine, obogatila znanje i odlučila da nastavim studij u ovoj oblasti. I evo me ponovo u Sarajevu, mom rodnom gradu sa suprugom i sinom, ali su sve opcije i dalje otvorene, kaže Amela na početku razgovora.

U našoj zemlji nedostaje educiranih u oblasti nutricionizma. Kako nemamo odgovor, otvara se mogućnost da savjete o pravilnoj prehrani daju osobe koje su završile kurs ili seminar iz ove oblasti. Kako je to regulirano u drugim zemljama?

– U Irskoj, gdje sam radila u klinici, sarađivala sam s doktorima medicine, ali i specijalistom akupunkture i stručnjacima iz drugih grana medicine. Jer, ono što je zapadnoj medicini teško priznati jeste da nema odgovora na sva pitanja. Ljudsko tijelo je veoma kompleksno. Da bi se pomoglo jednoj osobi, mora se timski raditi. Znam granice svoje profesije, šta mogu, a šta ne. Ali znam da onda može pomoći neko drugi. To je ljepota nutricionizma. Kad radimo nutricionistički portfolio za klijenta, uzimajući informacije, govorimo o problemima od rođenja, o porodičnoj historiji bolesti i to je ta individualnost. Na osnovu toga i onog što se dešavalo te sadašnjeg stanja pravimo sliku. Stres, fizička aktivnost, promjene u životu, sve to utječe na nas. Moramo shvatiti da nismo jedno. Mi smo mozaik. Tada radimo na simptomu, a ne na uzroku. A uzroci su mnogo dublji. No, sve se uz rad i intenzivnu terapiju može korigirati. Jedan moj profesor je uvijek govorio: „Geni su kao da nosite napunjen pištolj. Na vama je hoćete li pucati”. Naše tijelo želi biti zdravo. Ako ga konstantno bombardujemo lošom hranom i stresom – razboljet ćemo se.

U nekoliko velikih istraživanja proglašeni smo jednom od najdebljih nacija u Evropi. Je li to tačno?

– Mi sigurno nismo najdeblja nacija, ali je istina da živimo u iluziji. Godinama, govorimo o periodu prije rata, imali smo kvalitetan način života u odnosu na druge. No, ishrana je posljednjih godina sve lošija, iako imamo veći izbor. Meni je najteže što je pretilost česta među djecom. Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS 2011.-2012. godina) pokazalo je procente prekomjerne uhranjenosti među djecom u dobnoj podgrupi od 12. do 23. mjeseca sa čak 26,9 posto. Ekstremno gojazne djece u školskoj dobi je čak od 20 do 22 posto. Prema tim podacima, svako peto dijete u BiH je gojazno. Kad to ljudima saopštite, svi su šokirani. Dio te djece do tinejdžerske dobi razvit će dijabetes tipa 2. Ako govorimo o svjetskom poretku, dokazano je da će sadašnje generacije roditelja biti, nažalost, zdravije od svoje djece. A to je grozno. Već imamo djecu koja su hronični bolesnici, no ništa ne radimo na prevenciji.

Šta su, prema Vašem mišljenju, najveće greške savremene porodice u prehrani?

– Živimo brzo i niko ne razmišlja o tome šta je to dobro i zdravo za mene?! Kad prođem pored neke škole tokom odmora vidim da djeca jedu najčešće kifle, uz gazirano piće ili bilo koju verziju brze hrane, koja donosi samo šećer. Za odrasle je, uz prehranu, jednako opasan i stres. Mi to zove „fight-or-flight” sindrom, koji je zapisan u genetskom kodu. Kroz historiju ljudi su bili spremni na susret s opasnim životinjama. Ako bi se desio, kortizol i andernalin u tijelu je rastao, kako bi dobili energiju i pobjegli. Kad bi to uspjeli, odmah bi se opuštali. Danas naše tijelo ne razlikuje tog lava od rokova na poslu, trčanja da završimo sve obaveze ili bijega od negativnih ljudi koji šire lošu energiju. Kortizol i andernalin se pumpaju, šećer u krvi raste, a bijega nema. Ne trčimo nego sjedimo za stolom. To je sindrom modernog vremena.

Kako se to odražava na zdravlje, vidite li posljedice kod klijenata? 

– Zbog toga se većina žena koje mi dolaze deblja isključivo u području stomaka. Tijelo zadržava masnoću tamo gdje je najbliža jetri, jer kad se ponovo sindrom aktivira, tako ga najbliže pretvara u energiju. A svi mi kažu: „Radim sve kako treba. I jedem i vježbam i opet šlauf”. Eh, ponekad je i prekomjerno vježbanje stres. Naše tijelo se ne može privići na izazove modernog života i nije ni čudo što ljudi obolijevaju. Svi zaboravljaju da moraju imati bar pola sata za sebe, ako ništa drugo, ranije ići na spavanje. Nažalost, zaboravili smo brinuti o sebi i voljeti sebe. To je naročito izraženo kod žena. Obično se mnogo dajemo i sebe stavljamo na posljednje mjesto. I na kraju, nastaje krah sistema. Imala sam klijenata/ica koji su postigli sve u karijeri i životu i otišli na godišnji odmor. Dešavalo se da se razbole, pa čak i umiru. Tijelo trpi i sistem zakoči. Vlastiti izbor te na kraju samelje.

Kako djecu učiti da pravilno biraju hranu?

– Djecu o tome treba učiti što ranije. Osim genetike, mi, roditelji, kreiramo to dijete. Ishrana majke tokom trudnoće može stvoriti predispozicije za alergije ili autoimune bolesti. Bilo bi idealno kad mi majke dojila dijete bar godinu, s tim da od šestog mjeseca dodajemo nove stvari u ishranu. Dijete se rađa sa sterilnim probavnim sistemom. No, srela sam žene koje ne mogu da doje, pa tada treba uključiti formulu koja je sastavom najbliža majčinom mlijeku. Najvažnije je obložiti sluznicu zdravim bakterijama, čiji je broj veći nego broj ćelija u tijelu. One su ključ. Dijete morate hraniti kvalitetno proteinima, ugljikohidratima i mastima. Najvažniji je temelj. A važan je i zajednički obrok. Porodica je ključ, jer ako roditelji jedu nezdravo, tako će jesti i djeca. Mi moramo biti primjer.

Mnogi će na Vaš komentar o zdravijoj prehrani reći: „Pa zdrava hrana je skupa”. Šta birati na pijaci i u prodavnicama?

– Zdravlje nije skupo, skupa je bolest. Kad smo bolesni, dali bismo sve da ozdravimo. Svako od nas ima budžet, znamo koliki je i u okviru njega se sigurno možemo zdravo hraniti. Mi još imamo zdravu hranu u BiH, još nam zemlja nije toliko zatrovana pesticidima. Više vjerujemo kad nešto dođe s Kube ili Španije nego u nešto uzgojeno u našoj okolici. A za nas je najzdravija naša hrana. Sad je sezona tikve, brokula, krafiola, kelja, mrkve, luka, grahorica, leće, koju možete kupiti na pijacama. Naši mali proizvođači nude vam domaću hranu, koju je bolje kupovati nego onu u marketima. A salata, mladi luk ili paradajz u januaru?! Pa valjda smo svjesni da je to loše.

Mnogi stavljaju znak jednakosti između „ekološki uzgojenog” i „organskog porijekla”. Pojasnite nam razliku…

– Nedavno sam radila na jednom projektu i razgovarali smo s ljudima upravo o toj vrsti uzgoja. Ekološki uzgojeno podrazumijeva organski proizvod koji je proizveden s biološki tretiranom, odnosno čistom vodom, uz energiju iz prirode,  naprimjer, vjetra. To je jedan veliki sistem, čiji je organski proizvod dio. Organski uzgoj podrazumijeva uzgoj bez pesticida ili hemikalija. One su pogubne za naše tijelo. Hemikalije se deponuju, jer ih ono ne prepoznaje. Kod žena se to obično dešava u predjelu grudi ili jajnika, a kod muškaraca u oblasti prostate ili, recimo, pluća. Tijelo je pametno, osigurava osnovno – da nam radi srce i da dišemo, a sve ostalo nije primarno. I otrovi se akumuliraju. Mi nismo ni svjesni da tokom dana unošenjem hljeba, mlijeka, grikalica unosimo samo prerađenu hranu i emulgatore. Nismo svjesni ni šta sve tokom tuširanja stavljamo na sebe, što ulazi u krvotok, pa ni kroz vodu kojom se tuširamo. Naše tijelo se fenomenalno ponaša čemu je sve izloženo tokom samo jednog dana.

Kakva je situacija s vodom u BiH? Je li bolji izbor flaširana ili iz ona česme?

– Nažalost, voljela bih da mogu reći obratno, ali je naša voda iz sistema vodosnabdijevanja nezdrava. Postoje istraživanja koja možete pogledati i na web stranici vodovoda i kad pročitate, sve će vam biti jasno. Mnogo je rupa u vodovodnom sistemu (čak 67 posto vode se gubi), pa sad zamislite šta se dešava, promjena sistema se godinama nije desila, mnogo je azbestnih cijevi. Ja sam bila zgrožena kad sam to pročitala. Nekad smo imali kvalitetnu vodu, ali sad to nije tako. Najjednostavnija opcija su bokali s filterima ili ugradnja filtera ispod sudopera. Ljudi nisu svjesni ovih podataka. Mi smo sjedimo i čekamo da neko drugi riješi naš problem.

Mnoge iluzije o zdravoj prehrani se ruše. Nekad smo učili o piramidi prehrane čija su baza žitarice. Kako ona sad izgleda i koliko je zdravo meso koje jedemo?

– Ta piramida bi bila odlična kad bismo je okrenuli naopako. Dakle, žitarica treba biti najmanje. Čak i cjelovite žitarice, koje su najbolje, od zobi, do pšenice i ječma – to su šećeri. Ako ih ne koristite, oni se pohranjuju. A mi ih ne koristimo u tolikoj mjeri. Nismo atletičari, niti trčimo maraton. Prekomjerna količina hormona u mesu dovodi do promjena u organizmu. Većina ljudi ne kupuje toliko crveno meso, a suštini kod nas je ono zdravije nego meso peradi ili puretina, koji su tretirani visokom količinom antibiotika i hormona. Uništavaju nam hormonalni i probavni sistem. Djevojčice ranije dobivaju menstruaciju, akne i imaju pojačanu maljavost, a dječaci ranije mutiraju, ili imaju često i povećane grudi. Sad je to sve češća pojava. Paštete i salame su najgora varijanta. Danas je mnogo i intolarancije na gluten zbog toga što se pšenica promijenila. Zbog masovne proizvodnje sve je veći procent glutena, pa se češće javlja i celijakija.

Posljednih godina mnogo se govori o primjeni maslinovog ulja u prehrani i njegovoj blagodati za ljudski organizam. Koliko i kako ga koristiti?

– Hladno prešano maslinovo ulje je veoma zdravo i savršeno je kao dodatak jelu. Da, dodatak. S tim uljem ne treba kuhati. Pri kuhanju je mnogo zdravije koristiti masnoće koje su čvrste na sobnoj temperaturi. Tu najprije mislim na kokosov puter, nakon kojeg slijedi naš klasični puter, a tek nakon toga kombinacija putera i maslinovog ulja, i to kod jela na određenim temperaturama. Ukoliko temperatura raste, ulje će užegnuti i postat će nezdravo, puno slobodnih radikala.

Za sam kraj nadahnite nas – šta Vi kuhate?

– Volim da kuham i uživam u tome. No, uvijek brinem o tome odakle dolazi ono što jedem. Na pijaci Markale me svi znaju, imam svoje tete kod kojih kupujem i znam odakle dolazi proizvodi. Nisam isključiva i smatram da ishrana treba biti raznovrsna. Pobornica sam vegetarijanske prehrane. Prema mom mišljenju, zdrav obrok izgleda tako da jednu polovinu vašeg tanjira zauzima sezonsko povrće, a drugu proteini (meso, riba ili mahunarke). Kuham različite vrste hrane i eksperimentišem. Volim začine, koje često zaboravljamo, a naše nane i bake su ih mnogo koristile. U najkraćem, ključ zdrave ishrane je balans – kaže na kraju Amela Ivković O’Reilly.

 

 

 

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti