Večeras se ponovo pomiče sat, počinje zimsko računanje vremena. Sat se pomiče za jedan sat unazad, u tri sata u noći će biti dva sata. Po Europskom parlamentu, to bi bilo zadnje pomicanje sata. Ali kad će stvarno doći do prestanka toga vrlo nepopularnog pomicanja sata još nije jasno.
– Treba okončati to pomicanje sata – objavio je 2018., tadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online-ispitivanju građana u cijeloj Europskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja. U martu 2019., se onda i Europski parlament većinom izjasnio za prestanak različitog računanja vremena 2021. godine. Loptica je sad kod vlada država članica koje moraju dati odgovor, je li im draže stalno ostaviti ljetno ili zimsko računanje vremena? Ali, konačna odluka država članica je još daleko.
Tadašnji presdjednik EK je bio potpuno jasan: treba prestati s tim cirkusom koji donosi više štete nego koristi. Ali do dogovora svih članica, je li im “draže” ljetno ili zimsko vrijeme je još daleko…
Iz krugova evropskih diplomata moglo se ove sedmice čuti da se o toj temi neće puno raspravljati za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom, a to je do kraja ove godine. Ima mnogo drugih tema koje su važnije od računanja vremena, rečeno je. Evropsko vijeće je priopćilo da ono još nije usaglasilo svoje stajalište o tomu. Za to je potrebna takozvana kvalificirana većina zemalja članica.
Njemačka vlada se još nije odlučila što bi zagovarala, trajno ljetno ili zimsko računanje vremena. Njemačko ministarstvo gospodarstva jedino upozorava kako je važno spriječiti vremenske otoke i osigurati harmonizirano unutarnje tržište. Pretpostavka za prikladno i harmonizirano postupanje je procjena mogućih posljedica u cijeloj Evropi, kaže se. Evropska komisija još nije predočila takvu procjenu posljedica, stoji u saopćenju njemačkog ministarstva gospodarstva.
Posljedice promjene trenutnog stanja kad se mijenja računanje vremena bile bi zaista velike. U Evropskoj uniji, čak ne računajući područja nekih članica izvan našeg kontinenta, postoje tri vremenske zone. Najveća je ona koja obuhvaća srednjoevropsko vrijeme, a seže od Poljske do Španije. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta bi se zimi razdanilo tek tokom prijepodneva. U Vigu, na španskoj atlantskoj obali, sunce bi 21. decembra izašlo tek 10 sati i jednu minutu, u francuskom Brestu u 10:07, a u sjevernonjemačkom Emdenu u 9:45.
Sve je već odavno poznato. Nakon promjene vremena su ljudi umorni, nepažljivi, ima više nesreća svih vrsta. Ali kako se dogovoriti da negdje onda sunce izlazi još usred noći – ili da po zimi izlazi tek prije podne?
Kod trajnog zimskog računanja vremena ljeti bi se ne samo ranije smračilo, nego bi na istoku kontinenta sunce izašlo izuzetno rano. U poljskom Bialystoku bi 21. jula sunce izašlo u 3:01, u Varšavi u 3:15, a u Berlinu u 3:44.
Istovremeno, zadržavanje pomicanja sata mnogim ljudima stvara probleme. Njemačko zdravstveno osiguranje DAK je na temelju reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 posto ljudi u Njemačkoj ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća zaspati i češće se noću bude, 76 posto ispitanika smatra da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti.
Ispitivanje koje je provedeno u vrijeme Junckera dalo je naslutiti da se tim pitanjem više bave u Njemačkoj nego u drugim članicama EU-a. Od 4,6 miliona ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju, tri miliona su bila iz Njemačke. Ukupan broj onih koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo jedan posto stanovništva Europske unije.
Izvor: dw.com