Zašto se crvenimo u licu i šta se tada događa s našim tijelom

Piše: Preuzeti tekst

Općenito, ljudi su skloni misliti da mogu kontrolirati vlastite reakcije. Na taj su način reakcije koje pokazuju prema drugima one koje smatraju najprikladnijima ili najprikladnijima u bilo kojem trenutku. S druge strane, ne možemo zaboraviti da postoje i druge vrste reakcija koje su nehotične, i koliko god ih željeli kontrolirati, jednostavno ne možemo. To se može vidjeti u slučaju crvenila, što je spontani odgovor koji ne možemo učiniti namjernim, niti ga možemo odglumiti – a zapravo je jedinstven za ljude, piše Bright Side.

Crvenilo u licu je tako istinska i jedinstvena reakcija koju može biti teško razumjeti, no u nastavku slijedi istraživanje koje objašnjava kako i zašto dolazi do crvenjenja u licu.

Šta se događa s našim tijelima kad pocrvenimo

Ljudsko tijelo prolazi kroz niz reakcija kao i procesa, što dovodi do trenutka kada nam obrazi poprimaju crvenkastu boju koju doživljavamo kao rumenilo. Čini se da je crvenilo u licu prirodna reakcija simpatičkog živčanog sustava, koji je odgovoran za brze nehotične reakcije naših tijela. Kada ovaj sustav opaža neke specifične vrste emocija, šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama da oslobađaju hormon zvan adrenalin, koji je također odgovoran za pokretanje tjelesne reakcije borbe ili bijega. Kada se ovaj hormon otpusti, naš puls se ubrza, što zauzvrat dovodi do širenja krvnih žila, povećavajući i razinu kisika u krvi i protok krvi.

Istraživanja su pronašla dokaze da područja koja su najosjetljivija na crvenilo, poput obraza, vrata i ušiju (posebno) imaju drugačiju anatomsku strukturu koja omogućava ovu spontanu i nekontroliranu reakciju.

Mogući uzroci crvenila

Već znamo unutrašnji proces koji uzrokuje ovu karakterističnu obojenost u nekim dijelovima našeg tijela. Ali to je samo opis onoga što se događa. Također je važno znati što zapravo pokreće takav odgovor, a postoji nekoliko mogućih uzroka:

-Emocije: Neugoda, sramežljivost, zaljubljenost ili čak bijes mogli bi biti razlog zašto neki dijelovi našeg lica pocrvene.

-Temperatura: Ako nam tjelesna temperatura poraste zbog vrućine ili vježbanja, vjerovatno će se pojaviti crvenilo. Slično tome, ekstremna hladnoća može uzrokovati da vaše uši, nos i obrazi poprime drugačiju nijansu.

-Vrućica: Kada naša tjelesna temperatura poraste zbog bilo koje vrste virusnog procesa, uobičajeno je da se pojavi crvenilo. Ako je to razlog, kada vrućica popusti, crvenilo će nestati zajedno s ostalim simptomima.

-Hrana ili piće: Ako jedete nešto jako začinjeno ili hranu koja sadrži određene hemijske komponente, to bi također moglo dovesti do crvenila. Ista stvar može se dogoditi ako popijete nešto što je jako vruće.

Različiti pristupi razumijevanju rumenila

Još uvijek nije pronađeno potpuno objašnjenje za svrhu koju crvenilo zapravo ima u našem svakodnevnom životu. Međutim, pokušavajući ju objasniti, različiti naučnici su iznijeli teorije i nove hipoteze prema dokazima koje su pronašli. Od toga su 3 teorije dobile veću podršku naučne zajednice. Ove su 3 teorije trenutno najprihvaćenije ili vjerovatnije.

-Komunikativna teorija: Prema ovom prijedlogu, crvenilo ima funkciju prijenosa informacija našim sugovornicima ili drugim ljudima oko nas. Odnosno, pružamo informacije bez verbalne komunikacije. Očito nam crvenilo pomaže da se oporavimo i sačuvamo lice. Istodobno, drugima omogućuje da imaju ili povrate izgubljeno povjerenje u osobu koja pocrveni.

-Neželjena socijalna pažnja: Ova teorija tvrdi da je crvenilo način da osoba koja nas promatra brzo shvati da nismo zadovoljni pažnjom koju nam posvećuje. Stoga je to nešto potpuno neizbježno i nastaje kao odgovor na situacije u kojima nas ljudi posmatraju, hvale ili to jednostavno smatramo prevelikim zanimanjem ili neželjenom pažnjom druge osobe.

-Izloženost: U ovom bi se slučaju crvenilo moglo pojaviti kao odgovor ili kao posljedica straha da bi neke vrste privatnih podataka, poput tajne ili laži, mogle biti otkrivene. Prema ovoj teoriji, to je način odavanja sebe ili pokazivanja da je istina ono što se insinuira.

Izvor:24.sata

(Dž.S.)

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti