Facebook je početkom februara navršio svoj deseti rođendan. Mrzili ovu stranicu ili bili ovisni o njoj, Facebook je fenomen koji je obilježio jednu deceniju i jednu epohu
Prije tačno deset godina, jedne dosadne februarske srijede nastalo je nešto što će obilježiti i jednu cijelu generaciju. Tog četvrtog februara 2004. svjetlo dana nije ugledao nikakav revolucionarni uređaj, novi lijek protiv raka, niti knjiga čije će riječi pokreniti mase i iz temelja izmijeniti života pojedinaca i naroda. No, nekoliko inteligentnih mladića, studenata Univerziteta Harvard, uz komade pizze u svojoj sobi je počelo revoluciju, do tada neviđenu, onu koja će promijeniti način na koji sklapamo prijateljstva i završavamo ih, poslujemo, kupujemo, biramo ono što nam se sviđa ili ne sviđa.
Sve to zahvaljujući internet stranici naziva thefacebook.com, koju su prije jednu deceniju pokrenuli Mark Zuckerberg i njegovi cimeri s fakulteta, vjerovatno potpuno nesvjesni šta su, zapravo, učinili i koliko će ta mala stranica narasti, ulazeći u domove i živote stotina miliona ljudi širom svijeta.
– Ovo je bilo jedno gotovo čudesno putovanje i veoma sam počašćen da sam bio dio toga. Rijetko šta je dotaklo živote tako mnogo ljudi. Ja se pokušavam sjetiti svakog dana i najjačih impresija, koliko god mogu. Ljudi me često pitaju jesam li uvijek znao da će Facebook postati ono što je danas. Nema šanse da sam znao. Sjećam se kada sam s prijateljima jeo pizzu u našoj spavaonici nedugo nakon što smo pokrenuli Facebook. Rekao sam im da sam uzbuđen, jer povezujemo našu školsku zajednicu, ali da će jednog dana neko morati povezat cijeli svijet – izjavio je na Facebookov deseti rođendan njegov osnivač i idejni tvorac Mark Zuckerberg.
Pisali smo nedavno o ovom neobičnom čovjeku u “Azri”, primijetivši da Zuckerberg vrlo rijetko koristi stranicu koju je stvorio. Prije javljanja za Facebookov rođendan, četvrtog februara, Zuckerberg je bio „online” tek u septembru, a iz „analize” njegovog Facebook profila vidljivo je da vrlo rijetko nešto poručuje svijetu, postavlja statuse ili fotografije. Mark Zuckerberg je jedna od najmisterioznijih poslovnih osoba današnjice i čovjek koji vrlo pedantno i ljubomorno čuva svoju privatnost. Osim šturih biografskih podataka, zna se da je radoholičar, a pretpostvlja se da je daltonist, što je uslovilo plavu boju stranice. Ono što je možda bio ključni razloga za ideju iz koje će se iskristalizirati Facebook, leži u pretpostavci da Zuckrberg, vjerovatno, ima Aspergerov sindrom, fenomen blizak autizmu, vrlo čest kod informatičara i inžinjera, a koju karakteriziraju visoka inteligencija kod pojedinca, ali istovremeno i loše razvijene komunikacisjke vještiine.
Autistični ljudi, u koje po svemu spada i sam Zuckerberg, teško sklapaju prijateljstva, pronalaze srodnu dušu i zbog svojih često bizarnih životnih navika, bivaju društveno izolirani, te se osjećaju odbačenim. Ako je svijet tokom proteklih deset godina vidio neku korist od Facebooka, to je svakako jedinstvena prilika koja se pružila autističnima osoba, a koji je, nažalost, sve više, da budu dio „nečega” i komuniciraju s vanjskim svijetom, koriste, istovremeno zadržavajući se u sigurnosti svog vlastitog. Facebook nam je upravo to omogućio, kreiranje malih, vlastitih virtualnih svjetova i dijeljenje njihovih djelića s odabranim krugom ljudi od povjerenja.
– Uvijek sam mislio kako je najvažnije dati ljudima snagu da dijele svoje iskustva i ostanu povezani, ohrabrujući ih da grade vlastite zajednice – kaže Zuckerberg.
I Facebook je tokom proteklih godina sazrijevao, mijenjao izgled, dobio nove opcije i mogućenosti, ali su sazrijevali i njegovi korisnici. Statistike tako pokazuju da ova društvena mreža sve manje privlačna mlađim generacijama kao što su srednjoškolci. Na drugoj strani, raste broj korisnika Facebooka srednje dobi. Nije još baš najjasnije zbog čega.
Facebook jednako internet
Iako se često govori o strelovitom usponu Facebooka, to baš i ne odgovara trnovitom putu koji je ova društvena mreža prošla, a koje su pratile svađe među osnivačima, optužbe i sudski procesi zbog navodne krađe ideja, nedostatak početnog kapitala, ali i konkurencija tada jakih društvenih mreža kao što je MySpace. Tek u septembru 2009. Facebook je počeo poslovati pozitivno, od kada je počeo i dobivati sve veći broj korisnika. Društvena meža se nije jednako širila svijetom i od danas je u pojedinim zemljama, naročito u Latinskom Americi i Bliskom Istoku, ostala poprilično nepoznata.
U naše krajeva Facebook je došao 2007., a veći broj korisnika je počeo dobivati naredne 2008. godine. Bosna i Hercegovina, kao i zemlje Regiona, procentualno su u vrhu zemalja čiji stanovnici u velikom broju koriste ovu društvenu mrežu, svojevremeno nazvanu i „virtualnom mahalom”, odnosno mjesto gdje se o drugima može saznati ono što ti isti ljudi možda ne bi željeli da se zna ili možda mi sami ne bismo željeli da znamo, niti nas zanima pretjerano. Zahvaljujući Facebooku, danas saznjemo ko je od naših „prijatelja” ušao u privatnu vezu, brak ili je slobodan. Možemo pratiti gdje se ljudi s naše „liste” kreću, gdje piju kafu, gdje ručaju, na kojem su aerodromu i slično. Kako mi pratimo druge, tako i drugi mogu pratiti nas.
Pitanja sigurnosti i privatnosti na Facebooku, često su povezana tokom proteklih deset godina postojanja ove mreže, a sama kompanija je upozoravana da ne vodi dovoljno računa o tim stvarima. Postoji jedan veliki paradoks kada je riječ o Facebooku. Iako je nastao kao mreža za unapređenje komunikacije i razmjenu mišljenja i iskustava, običan mali, anonimni korisnik teško može ostvariti komunikaciju s ljudima koji ovu mrežu vode ili je tehnički održavaju.
Korištenje ove mreže nije uvijek bez poteškoća. Korisnički profil može niti hackovan, vaš identitet također može biti ukraden, a sam Facebook vam može bez obrazloženja privremeno ili trajno suspendirati profil. Facebook vam na vaše upite neće odgovoriti. Ova kompanija, koja povezuje 1,2 milijarde ljudi, te desetke miliona kompanija, neformalnih grupa i organizacija, nema korisničku službu, HELP desk, službu reklamacija niti bilo šta slično. Facebook ne možete nazvati telefonom i tražiti odgovornu osobu. Facebooku se ne može čak ni poslati mail. Da ne bude sve tako crno, postoji na Facebook stranici kontakt-firma, ali i tu vas čeka neugodno iznenađenje….
Cjelokupni članak pročitajte u 885. broju magazina Azra