Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je grmasta i vrlo mirisna biljka, ovalnih i najčešće zelenih listova. Postoji oko šezdeset vrsta bosiljka i sve su različite u izgledu i okusu. Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj Aziji. Prvi pisani trag o bosiljku star je četiri milenija i potječe iz starog Egipta.
Riječ bosiljak (tal. basilico, engl. basil) dolazi od grčkog basilikon, što znači kraljevski i odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Rimljani su ga poistovjećivali s ljubavlju i odanošću te se vjerovalo da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje primi grančicu bosiljka.
U Indiji su bosiljak njegovali kao simbol dobrodošlice, a u ayurvedi jedna od vrsta bosiljka (tulsi, lat. Ocimum tenuiflorum) koristi se za liječenje mnogih bolesti – dijabetesa, astme, impotencije, bubrežnih kamenaca, neplodnosti i alergija.
Snažan antioksidans
Bosiljak je poznat po činjenici da ima jaka antioksidativna svojstva. Prema ORAC ljestvici sušeni bosiljak ima čak 61.000 jedinica. Antioksidansi koje prirodno pronalazimo u bosiljku štite tijelo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, sprečavaju starenje ćelija i nastanak nekolikih vrsta raka. Antioksidansi su važan dio zdrave prehrane i zdravog načina života, a bosiljak je njihov pouzdan i djelotvoran izvor. Jedan od antioksidansa iz bosiljka je beta-karoten. Beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, sprečava oksidaciju kolesterola u krvotoku i na takav način štiti srce i krvne žile. Oštećenja izazvana slobodnim radikalima doprinose razvoju mnogih drugih bolesti, uključujući astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Beta-karoten iz bosiljka je odličan način prevencije ovih bolesti.
Štiti srce i krvne žile
Bosiljak je dobar izvor vitamina B6 i magnezija. Vitamin B6 sprečava nakupljanje potencijalno opasne molekule homocistein. Iako je homocistein proizvod prirodnog ćelijskog procesa, može oštetiti stijenke žila ako se brzo ne pretvori u neškodljivu molekulu, a B6 u toj pretvorbi igra ključnu ulogu.
Magnezij promiče zdravlje kardiovaskularnog sistema pomažući opuštanju mišića i krvnih žila. Tako pospješuje protok krvi i smanjuje rizik od nepravilnog srčanog ritma. Magnezij osnažuje srčani mišić i djeluje preventivno protiv infarkta.
Prirodni antibiotik
Istraživanja su pokazala da ulje bosiljka povoljno djeluje na imunološki sistem. Svježi listovi i ulje bosiljka imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te mogu se koristiti u liječenju infekcija. Bosiljak možete koristiti i lokalno – listovi bosiljka stavljeni na rane sprečavaju bakterijske infekcije.
Blagodati bosiljka
- snažan je antioksidans
- ima antibakterijska svojstva
- jača imunološki sistem
- sprečava oksidaciju holesterola
- štiti srce i krvne žile
- pomaže u borbi protiv infekcija
- smanjuje upale uzrokovane artritisom
Bosiljak u kulinarstvu
Mirisni listovi bosiljka koriste se u mnogim kuhinjama i slažu se s različitim vrstama jela. Da bi zadržali njegov okus, bosiljak dodajte jelu pri kraju. Kada god možete, izaberite svježi bosiljak, jer ima intenzivniji okus u odnosu na sušeni. Slavu i prepoznatljivost u kuhinjama diljem svijeta, bosiljak je zaradio s Pesta Genovese, zelenim umakom od bosiljka, pinjola i parmezana. Od svježe nasjeckanog bosiljka s bijelim lukom i maslinovim uljem možete pripremiti odličan bezmliječni umak, koji možete poslužiti uz razna jela kao što su tjestenina, riža i bruschette.
Od bosiljka možete pripremiti i jednostavni ledeni desert. Pomiješajte nasjeckani bosiljak s limunovim sokom, sokom šećerne trske i vodom te smjesu zamrznite kao kockice leda. Kad se zamrzne, blenderom ih usitnite i poslužite kao ledeni desert u mediteranskom stilu. Ili, napravite svježu, ukusnu i višebojnu talijansku salatu od svježeg bosiljka, sira mocarele i režnjeva paradajza. Popijte osnažujući čaj bosiljka koji ste pripremili tako što ste nasjeckane listove bosiljka prelili vrućom vodom, ostavili stajati osam minuta i nakon toga procijedili.
Izvor: Alternativa za Vas