Zehra Deović, nekrunisana kraljica sevdaha: Bolje zlatan glas, nego zlatna ploča

Piše: Redakcija

Prije pet godina, 30. oktobra 2015., u 77. godini života otišla je na bolji svijet bosanskohercegovačka diva sevdaha, samozatajna i velika dama Zehra Deović. U njenom baršunastom glasu i hirurškoj preciznosti kojom je interpretirala sevdalinku, bosansku tradicionalnu lirsku pjesmu, mnogi ljubitelji lijepe pjesme uživaju i danas, nazivajući ga džennetskim.

Rođena je  9. decembra 1938. godine u Foči, u uglednoj fočanskoj porodici Halima i Abide Deović. U Drugom svjetskom ratu Zehrin otac je ubijen, a ona je kao djevojčica s majkom, sestrom i bratom boravila u izbjeglištu u Sarajevu do 1946. godine, kada su se vratili u Foču. Još kao djevojka počela je pjevati sevdalinke u fočanskom KUD-u „Jedinstvo“. Muzikalnost je naslijedila od majke, koja je također lijepo pjevala i koja ju je naučila njenu prvu i jednu od najdražih sevdalinki „Mlad se Jusuf oženio“.

Zehrina profesionalna karijera počinje 1960. godine, dolaskom u Sarajevo, na studij na Pedagošku akademiju. U Sarajevu se prijavljuje i polaže audiciju za vokalnog solistu Radio Sarajeva. Interpretirala je sevdalinku “Dvije su se vode zavadile”, a muzički pedagog i kompozitor Beluš Jungić je Zehrin nastup na audiciji ocijenio najvišim ocjenama, otvorivši estradna vrata budućoj muzičkoj divi.

Kada spomenemo sevdalinke “Dvije su se vode zavadile”, “Da sam ptica i da imam krila”, “Moj dilbere”, “Mlad se Jusuf oženio”, “Bosno moja, divna, mila”, “Djevojka je zelen bor sadila”, pa ilahije “Kad procvatu behari”, “Mejra”, odmah pomislimo na Zehru Deović, jer ih je ona svojim interpretacijama učinila posebnim, a sjajnim glasom im udahnula dušu.

 

Bogata karijera

 

U ljeto 1968., 1969., kad ju je Zehra snimila, pa i kasnije, jedna od najviše emitiranih pjesama na radijskim talasima bila je pjesma “Da sam ptica i da imam krila”. Manje je poznato da to nije bila izvorna sevdalinka, jer je tekst napisao Mustafa Mujezinović. Ali, kao i mnoge druge pjesme, u izvedbi Zehre Deović je to postala, jer je srasla s tlom i dušom svih koji su je slušali.

Kao vrhunska interpretatorka sevdalinki čarobnog glasa predstavljala je  bivšu Jugoslaviju na brojnim međunarodnim festivalima s etnomuzičkim sadržajima. Bila je redovna učesnica Ilidžanskog festivala, od njegovog pokretanja 1963. godine, potom beogradskog “Sabora”, “Festivala podunavskih zemalja” u Novom Sadu. Svojom pjesmom obišla je cijeli svijet i zabilježila prestižne nastupe u mnogim zemljama: Izraelu, Azerbejdžanu, Egiptu, Australiji, Novom Zelandu, SAD-u, te gotovo svim državama Evrope.

Sarađivala je s vrsnim muzičarima i tekstopiscima: Ismetom Alajbegovićem Šerbom, Jozom Penavom, Jovicom Petkovićem, Belušem Jungićem, Mijatom Božovićem, Draganom Kneževićem, Omerom Pobrićem, Elvidinom Krilićem…, snimila je niz duetskih pjesama sa Zorom Dubljević, tri sa Safetom Isovićem, te nekoliko horskih s vokalnom postavom tadašnjeg Radio Sarajeva.

Zehra je, osim sevdalinki, snimala i interpretirala ilahije i kaside, te je uz pratnju hora Gazi-Husrev Begove medrese iz Sarajeva, godine 1990., snimila ploču i kasetu “Kad procvatu behari”. Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1992-1995. godine, Zehra je aktivno učestvovala u sarajevskoj ratnoj estradi, kada je snimila pjesme “Bentbaša”, “Kovači” i “Ranjena Foča”.

Poklon Bosni

Godine 2010., u povodu obilježavanja 50. godina umjetničkog rada, Muzička produkcija BHRT-a objavila je trostruku CD kompilaciju Zehrinih antologijskih snimaka „Doajeni BH sevdalinke – Zehra Deović“.

Tokom karijere Zehra je dobila mnoge nagrade, od kojih se izdvajaju Estradna nagrada Jugoslavije i Estradna nagrada Bosne i Hercegovine iz 1980. godine. Tu su i druga priznanja, te zahvalnice za predan humanitarni rad i uspješne nastupe.

U sedamdesetim godinama života, Zehra je odlučila da snimi nekoliko novih pjesama u duhu sevdaha: “Mirna Bosna”, “Baščaršijske noći”, “Čekmeđa” i “Safete, Sajo”. Ove pjesme, kao i ponovo snimljena pjesma “Poklon Bosni”, te druge stare sevdalinke, kasida “Došla voda” i ilahija “Kovači”, nalaze se na albumu “Poklon Bosni”, koji je izdat početkom 2014. godine.

Na Večeri sevdaha u okviru Baščaršijskih noći 2014. godine, Zehra je bila počasni gost, te od mladih interpretatora sevdaha dobila Plaketu za životno djelo u očuvanju sevdaha. Jer, Zehra i jeste svoj život posvetila sevdahu i sevdalinci, kako i sama kaže u stihovima pjesme „Poklon Bosni“:

Legende sevdaha: Safet, Zehra, Zora, Nedžad, Beba

Svaki dan života pjesmi ja sam dala, a sada sam pjesme sve u buket zbrala, da bih tebi Bosno u pjesmama svojim, dio svoje duše ja na poklon dala.

Posljednji Zehrin javni nastup bio je 1. marta 2015. godine, kada je gostovala u emisiji „Opušteno nedjeljom“ BHRT-a. Emisija je bila posvećena Safetu Isoviću, a Zehra je tada premijerno interpretirala pjesmu „Safete, Sajo“, koja je i posvećena rahmetli Safetu.

Iza Zehre Deović  ostao je veliki broj arhivskih snimaka sevdalinki. Brojne od njih snimila je u više verzija. Mnogi su izjavljivali kako su njene izvedbe doživljavali kao jedan od najveličanstvenijih zvukova koji su ikada čuli i osjetili u životu.

Ostale su upamćene njene riječi kako “pjevač ne smije da se pamti po pjesmama već isključivo po svome pjevanju”, te: “Bolje zlatan glas, nego zlatna ploča”.



O Zehri

  • Pjevala je zahtjevne pjesme, s mnogo daha, a opet bez deranja, pretjerivanja i s jednostavnim, a efektnim ukrasima. Što se više bavim sevdahom, sve više vidim koliko je teško to postići, ali i održati. Mislim da je Zehra Deović ime za glas koji je ostao jednim od najvrjednijih elemenata savremenog sevdaha. (Damir Imamović)

 

  • Zehra je u interpretaciju unosila sve: karakter, emociju, nježnost i svevremenost. Ono što je ostavila može poslužiti današnjim i budućim izvođačima sevdaha kao siguran putokaz jednog od načina bavljenja sevdahom. (Ahmed Burić)

 

  • Dala je Bosni i Hercegovini svoj genij bez premca u našem vremenu. Zehra je za sevdalinku ono što je Aretha Franklin za soul. Vrhunska vrijednost muzike i umjetnosti, Zehra je uvijek bila diva, svojeglava i posebna, besprijekorno elegantna, beskompromisna i čarobna. (Haris Pašović)

 

Priredila: Indira Pindžo

Pročitajte još