Uzgoj kivija odvija se u lozama od 10 metara ili više. Plodovi kivija veličine su do pet centimetara, smeđe su boje, plosnati i cijeli prekriveni dlačicama. Koža im je tanka, a ispod kože plod je zelen i čvrst. Unutar ploda, u sredini, nalazi se bijelo područje oko kojeg su položene sitne crne sjemenke.
Kiviju je za uzgoj potrebna toplina, po mogućnosti da raste uz zid kao grm. Kasni mraz lako može oštetiti biljku pa je potreban oprez. Za uzgoj je važno bogato tlo ilovače i jaka potpora biljke. Nemojte ga saditi u sjeni, jer će davati jako malo plodova. Iako su moderne sorte samooplodne, bolje će rasti u skladu s drugima radi lakšeg oprašivanja. Kivi se može uzgajati i u stakleniku gdje mu se mogu pružiti idealni uvjeti za rast pošto mu je potrebno mnogo topline.
Proljeće je pravo vrijeme da biljku obrežete i vežete. Svakog mjeseca poprskajte je otopinom od algi. U ljeto vežite mladice, a u jesen skratite biljke. Zima je rezervirana za berbu plodova.
ZAŠTITA OD BOLESTI
Kivi nema nikakvih problema tokom uzgoja osim što mu smeta hladnoća tokom jakih zima. Ako želite plodove, morat ćete im osigurati potrebnu zaštitu.
BERBA KIVIJA
Plodovi dozrijevaju kasno u godini tokom zime. Ako ste sigurni da neće biti mraza, možete ih ostaviti da vise. Upravo radi toga, idealno mjesto za uzgoj je staklenik.
Kivi se najčešće jede sirov kao zreo plod. Njegova konzumacija najčešća je za vrijeme hladnih zimskih dana, jer osim što rodi u zimskim mjesecima, ovi plodovi bogati su vitaminom C. Podići će vam imunitet i zaštiti vas od prehlade i gripe.