Robert De Niro: Nisam kalkulirao gradeći karijeru, samo sam želio znati koliko daleko mogu ići

Piše: Redakcija

Rano subotnje jutro, dan nakon otvorenja 22. Sarajevo Film Festivala, novinarima je počelo kafom s Robertom De Nirom, dobitnikom Počasnog Srca Sarajeva za životno djelo. Ulogu moderatora i čast da razgovara s De Nirom imao je filmski kritičar i novinar Mike Goodrige. Bila je to prilika da se i sam glumac prisjeti svojih početaka i bogate karijere, te brojnih uloga u filmovima koji su obilježili američku kinematografiju

Foto: Haris Karamehmedović

Mjesto više traženo je za prvi ovogodišnji događaj poznat kao “Kafa sa…”, gdje istaknuti novinari i filmski radnici razgovaraju s uspješnim i najvećim filmskim zvijezdama današnjice. Rano subotnje jutro, dan nakon otvorenja 22. Sarajevo Film Festivala, novinarima je počelo kafom s Robertom De Nirom, dobitnikom Počasnog Srca Sarajeva za životno djelo.

Ulogu moderatora i čast da razgovara s De Nirom imao je filmski kritičar i novinar Mike Goodrige. Bila je to prilika da se i sam glumac prisjeti svojih početaka i bogate karijere, te brojnih uloga u filmovima koji su obilježili američku kinematografiju. Neki od tih ostvarenja, poput filma “Taksist”, obilježili su zlatno holivudsko doba. Upravo ovim filmom otvoren je 22. Sarajevo Film Festival. Inače, ove godine obilježava se 40. godišnjica od snimanja filma, a evo kako se tog perioda prisjetio i dvostruki Oskarovac.

Film “Taksist” ove godine obilježava 40. godišnjicu. Tim povodom ste u aprilu ove godine na Vašem Tribeca Film Festivalu ponovno prikazali film, ali i okupili značajan dio ekipe koja ga je snimila?

– Da i bio sam sretan što smo se svi okupili poslije toliko vremena. Došao je scenarist Paul Schrader, reditelj Martin Scorsese, glumice Jodie Foster i Cybill Shepherd. Bilo je veoma lijepo.

Poredeći s drugim gradovima, New York je ’70-ih godina bio veoma opasno mjesto za život? Kako je bilo tada snimati film u New Yorku?

– Bilo je drugačije. Je li tada bilo bolje, ne znam. Možda je bilo malo opasnije. Interesantno je vidjeti kao su se naselja promijenila. Mala Italija je postala naseljenija.

robert de niro sff3

Kako je Vaša Tribeca izgledala u to vrijeme?

– Tada je ona bila područje poznato po skladištima. Nije bilo previše ljudi koji su išli tamo. Ali bilo je nekih umjetnika koji su radili i stvarali.

Vas identificiraju s New Yorkom. Tu ste počeli svoju karijeru. Bili ste bliski s mladom ekipom Briana de Palme, a tu je i Martin Scorsese. Kakva je to grupa umjetnika bila? Je li to bila grupa mladih autora koji su željeli promijeniti način na koji je pričano o filmu?

– Svi smo se poznavali međusobno. To je jednostavno bilo takvo vrijeme, kada su se poželjeli praviti drugačiji filmovi.

Ali, ako se pregleda ta serija filmova koje ste tada snimili, to je zlatno doba američke kinematografije?

– Ne mogu objasniti zašto je to tako, nisam kvalificiran. Historičari filma to mogu.

Filmovi su tada posmatrali stvarni život, seksualnost, nasilje, stvari koje nisu bile dozvoljene šezdesetih? Čini se da su filmovi bili iskreniji?

– Ovako je bilo i ovako će biti, zašto se to ne bi moglo prikazati? Uvijek sam govorio ako nešto radite, posmatrajte kako bi to izgledalo u stvarnosti, posmatrajte stvarne osobe i situacije. Uvijek se vraćajte tome.

Ž5 = Kada ste snimali te filmove poput “Taksiste”, jeste li osjećali da radite nešto veoma dobro?

– Svima nam se veoma dopao scenarij i bilo smo uzbuđeni da ga snimimo. Nismo imali predstavu o tome kako će biti prihvaćen, samo smo bili uzbuđeni zbog scenarija. Nismo znali kakav će uspjeh postići.

U to vrijeme ste išli od jedne nevjerovatne uloge do druge? Niste pravili odluke u kontekstu karijere?

– Postoje periodi kada mislite: “OK, ovo bi bilo dobro za moju karijeru ili za mene lično”. Ali, ja to nikada nisam tako gledao. Samo sam želio znati koliko daleko mogu ići.

Za sporednu ulogu u drugom dijelu “Kuma” dobili ste Oscara. Kažite nam nešto o tome, Vi ste, zapravo, išli na audiciju za prvi dio filma?

– Da, išao sam na audiciju za ulogu Michaela, onu koju je dobio Al Pacino, ali mislim da je to ulogu želio svako u to vrijeme.

Jeste li bili ljuti na Al Pacina kada ju je on dobio?

– Ne, svi su znali da je Francis Copolla želio baš njega za tu ulogu, to nije bila tajna, ali je studio, onako kako sam ja to shvatio, vršio pritisak na njega da nađe nekog drugog ko ima poznatije ime. Bio sam u kancelariji kada je Francis pričao s drugim glumcima, koji su bili potpuno pogrešan izbor. Ali, svi su znali da želi Al Pacina da glumi Michaela. I svi smo išli na audiciju čisto da zadovoljimo zahtjeve studija. Također sam išao i na audiciju za ulogu Sunnyja, iako sam znao da to neću dobiti.

robert de niro sff1

A onda dobijete ulogu mladog Vite Corleona?

– Da, Martin Scorsese je pokazao nekoliko mojih snimaka Francisu i on je želio da me ima u drugom dijelu. Bio sam spreman da odem u San Francisco i pokažem šta znam, a onda me nazvao nekoliko sedmica poslije i rekao da uopće nema potrebe da dolazim, jer sam dobio ulogu.

Zanimljivo je jer nemate dodira s prvim “Kumom” i starijim Vitom. Jeste li gledali Brandovu glumu?

– Jesam. S jednim od producenata sam otišao u Great Western zgradu na trideset i neki sprat, u sobu za projekcije. Pokazivao mi je Brandove snimke, da bih mogao učiti i prostudirati njegovu glumu. Tako je to bilo u to vrijeme.

Jeste li ga upoznali?

– Da, ne tada nego poslije. I glumili smo zajedno, poznavali smo se, boravio sam na njegovom ostrvu.

“Lovac na jelene” još je jedan veoma poznat film iz sedamdesetih, koji je govorio o Vijetnamskom ratu. Bio je to veoma važan film, jer je Holllywood prvi put govorio o ratu? Jeste li uživali u tom snimanju?

– Snimali smo na Tajlandu i nisam uživao. Najprije smo snimali u Americi u Zapadnoj Virdžiniji, a onda smo otišli na Tajland na mjesec ili dva.

Potom ste snimili “Razjarenog bika” i osvojili svoj drugog Oscara. Ostvarili ste legendarnu ulogu. Bio je to težak film, mnogo je pisano o tome kako ste se morali ugojiti za ulogu i slično.

– Kada sam snimao “Razjarenog bika”, sjećam se da sam čitao tu knjigu i pomislio kako nije bila baš dobro napisana, ali je imala mnogo duše u sebi. Imao sam nekoliko ideja koje sam predložio Martiju i tako je sve krenulo. Bio mi je zanimljiv klub u New Yorku, gdje je glavni lik radio kao izbacivač. Bilo mi je zanimljivo kako je opisan taj dio u kojem govori kako je stalno morao gubiti na težini, koliko je to teško. Poslije sam saznao da veoma puno boraca i inače sportista mora proći kroz to.

Okušali ste se i kao reditelj, snimili ste dva dobra filma. Prvi je priča o Bronxu, vrlo ličan i topao film. Drugi je “Dobri pastir” za koji mislim da je potcijenjen. Kako ste uspjeli sastaviti tu grupu glumaca?

– Veoma je mnogo posla režirati film, pogotovo ako to želite uraditi kao treba. To je bila stalna borba, barem za mene. Nije to tako jednostavno kao što izgleda. Uvijek postoji neki problem, bilo s budžetom, snimanjem, vremenom. Zato zaista morate imati volju i potrebu da se time bavite. Ja sam je imao u to vrijeme. Mislio sam kako bih mogao snimiti pet fimova i bio bih sretan. Ali snimio sam dva i možda ću snimti i treći. Htio sam snimiti nastavak “Dobrog pastira”, ali postalo je teško.

Onda sam čekao na scenaristu Erica, koji je sjajan. Da sam dobio scenarij od njega, vjerovatno bih ponovo ušao u tu borbu. Scenarij je ključ. Na osnovu njega dobijate glumce koji će misliti da su dio nečega posebnog, na osnovu toga dobijate budžet od studija ili privatnih sredstava. A onda idete dalje, ali uvijek postoje prepreke na tom putu. To za mene mora biti stvarna posvećenost. Priča mora biti posebna, lična na neki način.

Mnogo je glumaca iz sedamdesetih koji su stasali zajedno s Vama poput Al Pacina, Genea Hackmana, Jacka Nicholsona… Ko su danas glumci koji rade dobar posao? Matt Damon?

– Da, Matt Damon, Leonardo di Caprio, Seann Penn, Benn Afleck se popravio. Ima ih još kojih se sada ne mogu sjetiti.

Također ste producent, producirali ste 40 filmova… Ali ste i veoma dobar komičar. Uživate li u snimanju komedija?

– Da, mogu raditi samo određenu vrstu komdije. Naprimjer, ne mogu raditi ono što Billy Crystal radi ili Bill Muray. Ne mogu raditi ono što radi Eddie Murphy. Ja komedije radim na svoj način. Upravo sam završio film u kojem se radi o komičaru. Usred smo sastavljanja tog filma i glumim komičara tog tipa.

Kada govorimo o komedijama, snimali ste “Analiziraj ovo” i “Upoznajte Fokerove”, kao i nastavke tih filmova, gdje ste glumili neku vrstu ganstera?

– Bilo je zabavno. Billy Crystal me nazvao i rekao: “Slušaj, imam scenarij, da li želiš da ga snimiš”. Mislio je da neću biti zainteresiran. Ali, rekao sam da mi pošalje da pogledam. Možda bismo ga malo trebali i pročitati zajedno. Često to radim. Ako nisam siguran oko nečega i kad želim dobiti malo bolju sliku toga što bih trebao snimiti, obavimo čitanje scenarija, okupimo glavne glumce. To sam radio i s Billyjem, pa smo poslije toga napravili još jedno čitanje scenarija i rekao sam mu da ćemo, ipak, snimiti tu komediju. Bilo mi je bitno koga ćemo uzeti za glumce. Sam tekst bio je smiješan, ali ne želite imati glumce koji će biti parodije tih likova.

robert de niro sff

Je li Vas komedija plašila?

– Nije, jednostavno se nikada nije pojavilo nešto na mom putu što je bilo poput toga.

Trenutno radite TV seriju?

– Da, planiram.

Gledate li mnogo televiziju?

– Ne mnogo.

Naredne godine ponovo snimate sa Scorseseom, prvi put nakon ostvarenja “Casino” iz 1995. godine. Film se zove “Irac”?

– Da, igramo Al Pacino i ja i nadam se Joe Pesci. To bi bilo fantastično.

To je priča koja se dešava u svijetu kriminala, riječ je o istinitoj priči o gansterima?

– Da, baziran je na knjizi koja se zove “Čujem da se bojiš kuće”.

Postali ste svojevrsna legenda za vrijeme svog života. Kako izlazite na kraj sa svojom popularnošću?

– Još živim svaki dan sa svojom djecom i porodicom. Oni ne misle da sam ja neka vrsta legende. Kako ide ona izreka : “Poslanik je poštovan svugdje, osim u svom domu”.

Imate li ikakvih žaljenja, nekih fimova za koje ste požalili što ih niste snimili?

– Ne, mislim da sam dobro prošao, ne mogu da se žalim.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti