Dijagnoze o različitim oboljenjima, posebno ako je riječ o onim u odmaklom stadiju, ljudi najčešće dočekaju s iznenađenjem usljed činjenice da se bolesti često razvijaju u organizmu bez nekih vidljivih simptoma. Takav je bio slučaj i s bh. književnicom Martinom Mlinarević Sopta, kojoj je prije nešto manje od mjesec dijagnostificiran malignitet na dojci. Martina je ovu vijest obznanila na svom Facebook profilu i pritom apelirala na sve žene da se na vrijeme pregledaju.
– Dragi moji prijatelji, vazda brutalno iskrena pa tako i sada, da vas izvjestim da s iznenadnom i šokantnom dijagnozom maligniteta na dojci krećem danas na put neizvjesnosti i borbe izvan zemlje, a koji će uključivati operaciju i popratne terapije za dokrajčit ovo go..o. Htjedoh samo da lično saopćim razlog mog budućeg izbivanja, a i da znate ako vam po komšiluku možda stigne vijest da mrijem, da to nije tačno, jer ovakvim likovima nije zgodno ni umrijeti.
Da ovim putem zahvalim doktoru koji je van ove galaksije, dr. Alenu Humačkiću na beskrajnoj požrtvovanosti i zalaganju. Mojoj sjajnoj porodici i prijateljima. I da zamolim djevojke i žene, ostavite pare za neku trendi majicu ovaj put za UZV, ispregledajte dojke, jer bez ikakve prijašnje porodične anamneze, bez kvržice i ciste, a samo s pojavom iscjetka prije 20-ak dana, moj život se izvrnuo naopačke. Otiđite se pregledati, još danas. I čuvajte se silno. Također se izvinjavam za kašnjenje knjiga u ovom proteklom razdoblju svima koji su naručili, kao i u narednom, te molim za razumijevanje. Povlačim se u mir i sigurnost rova koji će mi trebati za ovaj fajt. Znam da zvučim ko biva hrabro, a znam da me znate. Zato pogurajte u mislima koji atom snage ovom plački. A kad se vrnem napravit ćemo najjaču bezsisnu feštu ikad, obećajem – napisala je Martina na svom Facebook profilu.
A ono što treba znati je da rano otkrivanje oboljenja, u ovom slučaju karcinoma dojke, može da doprinese ne samo lakšem, nego stoprocentnom izlječenju. Doktor Željko Pavlović, ginekolog i onkolog, iz „Naše klinike“ govori nam o tome koliko je redovna kontrola dojki bitna, u kojoj dobi se preporučuje kao i o tome koliko često treba obavljati ovu vrstu pregleda.
Kada je vrijeme da osoba ode na prvi pregled dojke?
– Prvi pregledi se preporučuju već u pubertetu s rastom dojki. Naime, od puberteta do menopauze dojke prolaze kroz više prirodnih faza i promjena. Uobičajene promjene u dojci, koje su uglavnom dobroćudne, jesu otvrdline, bol i sekrecija iz bradavica. Naprimjer, da li su vam dojke pred menstruaciju natečene i bolno osjetljive? Ukoliko jesu, vjerovatno imate ciklične promjene, stanje koje pogađa 50 posto žena.
Međutim, ukoliko se misli na prevenciju karcinoma dojke, onda se prvi pregledi preporučuju oko 35. godine. No, u slučaju kada je bliskom srodniku, naprimjer sestri, majci ili majčinoj sestri dijagnostificiran kancer dojke, onda pregledi počinju s 25 godina.
Da li starija osoba treba češće ići na preglede?
– S godinama raste i vjerovatnoća obolijevanja od karcinoma uopće, pa tako i karcinoma dojke. Pregledi počinju s 35 godina, i to jednom godišnje pregled ultrazvukom, dok se mamografija kao preventiva započinje s 45 godina. Naravno, ukoliko se na nešto posumnja, ovi pregledi se obavljaju i ranije.
Šta se u pogledu pregleda preporučuje osobama koje u porodici imaju nekoga oboljelog od raka dojke?
– Maligna bolest u porodici, bližoj i daljoj, uvijek treba izazvati oprez. Genetski potencijali su nesumnjivo bitni, ali od faktora sredine i stila života zavisi da li će se razviti ili ne. Svega 10 posto malignoma je nasljedno, a 90 posto stečeno. Danas postoje testovi na BRCA1 i BRCA2 gene koji su bitni u nastanku i razvoju karcinoma dojke i jajnika. Nosioci ovih mutiranih gena moraju biti značajno oprezniji prema svom organizmu.
Na koji način osoba može sama sebi pregledati dojke?
– Samopregled dojke radi se svakodnevno u kućnim uslovima. Svaka novonastala izraslina, promjena boje i teksture kože, uvučena bradavica, pazušne limfne žlijezde i tumefakcija razlog su za konsultaciju s ljekarom.
Postoji li nešto što može otežati proces samopregleda?
– Problem kod samopregleda su veće grudi, jer je mogućnost da se nešto uoči značajno manja, ne samo za laika već i za iskusne doktore.
Koliko je rano otkrivanje karcinoma dojke bitno u smislu njegovog liječenja?
– Rano otkrivanje karcinoma dojke je jako bitno, jer tada govorimo o stoprocentnom izlječenju. Što je stadij više odmakao, to je problem značajno veći. Današnji lijekovi i biološka terapija pokušavaju malignu bolest prevesti u hronično stanje i tretirati kao i druga hronična oboljenja.
Šta pacijentima savjetujete kada je riječ o brizi o dojkama?
– Najvažnija je primarna prevencija kao i znanje. To znači da žene moraju biti obaviještene o malignoj bolesti dojke već od školskih dana, pa nadalje putem predavanja, filma i medija. Sekundarna prevencija je već u domenu zdravstva i organizacije pregleda žena, što je često slabo organizovano. Zato uglavnom na pregled dolaze s odmaklom bolešću, a to je već poprilično kasno. Tercijarna prevencija podrazumijeva organizovano i kvalitetno liječenje.
Pušenje i alkohol su već odavno poznati faktori rizika, te šećer u ishrani i gojaznost. Potrebno je voditi zdrav život.
Koja dobna skupina je najčešće podložna ovoj vrsti oboljenja?
– Dobna skupina od 45 godina pa nadalje je sve više izložena problemu ove maligne bolesti. Naime, što je žena starija raste problem zbog oslabljene imunobiološke snage organizma i mutacije ćelija čija regeneracija je oslabljena. Ali, ni mlađe žene nisu isključene od pojave karcinoma dojke u tridesetim. Ranije je to bila rijetkost, danas više nije.