Giht je upala zglobova (artritis) uzrokovana odlaganjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima, a prate ga nagli napadaji jake boli, crvenilo i oticanje zglobova. U ovom slučaju radi se o upali zglobova zbog povišenih vrijednosti urata, odnosno urične ili mokraćne kiseline i u krvi i u urinu. Te vrijednosti u laboratorijskim mjerenjima dostižu svoje maksimalne vrijednosti od oko 300 do 320 za žene, a oko 400 za muškarce.
Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, zato je prvi, najveći i osnovni okidač gihta prehrana prebogata proteinima i bjelančevinama. Previše mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i eventualno mahunarki u naš krvotok uvodi te bjelančevine kao aminokiseline.
Sav višak aminokiselina metabolizira se preko purina i pirimidina u urate, kristaliće koji se odlažu u malim zglobovima te, naravno, izazivaju upalu i jake bolove. Bolest će pogoršati manjak kretanja s posljedično slabijom cirkulacijom.
Nedovoljno uzimanje tekućine otežava rad bubrega, njegovo filtriranje krvi, pa ni mokrenje neće biti dovoljno da izluči višak urične kiseline. Zato je važno uzimanje dovoljnih količina tekućine, najbolje ljekovitog čaja u količini od jedne do dvije litre dnevno. Bolest najčešće počinje s jakim bolovima, crvenilom i oticanjem palca na nozi, tzv. podagra. Pacijent se gotovo ne smije pokriti ni plahtom po toj nozi. Crvenilo i bol se mogu proširiti i na skočni zglob te potkoljenicu.
Prema istraživanju Sveučilišta u Bostonu, objavljenom 2012. u časopisu Arthritis & Rheumatism, jedenje trešanja može smanjiti rizik za pojavu napadaja gihta za 35 posto. U studiji je sudjelovalo 633 ljudi s gihtom. Praćeno je njihovo stanje – učestalost napadaja gihta, simptomi, čimbenici rizika, lijekovi i konzumacija trešanja.
Nakon analize utvrđeno je da su sudionici koji su trešnje jeli kroz period od svega dva dana imali 35 posto manji rizik od napadaja gihta u odnosu na sudionike koji uopće nisu jeli trešnje. Učinkovitom se pokazala i fitoterapija.
Čaj od koprive, maslačka, preslice, pirike, zlatnice ili breze, kamilice, vrijeska, kore vrbe… Sve ove biljke potaknut će bubrege na rad i bolje izlučivanje urina, a s njim će se iz krvi odstraniti i višak urata, tj. mokraćne kiseline.
“Kamilica, vrba i vrijesak će ujedno djelovati protuupalno i smanjivati bolove. Ovisno o dobi, akutnim ili kroničnim promjenama, čajna se mješavina prilagođava od pacijenta do pacijenta. Uz čaj se piju i biljne kapi na bazi vrbe, kamilice, bazge i maslačka ili čička. Od 50 do 100 kapi dnevno je dovoljna doza za većinu ljudi”.
Hrana koju zbog sadržaja purina moraju izbjegavati oboljeli:
- Iznutrice (jetra, bubrezi…)
- Sardine, inćune, haringe, lokarde
- Dagnje
- Riblju ikru
- Crveno meso (svinjetina, govedina, janjetina, ovčetina)
- Meso guske i patke
Što se smije jesti umjereno:
- Karfiol
- Šparoge
- Grah
- Gljive
- Grašak
- Špinat
- Raženi i pšenični kruh
- Piletinu
- Ribu
- Jaja
Alkohol ometa rad bubrega
Alkoholna pića, posebno pivo, trebalo bi izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz tijela, a to uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini. Smanjuje i sposobnost bubrega da luče mokraćnu kiselinu te potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline.
Pomaže i pojačani unos vitamina C
U pomoć protiv gihta stižu i namirnice ili dodaci prehrani bogati vitaminom C. Naime, prema studiji objavljenoj u časopisu Archives of Internal Medicine, unos vitamina C viši od preporuka može smanjiti rizik od gihta u muškaraca za čak 45 posto. Prema rezultatima, za svakih 500 mg unesenog vitamina C rizik od gihta je manji za 17 posto.
Akutni napadaji povezani su s unosom alkohola
Pretilost je usko povezana s rizikom od gihta, a kako pokazuje studija objavljena 2012. godine u časopisu Arthritis Care & Research, rizik za giht povećan je već i kod ljudi koji imaju tek nekoliko kilograma viška. Stoga i ne čudi da se bilježi povećanje broja osoba s gihtom.
Akutni napadaji gihta često su rezultat i pretjeranog unosa alkohola, kao i obilatog uživanja hrane bogate purinima (meso i riba). Također, bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiseline iz organizma može uzrokovati giht.
Mediteranska dijeta djeluje protuupalno
Istraživanje provedeno na više od sedam tisuća ispitanika pokazalo je da pridržavanje mediteranske prehrane smanjuje rizik od povećane razine mokraćne kiseline u krvi, a time i od gihta. Povoljan učinak objašnjen je protuupalnim djelovanjem te obiljem antioksidansa koje pruža tipična mediteranska prehrana.
Kod bolesti bubrega oprez s unosom tekućine
Iako se kod gihta savjetuje pojačani unos tekućine od 2 do 3 litre na dan kako bi se potaknulo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege, ako imate problema s bubrezima o unosu tekućine svakako se posavjetujte s nadležnim liječnikom.
Izvor: 24 sata. hr