Većini nas je poznato da je organska hrana dobra po zdravlje, no mnogima je njena visoka cijena nepremostiv problem.
Ipak, ima nekoliko načina na koje je moguće doći do organske hrane uz prihvatljivu cijenu, a najbolji od njih je uzgajanje vlastite hrane.
Za proizvodnju hrane dovoljno vam je samo malo raspoloživog prostora.
Imate li vlastiti vrt, uistinu ste blagoslovljeni, ali i stanari zgrada mogu uzgajati svoju hranu.
Pronalaženje prostora
Za proizvodnju vlastite hrane iskoristite svaki metar dostupnog prostora.
Prilagodite svaku nišu, kutak i pukotinu i prenamijenite uobičajene kućne predmete tako da vam posluže za proizvodnju hrane.
Umjesto za cvijeće, prozorske tegle mogu vam poslužiti za sadnju zelenog povrća, rotkvica, vlasca, papričica, blitve i jagoda.
Dio usjeva možete saditi u visećim košarama, koje su pogodne za širok raspon usjeva kao što su jagode, rajčice, lisnato povrće, grašak i grah.
Prikvačite vodoravne redove oluka na zid i smjestite u njih svoje lisnato povrće.
Pretvorite automobilske gume u posudu prikladnu za sadnju usjeva kojima treba toplo tlo, kao što su slatki krumpir i bosiljak.
Postavite dvije ili više guma jednu na drugu, a unutar njih umetnite plastičnu vrećicu u koju ćete nasuti zemlju.
Ako koristite lonce, izbjegavajte puno malih lonaca, jer se zemlja u njima brže isušuje. Umjesto njih, upotrijebite veće lonce.
Služite li se manjim posudama, umiješajte u zemlju rukohvat kristala ili gela za zadržavanje vode.
Kvaliteta zemlje
Stvaranje kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda počinje s dobrom zemljom za sadnju. Usjevi crpe hranjive tvari iz dobroćudnih mikroorganizama u tlu.
Kad prvi puta nešto sadite, nabavite odgovarajuću mješavinu zemlje za sadnju.
Koja je mješavina prikladna ovisit će o tome što sadite.
Za godišnje povrće, voće i cvijeće to je hidroponska i organska mješavina bez treseta.
Usjevima kojima odgovara kisela sredina, kao što su borovnice, potreban je kompost bez vapna.
Višegodišnjim voćkama i grmovima koristit će mješavina bazirana na zemlji, koja polako otpušta hranjive tvari.
Izbor sjemena
Pobrinite se da za svaki usjev koristite samo vrhunsko sjeme, a najbolje je sjeme iz nasljeđa.
To je sjeme pažljivo uzgojeno da bi iz njega izrasla najbolja biljna hrana.
Dobro odabrano sjeme podarit će plodnost vašem vrtu, a ujedno će odrediti sočnost i otpornost povrća.
Uzgajanje sadnica
Da biste čim prije dobili plodove, uzgajajte sadnice pa ih presadite u vrt.
To je osobito preporučljivo na područjima gdje je sezona sadnje kratka.
Uzgajanje sadnica čije sazrijevanje traje između četiri i dvanaest tjedana dopustit će vam da uberete povrće četiri do šest tjedana ranije nego da ste posadili sadnice na otvorenom.
Presađivanje umjesto direktne sjetve najprikladnije je za biljke kojima treba dugo da sazru ili su osjetljive na mraz, kao što su rajčica, paprika, patlidžani i dinje.
S druge strane, grah, grašak, cikla, repa, mrkva, tikvica, špinat i kukuruz obično se sade neposredno u vrtu.
Učvršćivanje prije presađivanja
Kad sadnice narastu, a vanjska temperatura premaši osam stupnjeva Celzija, biljkama će trebati jedan do dva tjedna učvršćivanja prije nego što budu presađene u tlo.
Iznesite biljke na otvoreno i držite ih nekoliko sati dnevno na polusjenovitom mjestu.
Postepeno, iz dana u dan, ostavljajte ih sve duže na otvorenom te povećavajte njihovu izloženost suncu.
Za presađivanje sadnica u vrt pričekajte kasno popodne, kad temperatura opadne, ili kad je oblačno.
Temeljito ih zalijte vodom.
Klice – pogodne za male prostore
Klice su superhrana koju mnogi nepravedno zanemaruju.
Osim što imaju izvanredan prehrambeni profil, vrlo ih je lako uzgajati čak i ako živite u stanu.
Ne treba im vrt na otvorenom, već su dovoljne staklenke. Njihovo uzgajanje ne oduzima ni puno vremena niti materijalnih ulaganja.
Klice sadrže i do 30 puta više hranjivih tvari nego organsko povrće uzgojeno u vlastitom vrtu.
Tijekom klijanja dramatično raste sadržaj vitamina i esencijalnih masnih kiselina.
Istovremeno, minerali poput kalcija i magnezija vezuju se s bjelančevinama, što povećava njihovu bioraspoloživost.
Povrh toga, kvaliteta bjelančevina i vlaknastog sadržaja mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i žitarica raste kad prokliju.
Više o dobrobitima klica i njihovom uzgoju možete pročitati ovdje.
Kontrola korova i nametnika
Napravite vrtni sprej za rastjerivanje nametnika.
Pomiješajte češnjakovu kašu s malo praha od crvene papričice ili naribanog hrena.
Dodajte malo dobivene smjese u vrč s vodom i pustite da odstoji dan-dva. Nakon toga, ulijte tekućinu u raspršivač.
Poprskajte nekoliko listova s malom količinom spreja da biste provjerili je li koncentracija prejaka te škodi li listovima.
Ocijenite li da je koncentracija optimalna, poprskajte s njom usjeve koje želite zaštititi.
Počnite s malim količinama, a kad se uhodate, povećajte proizvodnju.
Prije nego što trepnete, na vašem će se stolu naći velike porcije zdrave hrane za koju ste sami zaslužni.
Prednosti organskog vrta
Važan aspekt uzgajanja vlastite hrane je mogućnost izbjegavanja kemikalija kao što su herbicidi, insekticidi i fungicidi.
Oni ne uništavaju samo korov i nametnike, nego i korisne kukce.
Osim toga, škode i pticama, divljim životinjama, kućnim ljubimcima, djeci i bilo kome tko jede tu hranu.
Srećom, postoje netoksične alternative za svaki korov i svakog nametnika.
Za razliku od klasičnog uzgajivača, proizvođač organske hrane hrani tlo prirodnim gnojivima.
Suzbija rast korova tako što prekriva usjeve malčom, a ono što izraste uklanja vlastoručno.
Izvor: alternativa-za-vas.com