Jedna od žena koja se isticala kroz historiju bila je kraljica Kleopatra. O njenoj ljepoti, inteligenciji, ali i umijeću zavođenja najvećih vojskovođa priča se i danas. Na svom vrhuncu vladala je gotovo čitavim istočnim Sredozemljem i na trenutak sudbinu Rima, a time i čitavog svijeta, držala u svojim rukama
Kleopatra je najpoznatija i najljepša vladarica u egipatskoj historiji. Bila je inteligentna i mudra, govorila devet jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom, odnosno jezikom naroda. Napamet je znala stihove Eshila, Sofokla, Pindara i Sapfe, poznavala muziku, astrologiju, geometriju. Iako eksplozivne naravi, bila je sposobna prilagoditi se svakoj situaciji, osvajala je, ne samo svojom ljepotom već cjelokupnom pojavom, držanjem, gestikulacijom. Posljednja egipatska kraljica bila je visoko obrazovana i razborita vladarica koja se mogla mjeriti i po znanju i sposobnostima s bilo kojim monarhom svog vremena. Jedna je od rijetkih žena koje su vladale u to vrijeme.
Kao što je slučaj s posebnim ženama poput nje, Kleopatrino ime željeli su okaljati mnogi kojima je bila prijetnja pa ju je rimska propaganda prikazala kao lukavu zavodnicu, koja je svoju seksualnu privlačnost koristila kao političko oružje. Svijet sladostrašća upoznala je još s 12 godina, kada je shvatila da joj upravo to može biti najbolji saveznik u borbi za osvajanje i očuvanje trona. Tajne zavođenja, pričali su, učila je od prostitutki u Aleksandriji, podigla je mali hram ljubavi u kojem je boravilo nekoliko desetaka zgodnih robova, koji su joj uvijek bili na raspolaganju.
Usprkos brojnim ljubavnicima, samo dva muškarca ostavila su trag u njenom srcu. Prvi je bio Julije Cezar, drugi Marko Antonije, koji su je opisivali kao pametnu ženu i fantastičnu ljubavnicu. Slavne vojskovođe Kleopatra je osvajala dugom crnom kosom, svilenkasto nježnom kožom, tamnom šminkom na očima, vatreno crvenim usnama i jakim parfemima s Istoka. Bila je vrlo inteligentna i zanimljiva sagovornica, a za uspjeh u ljubavi zaslužni su i brojni afrodizijaci koje je koristila. Ulje jasmina bilo joj je zaštitni znak, nanosila ga je na kosu i grudi, čak i na jedra svojih brodova. Tijelo je mazala kremom na bazi cimeta, meda i ljiljana, otapala je bisere u sirćetu i to pila s partnerima, da bi podigla libido.
Jedni je nazivaju ženom nenadmašive ljepote, dok je Ciceron opisuje kao neuglednu, s orlovskim nosom i grubim crtama lica. Ipak, većina antičkih autora, čak i oni kojima je bila omražena, opisuju je kao atraktivnu i lukavu zavodnicu, to jeste kao “pogubno lijepu“, što je i danas najčešća slika slavne vladarice. Svoje neprijatelje osvajala je inteligencijom, diplomatskom vještinom, harizmom i rječitošću, ali i ljubavničkim vještinama.
Rođena je ili krajem 69. godine pr.n.e. ili početkom 70. godine pr.n.e., tačnog podatka nema, kao izdanak slavne dinastije Ptolemejevića, koja je došla na vlast nakon smrti Aleksandra Makedonskog, a završila najslavnijom i najegzotičnijom kraljicom te dinastije – upravo Kleopatrom VII. Bila je Egipćanka, a po porijeklu Grkinja te jedna od rijetkih vladara loze Ptolemejevića koja je naučila egipatski jezik.
Preuzela je moć
Svoju vladavinu počela je dijeleći prijestolje s mlađim bratom, ali kao vješta vladarica pronašla je način kako preuzeti moć u svoje ruke. Prema nekim navodima, Kleopatra je sticala odlično obrazovanje zahvaljujući blizini Aleksandrijske biblioteke. Kada joj je bilo trinaest godina, učila je retoriku, filozofiju i svakovrsnu umjetnost. Navodno je imala samo 17 godina kad je zasjela na tron, a kako su prema egipatskom zakonu suvladari morali biti vjenčani, Kleopatra je sklopila brak sa svojim mlađim bratom. Kleopatra se ubrzo potrudila isključiti brata iz svih državnih poslova, ceremonija i sudjelovanja u izvršnoj vlasti, no nakon neuspjele pobune bila je prisiljena na bijeg i tu se njeni putevi križaju s putevima velikog rimskog vladara i vojskovođe Gaja Julija Cezara.
Kad je izgubila vlast, svojim šarmom privukla je protivnika Egipta moćnog Gaja Julija Cezara na svoju stranu i tako sebi osigurala ponovnu vlast nad Egiptom. Nije imala pristup Cezarovom dvoru pa se prokrijumčarila zamotana u tepih. Cezar je naredio straži da odmotaju tepih i iz njega je izašla Kleopatra. Nije tačno poznato ko je koga, zapravo, zaveo. Cezar je tada imao 52 godine, ali je još bio u punoj snazi, a njegovi ljubavni osvajački pohodi bili su podjednako legendarni kao i vojnički.
Ona je bila tri desetljeća mlađa. Odmah je planula ljubav, ali i zajednički interes. Naime, njemu je trebala njena podrška, a njoj je bio potreban Rim, kao zalog nezavisnosti njene države. Ubrzo je ostala trudna i rodila sina Cezariona. Cezar ju je vratio na prijestolje i zbog nje odustao od pripajanja Egipta Rimskom Carstvu. Rođenjem sina, Kleopatra je utvrdila svoju moć i postala još samouvjerenija. Donosila je sve ključne državne odluke, potpisivala dokumente, upravljala vojskom i mornaricom, nadgledala apsolutno sve u državi.
Njeni godišnji prihodi bili su enormni. Kleopatra je, zapravo, bila lukava i snalažljiva žena na položaju. U svojoj zemlji postala je tako neprikosnovena i obožavana kraljica, ali je u Rimu dočekana kao razvratna i rasipna bludnica, koja je potpuno zaludjela Cezara, koristeći ga za ostvarenje svojih političkih ciljeva.
Godinama ju je pratio glas pohotne zavodnice i bestidne bludnice, najviše zahvaljujući rimskoj propagandi koja ju je tako predstavljala. Bila je zgodna, skladno građena, ali, prema današnjim mjerilima, mnogi je ne bi smatrali lijepom. Imala je dugi kukasti nos i velika usta. Bila je ljubitelj kozmetičkih trikova i silno šarmantna, a imala je i glas za koji se tvrdilo da podsjeća na zvukove lire. Nakon Cezarove smrti zavela je Marka Antonija, još jednog velikog rimskog vojskovođu. Na njihovom prvom susretu došla je obučena kao Afrodita, božica ljubavi. On je ostao opčinjen, pa je uskoro prozvao “kraljicom svih kraljeva”. I uz njegovu pomoć postala je moćna vladarica. Vjenčali su se i dobili troje djece, iako je on imao zakonitu ženu u Rimu.
Digla je ruku na sebe
Ipak, Oktavijan, novi rimski car, odlučio je osvojiti Egipat i pretvoriti ga u rimsku provinciju. Porazio je vojsku Kleopatre i Marka Antonija. Vjeruje se da su u toku borbe Marku, znajući za njegovu slabost i ljubav prema Kleopatri, rekli kako je ubijena. Marko Antonije je povjerovao i pokušao samoubistvo tako što se probo svojim mačem. Izdahnuo je u Kleopatrinom naručju. Nekoliko dana kasnije, poslije bezuspješnih pregovora s Oktavijanom, koji ju je smatrao svojom zarobljenicom i u kavezu je namjeravao dovesti u Rim kao trofej, Kleopatra je, ne želeći doživjeti takvo poniženje, digla ruku na sebe.
Oktavijan je dao ubiti njenog 17-godišnjeg najstarijeg sina Cezariona, jer ga je samo njegovo ime podsjećalo na njemu omraženog Cezara. Troje djece koje su dobili Marko Antonije i Kleopatra odvedeni su u Rim i ostavljeni na brigu rimskoj supruzi Marka Antonija, koja je ujedno bila i sestra cara Oktavijana.
Prema pričama, dopustila je da je zmija otrovnica ugrize za grudi. Egipatska kobra je, navodno, prokrijumčarena u korpi sa smokvama. Nakon njene smrti izumrla je kraljevska loza i Egipat je postao dio Rimskog Carstva. U naučnim krugovima u posljednjih nekoliko godina razmatralo se i o drugoj teoriji Kleopatrine smrti. Njemački historičar dr. Christoph Schaefer sa Sveučilišta u Trieru smatra kako je Kleopatra umrla od kombinacije otrovnih biljaka. On tvrdi da bi zmijski ugriz rezultirao umiranjem u agoniji koja bi potrajala nekoliko dana.
Kako bi što tačnije utvrdio koje je otrovne biljke Kleopatra mogla upotrijebiti, Schaefer je sarađivao s njemačkim toksikologom dr. Dietrichom Mebsom. Došli su do zaključka kako je to, najvjerovatnije, bila kombinacija biljaka: bunike, jedića i opijuma. Tako je, prema njihovoj teoriji, Kleopatra jednostavno zaspala u smrtonosni san. No, šta se tačno dogodilo, vjerovatno se nikad neće otkriti, budući da Kleopatrina grobnica nikada nije otkrivena.