Pink Panther banda: Robin Hood našeg doba

Piše: Redakcija

Mi, rođeni prije 30-ak godina, rado se sjećamo filmova o luckastom inspektoru Clouseaou i njegovoj borbi protiv podmuklog kradljivca dragulja Fantoma, tako željnog dragulja Pink Panther.

Otkako su otkriveni, dragulje prati fama da su prokleti, kako za one koji ih imaju, tako i za one koje ih žele imati. Mogućnost da se potencijalno prokletstvo pretvori u pravu katastrofu raste s količinom i vrijednošću dijamanata koje neko posjeduje, recimo draguljarnice. Vlasnici tih trgovina ne boje se nepoštene konkurencije, ne boje se poreznika, ali imaju samo jedno od čega im se znoje čela i dlanovi.
Njihova najgora noćna mora se odaziva na ime “Pink Panther” i nema ništa ružičasto na sebi. U proteklih 20 godina pripadnici ove bande zavili su u crno desetke vlasnika draguljarnica, osiguravajuće kuće, a najorganiziranijim i najbolje obučenim policijskim jedinicama svijeta isto toliko puta udarili vruć šamar i nasmijali se u lice.

Filmske pljačke

Nikakva policija, nikakve granice, brave ili sigurnosne kamere ne mogu zaustaviti bandu “Pink Panther”. O njima se malo zna, osim da ih ima blizu 250, da djeluju u cijelom svijetu, da su jako posvećeni onome što rade i da uglavnom potječu s Balkana, te da imaju bogato iskustvo u jugoslavenskim ratovima tokom devedesetih. Sve ih to čini još strašnijim u očima njihovih potencijalnih žrtava, ali i zanimljivim za širu javnost u čijim očima ova grupa kriminalaca postaje neka vrsta moderne Robin Hood družine. “Pink Pantheri” ne kradu od siromašnih, niti povređuju bilo koga tokom svojih spektakularnih pljački.

– Nema žrtava u onome što mi radimo. Mi plašimo ljude, ali se ne ozljeđujemo. Samo uzimamo skupe stvari od bogatih ljudi – rekao je novinarki britanskog “Guardiana” jedan od članova bande, predstavljen kao Novak.
Već 150 godina, otkako je uvedena željeznica, Azurna obala je mjesto na koje rado dolaze bogati i slavni, privučeni ugodnom klimom i mogućnošću da na reprezentativan način troše svoj novac i pokažu šta imaju. No, oni ne dolaze sami. Gdje god se na svijetu kreću bogati, za njima idu i oni koji im to bogatstvo žele preuzeti. Azurna obala,  gradovi kao što su Monte Karlo ili Cannes, Nicca ili Monaco, veliki su magnet za sve tipove loših momaka. Britanski pisac William Somerset Maugham (1874-1965), koji je većinu života proveo na jugu Francuske, kazao je da je Azurna obala “sunčano mjesto za mračne ljude”. Danas je Maugham gotovo zaboravljen pisac, no prije pola stoljeća njegove priče o rasklašenom i bizarnim suživotu bogataša i probisvijeta na Azurnoj obali bile su bestselleri. William Somerset Maugham je među prvima svijetu skrenuo pažnju na taj jedinstveni, dekadentni svijet i nevolje koje ga prate. To je bilo sasvim dovoljno da i Hollwood uoči da se na obalama francuskog Mediterana dešava nešto zanimljivo. Godine 1955. Alfred Hitchcock će snimiti svoj veliki filmski hit “Uhvatite lopova” s Carryjem Grantom u glavnoj ulozi. Grant u filmu igra blagog provalnika koji krade dijamante u vlasništvu bogate majke, žene u koju nje zaljubljen, a koji igra glamurozna Grace Kelly.

Radnja filma smještena je u glamurozni “Carlton” hotel u Cannesu, koji je otkako je izgrađen prije 112 godina, bio i ostao centar glamura na Azurnoj obali, privlačeči najpoznatija lica svjetske filmske, muzičke, modne i poslovne scene. Kao takav, često je bio na meti pljačkaša, što mu nije naštetilo reputaciji. Naprotiv. Ipak, ono što se desilo krajem jula ove godine prevazišlo je sve što je Azurna obala do sada vidjela. U pola dana, pred šokiranim posjetiteljima čuvenog hotela, dok su pratili izložbu dijamantnog nakita, pojavio se maskirani muškarac, naoružan kalašnjikovom i pobjegao s kovčegom punim dijamanata. Vrijednost ukradenih dragulja procijenjena je na fantastičnih 111 miliona eura i spada u najveće pljačke ikada izvedene u Evropi.

Nije trebalo mnogo da se pretpostavi ko je mogao organizirati ovakvo nešto. Sumnja je pala na Milana Poparića (34), čovjeka koji svoje korijene vuče iz naše zemlje, mada nije sasvim sigurno da li ima i bh. državljanstvo. Poparić je rođen u njemačkom Kelnu, ali je veći dio djetinjstva proveo u selu Provo kod Livna, gdje je završio sedam razreda osnovne škole. U njegovom rodnom kraju još ga se sjećaju kao uzornog mladića.

– Milan je kao dječak doveden u Provo. Poslije toga su i njega odveli u inozemstvo. Više ga nismo nikada vidjeli u selu, niti je uopće dolazio. Kako on, tako ni njegova porodica. O njima više niko ništa nije čuo. Ni mi ne znamo šta je bilo s njima… Dok je živio u Livnu, bio je fin mladić. Išao je tu u školu, gdje je završio sedam razreda. Ne znamo zbog čega se odlučio na ovaj “posao” ni zašto se priključio toj bandi. O tome ne bismo da govorimo, jer zaista ništa ne znamo – ispričali su novinarima “Avaza” rođaci najpoznatijeg svjetskog kradljivca dijamanata.

Poparić ne samo da je bio sudionik filmskih pljački, nego je i njegov nedavni bijeg iz zatvora bio ravan scenama iz nekog akcionog filmskog hita. Naime, nakon što je osuđen na šest godina zbog pljačake draguljarnice u Švicarskoj tokom 2009., Poparić je smješten u slabo čuvani zatvor Orbe na zapadu ove zemlje. Nenaoružani čuvari, koji su imali podršku tek nekoliko zaštitara opremljenih malim pištoljima, bili su apsolutno nemoćni pred bandom koja ih je napala. Probivši kapiju zatvora s dva vozila, Poparićevi saučesnici su otvorili vatru iz kalašnjikova na šokirano zatvorsko osoblje, omogućivši tako nesmetan bijeg Popariću i jednom njegovom zatvorskom kompanjonu.

– Ovo je prije bila invazija nego bijeg, orkestiran od teško naoružane organizirane bande – izjavila je šefica lokalne švicarske policije, dodajući da je zatvorsko osoblje bilo šokirano i da je jedna osoba nakon proživljenog dobila psihološku pomoć.

Samo tri dana nakon bijega iz zatvora Poparić je izveo spektakularnu pljačku u Cannesu. Uhapšen je mjesec poslije, no opljačkani dijamanti nikada nisu pronađeni i jasno je da nikada neće ni biti.

Ž4 = Jugoslavija u malom

Banda “Pink Panther” već godinama intrigira svjetsku javnost, posebno novinare koji su godinama bezuspješno pokušavali otkriti ko su zaista članovi grupe “Pink Panther”, no bezuspjšno. Ova neobično efikasna banda, zapravo je asocijacija raznih kriminalnih grupa, nešto kao Al Kaida. Pretpostavlja se da jezgro grupe čini 40-ak ljudi koji služe kao koordinatori manjih grupica, a koje broje između 220 i 250 članova. Te grupice se okupljaju prema potrebi, obavljaju posao i razilaze se s plijenom. Dolazak i bijeg članova bande “Pink Panther” oduvijek je bio priča za sebe. Tako su tokom pljačke draguljarnice u St. Tropezu na sebi imali havajske košulje s cvjetnim uzorkom i maske na licu, a pobjegli su gliserom. Tokom jedne druge pljačke bili su obučeni kao golferi, a nije im strano ni da se oblače kao žene, koristeći vrhunsku šminku ili svilene rukavice za prikrivanje tragova. Tokom njihovih pljački nema svjedoka ili potencijalni svjedoci nemaju vremena shvatiti šta se, zapravo, zbiva. Jedna od njihovih najspektakularnijih pljački desila se 2007. u Tokiju, kada su ukrali tijaru vrijednu gotovo dva miliona eura, a pljačka je trajala samo 36 sekundi. S mjesta zločina pobjegli su biciklima.

Drugom prilikom, tokom jedan pljačke na zapadu Francuske, klupu ispred draguljarnice u centru grada Biarritzu, obojili su svježom bojom, spriječivši tako da bilo ko bude svjedok napada.

Ko su, zapravo, pripadnici bande “Pink Panther”, odlučila je istražiti novinarka britanskog “Guardiana”, Havana Marking. Uputila se na riskantno putovanje na Balkan, te upoznala članove najzloglasnije, ali i najprominentnije bande današnjice. Pomoću “veze” prvog člana bande, onog koji joj se predstavio kao Novak i kojeg je upoznala na napuštenom spomeniku pored Podgorice, upoznala je čovjeka koji joj se predstavio kao Mike. Bio je to čovjek u srednjim godinama, tamnijeg tena, s primjetnim ožiljcima na rukama. Bio je obučen u mornarske kratke hlače, mornarske cipele i s ružičastom majicom, što je zaintrigiralo novinarku “Guardiana”.

– Nemam značku na kojoj piše “Pink Panther”. To ime nema nikakve veze s nama. Ali, volim te filmove. Svi na Balkanu znaju za Pink Panthera – rekao je “Mike”.

U bandi je bio zadužen za otvaranje sefova, što je naučio tokom “rada u Italiji”. Novinarki se povjerio koje sefove je najlakše otvoriti.

– Mehaničke, numeričke, digitalne, sve ih mogu razvaliti. Digitalni sefovi su najlaški za otvoriti. Samo ih pospete prahom, vidite otiske prstiju i znate sve šta treba. Numerički su najteži, za njih morate imati jako dobar sluh i jako dobro pamćenje – kaže Mike.
Mike se prije nekoliko godina povukao “u penziju”, smirio i nije jedini . Kako je vrijeme odmicalo, “Pink Pantherima” je bilo sve teže skriti tragove, jer je policija postepeno naučila sve njihove tragove. “Pantheri” su nekad bili nedodirljivi, no sve više njih je tokom posljednjih godina završilo iza rešetaka. Pojavili su se i imitatori, koji možda uživaju da ih mediji i policija nazivaju pripadnicima bande “Pink Panther”, no sva sličnost tu prestaje. Priča o ovoj bandi priča je o jednoj zemlji koje više nema i njenim nekadašnjim građanima koje je ujedinio mrak kriminala i sjaj dijamanata, koji su vječni i uvijek prokleti.

Pink Pantherice

Banda “Pink Panther” nija samo muška družina. Novinarka “Guardiana” je tokom pravljenja dokumentarca o ovoj grupi lopova upoznala i “Lenu”, elegantnu i veoma lijepu ženu srednjih godina, koja je radila kao mamac.

– Ona je morala biti odjevena u najskuplju odjeću i nositi elagantni nakit. Morala je imati vlastitog vozača. Morala je biti kao Maddona – kaže Mike.

Samo Audi

Tokom svojih spektakularnih pljački “Pink Pantheri” koriste isključivo automobile marke Audi. Ako u zemlji gdje vrše “akciju” nema marke s četiri prstena na karoseriji, onda bi neki ukrali u susjednoj zemlji. Tako su 2007. napali draguljarnicu u trgovačkom centru u Dubaiju, ušavši s dva skupa Audija R8, ukradena u susjednom Abu Dhabiju.

Procent

“Pantheri” ne zadržavaju dragulje kod sebe. Prodaju ih daje, najčešće preko kurira u Antverpen, svjetski centar dragog kamenja. Od ukupne cijene dobijaju 15 posto, a kurir pet posto.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti