Kafa: Šta dobivamo iz nje i kako utječe na zdravlje?

Piše: Redakcija

Kafu su iscjelitelji u Africi i Arabiji koristili kao lijek, a britanski su ljekari u 16. stoljeću tvrdili da napitak može prouzročiti vrtoglavicu, malodušnost i nesanicu, no stoljećima kasnije znamo da za zdravlje u kafi treba uživati s mjerom.  Ovaj napitak ima više od hiljadu sastojaka, među njima ugljikohidrate, proteine, ulja, kiseline i minerale.

Organizam iz kafe dobiva kalij, magnezij i kalcij, ali ne u količinama dovoljnim za dnevne potrebe. Važnije je to da sadrži klorogeničnu kiselinu koja je antioksidans.

No naučnicima je jedan od njih jako dobro poznat – kofein.

Kako kofein utječe na nas? 

Kofein je prirodna zaštita stabla kafe od parazita i predatora i ima izravan učinak na naš središnji živčani sistem. Od kofeina nam srce kuca brže, šire se krvne žile i dišni putevi, a probavni sustav ubrzava.

Učinak se osjeti već nakon 15 minuta. Kafa  je bila proglašena sportskim dopingom, ali je 2004. ipak uklonjena s popisa zabranjenih supstancija. U visokim dozama kofein može biti toksičan pa oni koji pretjeraju s kafama postaju nervozni, znoje se, pate od srčanih palpitacija ili nesanice.

Kofein može biti posebno opasan za osobne s kanalopatijom, rijetkim poremećajem elektrolitske neravnoteže srčanog mišića, jer im može potaknuti štetnu aritmiju.

Koliko se kafe smije popiti?

To ovisi o načinu pripravljanja i o vrsti kafe. Robusta ima dva do triput više kofeina od arabike, a šalica filter kafe u pravilu ima više kofeina nego šoljica espressa.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kaže da je jednokratna doza od 200 miligrama kofeina sigurna. To su otprilike tri espressa. Tokom dana možete bez brige udvostručiti tu dozu.

No trudnice bi trebale biti opreznije jer su neki eksperimenti na životinjama pokazali da previše kofeina rezultira sporijim rastom ploda. Naučnici  još nisu utvrdili povećava li kofein rizik od prijevremena rođenja ili pobačaja.

EFSA smatra da je 200 miligrama dnevno sigurna količina za trudnice, ali treba imati na umu da kofeina ima i u čaju, kakau i čokoladi.

I djeca mogu piti kafu? 

Kofein nije zabranjen mladima jer ga ionako nalazimo u čokoladi, gaziranim pićima i čokoladi. EFSA ima pravilo i za to: tri miligrama kofeina dnevno po kilogramu tjelesne težine su u redu.

Šoljica kafe ne predstavlja nikakvu opasnost za dijete, no vjerovatno je neće htjeti ni probati jer im je pregorka.

Mlijeko i šećer? 

Dodavanje šećera remeti prirodan okus kafe, no mnogi ljudi tvrde da je bez šećera ili mlijeka za ublažavanje gorčine ne mogu piti. Mlijeko mijenja i način na koji kafa utječe na organizam. Kofein se otapa u mlijeku i sporije se otpušta pa mu učinak duže traje. Šećer pak podiže razinu inzulina i stimulira cirkulaciju, što udvostručuje učinak kofeina, objašnjavaju stručnjaci.

Poput mnogih poznavatelja i ona svoju kafu pije crnu, ali uglavnom zato da izbjegne dobivanje na težini jer pije i do deset šoljica dnevno. Čista kava gotovo da i nema kalorija, no s mlijekom i šećerom to je druga priča.

Macchiato s punomasnim mlijekom ima kalorija koliko i užina, rekla je Silke Restemeyer, glasnogovornica Njemačkog društva nutricionista. Kaže da je još gora situacija s ledenim kafama iz supermarketa koje su pune šećera.

Može li se zaspati nakon kasne kafe? 

To ovisi od čovjeka do čovjeka, jer su neki osjetljiviji na kofein od drugih. Općenito, starijima se preporučuje da izbjegavaju espresso nakon večere jer njihov organizam sporije razgrađuje kofein. Ne treba zanemariti ni navike. Ko je naučio na kasnu kafu, neće imati problema sa spavanjem.

Stvara li ovisnost?

Oni koji piju mnogo kafe ‘otporniji’ su na kofein pa im treba više za isti učinak. Fizički simptomi odvikavanja mogući su. Naime, prekinete li naglo s uobičajenom količinom kafe, nekoliko bi vas dana mogla mučiti glavobolja.

Je li istina da vas kafa dehidrira? 

Ne. Ona potiče rad bubrega pa je mokrenje češće. Ali pijući kafu apsorbirate i tekućinu.

Povećava li krvni pritisak?

Da, ali kratkoročno. Zanimljiva je činjenica da pretilim muškarcima starijim od 70 godina kafa može trajno povisiti tlak. Upravo zbog toga osobe s visokim tlakom ne bi smjele piti više od tri šoljice kafe dnevno ili bi trebale posegnuti za beskofeinskom varijantom.

Ljudi koji vole piti kafu ne moraju brinuti ni o srčanim i moždanim udarima ili aritmijama – sve dok ne pretjeraju.

Jedna opsežna studija iz 2014. pokazala je da je rizik od moždanog udara najmanji u osoba koje kafu piju umjereno, a to su prosječno tri i pol šoljice dnevno. Pretpostavlja se da antioksidansi u kafi štite od moždanog udara.

Povećava li kafa rizik od raka? 

Prženje zrna kafe može stvoriti supstancije koje su se pokazale kancerogenima, poput akrilamida. Što je viša temperatura prženja, to ga u kafi ima više.

EU je 2018. propisao da akrilamida smije biti 400 mikrograma po kilogramu pržene kafe, a analiza iz 2019. je pokazala da svi brendovi imaju manje od toga.

Je li kafa zdrava?

Naučnici su otkrili brojne naznake da antioksidansi i drugi sastojci kafe imaju zaštitnu ulogu od niza bolesti poput dijabetesa, ciroze i fibroze jetre, žučnih kamenaca, astme, Parkinsonove i  Alzheimerove bolesti i depresije.

Najbolje je kafu kombinirati sa zdravim načinom života, uravnoteženom prehranom i vježbanjem. Ako su vam alternativa alkohol i cigarete, bolje popijte još jednu šoljicu.

Izvor:24.sata

(Dž.S.)

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti