Najveće zgrada ili najveća sramota Bliskog istoka: Burj Khalifa, kula babilonska iz centra Dubaija

Piše: Redakcija

Dubai je prije samo nekoliko decenija bio jednostavan grad beduina, sitnih trgovaca zanatlija, ribara i sakupljača školjki. Još je tridesetih godina prošlog stoljeća Dubai bio svjetska prijestolnica nakita od bisernih perli, no kada su izumljeni vještački biseri, taj je biznis neslavno propao. Grad je polako tavorio sve do sredine šezdesetih kada je otkrivena nafta. Od tada su plemenski vladari ulagli u aerodrome, luke i telefonske veze, no bilo je jasno da novca i ima i više nego što je dovoljno. Populacija Dubaija je između 1968 i 1975 porasla za 300 posto, sa 59.000 na 183.00 hiljade stanovnika.

– U početku su građevine bile nešto skromnije da bi 1990-ih godina počeli graditi objekti koji bi se mogli nazvati svjetskim čudima. Jedan od takvih je hotel Burj Al Arab, koji je jedini hotel sa 7 zvjezdica na svijetu. Napravljen je u obliku jedra na ribarskom brodiću po želji samog emira. Ulazni hol je najveći na svijetu, viši od samog Eiffelovog tornja.

Međutim nakon njegovog završetka počele su se graditi još nevjerojatnije tvorevine: poluotok u obliku palme i otok koji svojim oblikom predstavljaju cijelu površinu Zemlje. Jedan umjetni otok na tom arhipelagu košta preko 30 miliona dolara. Cijeli grad ima veliki broj luksuznih trgovačkih centara, a jedan od njih je toliko velik da su u njemu smjestili skijašku stazu. U toku su radovi na Restless planetu, parku sa realno prikazanim robotima- dinosaurima i prethistorijskim izgledom Zemlje, piše hrvatska Wikipedija.

Neko se u Dubaiju sjetio da nije dovoljno imati i najveće vještačke otoka ili najluksuzniji hotel na svijetu. Trebalo je novo, jedinstveno čudo, recimo najveći neboder ikada sagrađen. Godine 2004. novac je bio najmanji problem u Duabiju i činilo se da ga nikad neće nestati. Bar su tako mislili investitori kada su u januaru pomenute godine radnici zakopali prvu lopatu zgrade čiji je radni naziv bio Burj Dubai. Ipak, zahvalujući globalnij receciji i Dubai je 2008. Upao u finansijske probleme, te završetak Burj Dubija, najviše zgrade na svijetu činio neizvjesnim. Ipak, u pomoć je pritekao susjedni emirat Abu Dhabi, koji gaji neku vrstu sportskog rivalstva prema Dubaiju.

Imenom te zovem šeikovim

Treba znati i da su Ujedinjeni Arapski Emirati neka vrsta arapske federacije, nastali početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je šest samostalnih državica – emirata, odlučilo prekinutu stara neprijateljstva i ujediniti se u jednu državu. Dio te neobične države trebali su biti i Katar i Bahrein, no Britanija je vojnom silom spriječila njihov ulazak u uniju. Tako je nastala država sa glavnim gradom Abu Dhabijem.

Dubai je svjetski poznat kao mjesto za investiranje i dobru zaradu, kao i mjesto za dobar shopping i noćni provod, no Abu Dhabi je nekako ostao u sjeni i relativno nepoznat u svjetskim okvirima, mada za takvo nema nikakve realne osnove. Dubai je veći, nudi bolju zabavu i više mogućnosti za potrošiti novac, dok je Abu Dhabi manji, ali je politički značajniji, konzervativniji, mirniji, više okrenut kulturi i umjetnosti i što je najvažnije, bogatiji je nego komšijski i glamurozniji Dubai.

Nije stoga za čuđenje zašto su se gradski oci Dubaija te krizne 2008. upravo za finansijku pomoć obratili bogatom Abu Dhabiju, koji je istina izašao u susret, ali uz jedan neobičan zahtjev. Zatražili su da Burj Dubai bude premenovan u Burj Khalifa, u čast vladara Abu Dhabija, šeika Khalifa bin Zayeda Al Nahyana.

Impresivane brojke

Dvadeset mlijaradi dolara koje je Abu Dhabi posudio Dubaiju bilo je sasavim dovoljno Dubai proguta ponos i da njihova najimpozantnija zgrada dobije novo ime. Nakon šest godina gradnje, Burj Khalifa, nekadašnji Burj Dubai je konačno otvoren u januaru 2010, uz gala zabavu, 6.000 zvanica i do tada neviđeni vatromet. Tada je toranj zvanično dobio i novo ime.

– Ovaj toranj je najviša zgrada ikada napravljena ljudskom rukom. Veliki projekat poput ovoga zaslužuje da se zove po imenu velikog čovjeka. Danas ja inauguriram Burj Khalifu, rekao je na otvorenju zgrade vladara Dubaija, šeik Mohammed Bin Rashid Al Maktoum.

I zaista kada su brojke u pitanju, gradnja Burj Khalife je potukla sve rekorde, od dubine temelja, količine ugrađenog betona i željeza, broja ugrađenih kvadratnih metara metalnih panela i staklenih ploha…Za gradnju tornja inžinjeri su morali izumiti nove dizalice i stvoriti nove tipove betona, kako se zgrada ne bi srušila pod svojim vlastitim teretom ili pod udarima vjetra.

– Nismo bili sigurni koliko visoko možemo ići. Ovo je bila vrsta istraživanja… jednstveno iskustvo učenja, rekao je za BBC nakon otvaranja Bill Baker jedan od glavnih inžinjera na projektu.

I zaista su se graditelji, projektantske firme iz Evrope, izvođači radova sa Dalekog istoka (Samsung) i hiljade siromašnih građevinskih radnika uglavnom iz Indije, Filipina i Bangladeša suočavali sa velikim izazovima i problemima, neviđenim u građevinarstvu.

– Dva puta nas je pogodila munja, pogodio nas je i veliki zemljotres koji je došao sa druge strane, iz Irana, i ometao nas je svaki mogući tip vjetra dok smo gradili. Rezultati su na kraju ispali dobri i ja ovim putem zahvaljujem svim dizajnerima i profesionalcima koji su pomogli da se ovo izgradi, rekao je na otvaranju Mohamed Ali Alabbar, direktor kompanije Emar, koja stoji iza projekta Burj Khalifa.

I gospodin Ali Alabbar i njegova ekipa mogu biti vrlo zadovoljni onim što su izgradili. Burj Khalifa je danas najviša zgrada zgrada na svijetu, visoka 828 metra, sa 1.044 apartmana, 168 sprata iznad zemlje, 46 međuspratova i nekoliko nivoa garaža ispod nivoa zemlje. Ima ogromni, vlastiti tržni centar, luksuzni Armani hotel, divne bazene, saune, biblioteku, fitness dvorane te vlastitu tržnicu kulinarskih specijaliteta. Toranj je okružen kompleksom od 19 manjih zgrada je zadivljujućim parkovskim površinama.

– Inspirirani dizajnom same Burj Khalife, 11 hektara zelenila i vodenih površina služe i kao ulaz u Burj Khalifu kao i vanjski životni prostor. Ovi pejsažni vrtovi uključuju šest vodenih površina., koje su sagradili dizajene Dubai Fontane. Područje Parka uključuje dva teniska igrališta, dječije igralište i ribnjak, hvale se vlasnici Burj Khalife na svojoj internet stranici.

Stanovanje, bogatima radovanje

Naravno sav taj glamur i sav taj luksuz nije besplatan i dostupan je samo onima koji mogu platiti ogromne svote novca. Za jedan malo veći stan, od 168 kvadratnih metara, potrebno je platiti 1.8 miliona eura. Čak ni u bogatom Dubaiju to ne može sebi svako priuštiti. Zato stanove u Burj Khalifi kupuju uglavnom pripadnici društvenih elita iz zemalja koje je proteklih godina zahvatili „Arapsko proljeće”, kao što su Egipat, Sirija, Tunis ili Libija. Ipak, najveći broj kvadrata u posjedu je Indijaca. Od oko 900 stanova, oko 150 su u vlasništvu ljudi iz Indije. Poznati bollywoofski glumci, najbogatiji indijski poslovni ljudi i imena od ugleda, svi oni žele biti dio života u Burj Khalifi.

– Posjedovati stan u ovoj zgradi zaista je stvar prestiža i veliki statusni simbol. Ja recimo mogu pozvati klijente u ekskluzivnu ložu na 123 spratu – kaže Rohit Kochhar, najpoznatiji i najbogatiji advokat u indiji , takođe sa adresom u Dubaiju.

Jedan od stanara je i Mahi Golchin-Depala. Ona je Iranka i veliko ima u svijetu filmske produkcije, bar kada je Bliski istok u pitanju. Potiče iz bogate porodice, njen otac je takođe decenijama uspješno investirao u posao a nekretninama u Dubaije, te je Mahi krunala očevim stopama. Ona posjeduje apartaman sa tri sobe na 98. spratu Burj Khalife. Ona i njena porodica posjeduje i druge nekretnine u tornju, između oslog i Armani apartman koji ima daje ekskluzivana pristup luksuzu hotela Armani, hotela kojeg je dizajnirao slavni modni dizajner.

– Rođena sam odrasla u Dubaiju. Ovdje je moj dom i željela sam ostati u Burj Khalifi, zato što je jedinstvena zgrada na svijetz. Prvi i drugi put muž i ja kada smo ovdje došli, učinilo nam se prekomplikovanim. Međutim kada smo došli treći put rekla sam „Hajdemo živjeti ovdje”. Neobično nam je jer moramo mijenjti liftove da bi došli do 98. sprata, no čovjek se na to navikne. Pogled iz našeg stana oduzima dah…Mogućnosti i usluge koje ovo mjesto pruža su nezamislive. Tu je vanjski i unutrašnji bazen, soba za yogu, soba za masažu i fitness na svakom spratu…Armani sauna je čudesna. I mi kao vlasnici ne moramo platiti ništa, opisala je 2011. bogata stanarka čari života u najvećoj zgradi na svijetu.

 Najveća i najsmrdljivija zgrada na svijetu

Jedan od krilatica među lokalnim stanovištvom u Dubaiju jeste i to „da je bogat grad ali i da se u njemu moraju plaćati računi”. Čak i kada živite u Burja Khalifi i svoj ste dvosobni apartaman platili dva miliona dolara. Prije tačno godinu dana, svjetske su agencije prenijele bizarnu vijest koja bi se mogla sažeti ovako:

– Kompanija Emaar, koja upravlja Burj Khalifom pojedinim stanarima uskraćuje pristup korištenju bazena i fitnes dvoranama te i im ne dozvoljva korištenje liftova. Razlog? Stanari ne plaćaju održavanje zgrade.

Tako se saznali da nije sve tako sjajno glamurozno u najglamuroznijoj zgradi na svijetu, te da neki njeni stanari odbijaju pčaćati ono što im vlasnici zgrade traže. Život u Burj Khalifi je papreno skup, čak i kada u njoj imate vlastiti stan. Za dvosobana aparatman, cijena godišnjeg odražavanja iznosti skoro 200.000 eura. Mnogo je to novca, čak i u bogatom Dubaiju.

I zaista je prije godinu dana firma – vlasnik Burj Khalife pojedinim stanarima zabranila pristup liftovima, kao i zabavnim sadržajima u zgradi. Sve zbog neplaćanja računa.

– Ja razumijem kada se takvo nešto uradi u zgradi od pet spratova. Druga je stvar to uraditi i u najvisočijoj zgradi na svijetu. Za su najvažije elektrina energija i lift. Ako ne možete otvoriti prozor, onda ćete sjediti kao u kutiji. Ne možete otići na donje spratove i družiti se sa prijateljima. Mi smo platili naše obaveze stanodavcima, ispunili svo iz ugovora. Oni kažnjavaju pogrešnu osobu, požalio se novinarima jednom lokalnom portala čovjek predstavljen inicijalima KK, stanovnik 20. sprata zgrade Burj Khalifa.

Zaista, kompanija koja održava mega – toranj, ima vrlo nezgodan i ne vaš prijatan način kažnjavanja onih koje ne plaćaju ono što bi trebali plaćati. Na ulaznim vratima svojih građevina drže spiskove – dužnika . neplatiša. Kada dužnik ipak uplati svoje obaveze, pored njegovog imena bude dopisano -„platio”.

– Nije ovdje neobično da vlasnici stanova koriste stepenice…Zakupci su oni koji pate. Oni samo iznajmljuju, ali njihovi stanodavci nisu redovni sa plaćanjem, tako da se zakupcima blokira pristup, kaže za Independent gospođa Mahi Golchin-Depala.

Neozbiljni stanodavci koji ne plaćaju račune za komunalije nisu jedini problem najveće zgrade na svijetu, one, koju je ugledni portal salon.com najzvao „najsmrdjivijom građevinom na svijetu. Burj Khalifa, kao i cijeli Dubai nema jedinstven sistem kanalizacije. Svijet je krajem prošle godine bio ponovo šokiran bizarnom viješću o načinu na koji funkcionira kanalizacija za 35 hiljada ljudi kolko živi u zgradi koja bi trebala biti ponos cijelih UAE. Kanalizija ne funkcionira nikako, to je prava istina.

– Vjerovatno ste mislili kako Burj Khalifa, najviša zgrada na svetu za čije podizanje su bila potrebna impresivna inženjerska znanja, ima jednako impresivan kanalizacioni sistem. Nažalost, to nije slučaj pošto ova kula zapravo uopće nije povezana na gradsku kanalizacionu mrežu. Vjerovali ili ne, sav otpad iz toaleta zapravo se transportuje ne cijevima već cisternama! Ovaj nevjerovatan podatak će vas vjerovatno zapanjiti i sigurno ćete ga imati na umu ako budete išli u WC u Burj Khalifi – portala Gradnja.rs

Stručjaci su izračunali i koliko smrdljivog otpada proizvede Burj Khalifa tokom jednog dana. 35.000 stabara dnevno proizvede sedam tona izmeta. Uz vodu za ostale potrebe, recimo za tuširanje, ova zgrada dnevno „proizvede 15 tona kanalizacionog otpada. Svaki dan, na stotine kamiona iz centraa Dubaija vozi na periferiju gdje se istresaju fekalije. Nešto se reciklira, ostatak se prosipa u pustinju. To je valjda jeftinije, kako za vlasnike zgrada, tako i za vlasnike cisterni sa fekalijama. Jeftinije, a i brže.

– Neki neboderi mogli bi da se priključe na gradsku kanalizacionu mrežu ali se kod velike većine otpad zapravo iznosi kamionima. Cisterne često čekaju i po 24 sata u redu pre nego što istovare otpad na deponiju gde se on odlaže i reciklira, kaže Kate Ascher autorica knjige Anatomija nebodera.

Tako se najspektularnije zgrada guši u smradu valstitih fekalija, što je paradoks ali i govori o stanju svijesti njenih investitora. Izgraditi veliku zgradu je jedno, a održavati je sasvim drugo. Zgrada Burj Khalifa je impresivna svojim izgledom, no u njenom „životu” ima problema. Pored nepostojeće kanalizacije, agrada je imala problema sa strujom, ali problem su i prazni uredski prostori. Zgrada je preluksuzna za kompanije koje u vremenu krize nastoje uštedjeti, a i arhitektura zgrade nije baš najpogodnija za velike firme koja traže velike radne prostore bez pregrada. I sama gradnja je bila prevelik zalogaj, tako veliki da je njene investitore od bankrota spasio samo novac iz bratstkog Abu Dhabija. Mnogi se slažu da je sa Burj Khalifom zavrešena era velikih, megalomanskih građevina u Perzijskom zaljevu. Investitori nemaju u planu praviti nešto slično. Sa druge strane, mi u BiH smo posljednjih dana svjedoci priča o mega – investicijama iz zemalja Perzijskog zaljeva, o milijardama koje će tamošnji bogataši utrošiti u nesigurnoj, raštimanoj BiH. Dovoljno je biti elementarno pismen i znati da od spektakularnih turističkih naselja na Ilidži ili padinama Bjelašnice neće biti ništa. No čak i da bude, i da jednog dana u nekom SF filmu, neko bude investirao 4.5 mlijardi u fantomski „turistički grad” u okolini Sarajeva, neće nas iznenaditi da cestama budemo viđali kolone cisterni sa fekalijama iz tog i takvog naselja. Ako je tako u Burj Khalifi, kako očekivati drugačije u BiH?

U Burj Khalifi se posti duže

Život u Burj Khalifi je možda skup i ponekad kompliciran, no traži još jednu „žrtvu”. Vjerski autoriteti Dubaija su 2011. , naredili stanarima zgrade koji žive iznad 150 sprata da poste tri minute duže tokom Ramazana. Takvu obabezu imaju i stanovnici visokih planina i putnici avionima. Oni naime duže vide svjetlost Sunca, te stoga trebaju i duže postiti, poručuje Mohammed al-Qubais, glavni imam u Dubaiju.

 Burj Khalifa u slovima i brojkama

2004 – 2010: Godine gradnje
1.5 : Cijena zgrade u milijardama dolara
828 : Visina zgrade od tla
1.044: Broj stanova
57 : Broj liftova
35.000: Broj stanovnika
28.261: Broj staklenih panela ugrađenih u zgradu
15 : Količina fekalija iz zgrade u tonama
95 : Razdaljima u kilometraima sa koje se vidi toranj

 Rekordi Burj Khalife

Najviši objekat na svijetu, najviše slobodno-stojeća struktura, najviša ikada sagrađena struktura, najvisočiji neboder današnjice, najviši restoran ma svijetu, najviši noćni klub, najviši svjetski vidikovac, drugi po visini bazena na svijetu ( iza onog u Hong Kongu)

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti