Holandska kraljevska porodica u 21. stoljeću vozi se u zlatnoj kočiji, ne plaća porez i ima samo žensku djecu

Piše: Aldina Zaimović

 

Dinastija Orange-Nassau već stoljećima vlada Holandijom. Među skandalima koji ih prate su i  priče o neumjerenom trošenju i bogatstvu. Ipak, spadaju u najvoljenije svjetske vladare, naročito kada je riječ o evropskim dvorovima. Matrijarhat je samo na pauzi jer kralj Willem-Alexander ponovo ima tri kćerke. Nekada, u budućnosti, Holandiji se ponovo smiješi kraljica, trenutno šesnaestogodišnja princeza Catharina-Amalia

 

Dinastija Orange-Nassau je drevna plemićka porodica porijeklom iz centralne Njemačke koja već stoljećima vlada Holandijom. Prvi kralj ove zemlje Willem Aleksandar postao je kraljem na Bečkom kongresu 1815. godine nakon sloma Napoleona Bonapartea. Naslijedio ga je sin Willem II, a njega Willem III. Upravo od ovog vladara, koji je na prijestolu bio od 1849. do 1890. godine u holandskoj kraljevskoj porodici počinje tradicija koja se zadržala sve do danas, a to je nasljeđivanje po ženskoj liniji.

Simbol otpora nacističkoj okupaciji

Willem III oženio se 1839., svojom rođakom princezom Sophijom od Württemberga, s kojom je imao tri sina.  Međutim, kraljica Sophia umrla je 1877., pa se kralj ponovo oženio. Iz braka s princezom Emmom imao je samo jedno dijete, kćerku Wilhelminu. Do momenta kada je kralj Willem III umro 1890., od sve njegove djece živa je bila jedino desetogodišnja Wilhelmina. Tri sina iz prvog braka kralja umrla su u mladosti, ne stigavši ni da se ožene, ni da imaju potomstvo.

Kruna je tako prešla na kraljicu Wilhelminu. Regent maloljetne Wilhelmine je do njenog osamnaestog rođendana bila njena majka. Wilhelmina se pokazala kao izuzetno sposobna vladarka, koja je čvrstom rukom Holandijom vladala skoro šest decenija, provevši zemlju kroz niz kriza, trubulencija u 20. stoljeću i dva svjetska rata, te se i danas smatra simbolom otpora nacističkoj okupaciji.

Wilhelmina se udala za vojvodu Henryja od Mecklenburga-Schwerina. Smatra se da je ovaj brak bio bez ljubavi i da je sklopljen samo zbog toga da bi Wilhelmina rodila nasljednika. Nakon niza pobačaja, kraljica je tek osam godina nakon vjenčanja rodila svoje jedino dijete, djevojčicu, princezu Julianu.

I tako je, nakon Wilhelminine abdikacije 1948., kruna opet prešla po ženskoj liniji, a Holandija je dobila kraljicu Julianu. A ona je također imala samo žensku djecu – četiri djevojčice, princeze Beatrix, Irene, Margriet i Christinu, pa je nakon njene abdikacije 1980. godine kruna prešla najstarijoj kćerki.

Kraljica Beatrix od Holandije od Orange-Nassau bila je monarh na čelu Holandije od 1980., pa do abdikacije 30. aprila 2013., i za razliku od svojih prethodnica, ima tri sina. Kada je rođen Willem-Alexander, 1967. godine, bio je prvi sin rođen u holandskoj kraljevskoj porodici još od 1851. godine i rođenja njegovog praujaka princa Alexandera, najmlađeg sina Willema III.

Kralj Willem-Alexander vlada Holandijom od 2013., kada mu je majka prepustila prijesto, prateći tradiciju abdikacije koja je uobičajena u njihovoj dinastiji. On je prvi kralj na čelu ove evropske države još od 1890. ili prvo muško na holandskom prijestolu poslije 123 godine. Ali, matrijarhat je, zapravo, samo na pauzi, jer kralj ponovo ima tri kćerke. Nekada, u budućnosti, Holandiji se ponovo smiješi kraljica, trenutno šesnaestogodišnja princeza Catharina-Amalia.

Raskoš plaćaju iz svojeg džepa Holanđani

Ovu dinastiju smatraju jednom od najbogatijih kraljevskih porodica svijeta, čija putovanja, uređenje brojnih kuća, kao i održavanje jahte, plaćaju iz svojeg džepa Holanđani. Neobični po mnogo čemu, omiljeni su u narodu koji, uprkos svemu, odobrava sve njihove postupke. Za razliku od ostalih kraljevskih porodica, predstavnici Holandske kraljevske porodice nemaju krunidbu kao takvu.

Budući da tamo ne postoji državna crkva, krunu na glavu budućeg vladara nema ko staviti. Tako je i bilo za posljednje krunidbe, 2013. godine, kada je nakon 33 godine službe holandskom narodu kraljica Beatrix predala titulu svom najstarijem sinu Willem-Alexanderu. On je tada postao prvi muškarac na nizozemskom tronu od 1890. godine te, s 46 godina najmlađi evropski kralj.

Nakon njene abdikacije, koja je po svemu sudeći normalna pojava u Nizozemskoj, jer je prije nje to napravila i njena majka, kraljica Juliana, koja je vladala 31 godinu, ali i njena baka, kraljica Wilhelmina, u obližnjoj, 600 godina staroj crkvi novi kralj položio je zakletvu, držeći Holandski ustav te pred članovima Parlamenta, a kruna i druga kraljevska obilježja nalazili su se na stolu pored njega. Sama kruna izrađena je 1840. godine od pozlaćenog srebra i na sebi ima lažne bisere i dragulje izrađene od ribljih vlakana, stakla i obojenih folija.

Dolazak kralja Willem-Alexandera na čelo holandske kraljevske porodice izvukao je odmah s dna ladice i dobro čuvane tajne. Tako se saznalo kako je u studentskim danima imao reputaciju zavodnika, kao i ljubitelja dobrih partyja i enormnih količina piva, te je bio opčinjen djevojkama iz Latinske Amerike. Stoga niko nije bio posebno iznenađen kada se oženio Argentinkom.

Upravo je brak s Argentinkom Maximom bio pod lupom javnosti, baš kao i brak njegovih roditelja 10. marta 1966. godine. Naime, kraljica Beatrix iznenadila je sve kada se odlučila zaručiti za njemačkog diplomatu i aristokratu Clausa von Amsberga. Na dan njihovog vjenčanja izbili su masovni protesti u Holandiji, jer se njen potez nije svidio građanima.

Problem je bio u tome što je princ Claus bio pripadnik organizacije Hitlerove mladeži, kao i vojnik Wehrmachta, stoga je njegovo ime povezivano s nacizmom. Na samu povorku bačena je dimna bomba, a sve je kulminiralo sukobima s policijom. Najbolje od svega je to da je princ Claus ubrzo postao najomiljeniji član kraljevske porodice, a njegovu smrt 2002. godine Holanđani nisu nikako mogli prežaliti.

Sličnu situaciju imao je i kralj Willem-Alexander nakon što se saznalo da je otac kraljice Maxime, Jorge Zorreguietae, služio argentinskoj vojnoj diktaturi više od 30 godina. Svjesna da će udajom i sama dobiti kraljevsku titulu, Maxima se udaljila od svojih roditelja, koji nisu bili prisutni ni na njihovom vjenčanju ni na ustoličenju novog kralja i kraljice.

Kočija je izrađena davne 1898. godine

Danas je Maxima omiljena kraljica, a narod ju poštuje i voli i više od kralja. Prije nego je postala kraljica živjela je u New Yorku i radila u jednoj od tamošnjih investicijskih banaka. Udajom se odrekla tog svijeta, a posvetila se novim dužnostima, naročito u vezi s javnim dobrom, kao i majčinskoj ulozi. Maxima i Willem-Alexander imaju tri kćeri – Arianu, Amaliju i Alexiju – a upravo je najstarija, punog imena Catharina-Amalia, buduća prijestolonasljednica.

Mnogi kažu kako su njih dvoje ‘nepobjediv par’, no ipak im zamjeraju zbog ogromnog bogatstva koje su stekli, kao i povlasticu da ne plaćaju poreze. Zanimljivo je da svi članovi kraljevske porodice primaju poprilično izdašne plaće, a novac za sve troškove, putovanja, uređenje kuća ili održavanje jahti dolazi iz džepova poreznih obveznika.

A kada imaju novca, nije čudo da se voze i zlatnom kočijom, koja se izvozi iz posebnog spremišta na Dan princeza, odnosno Princes’ Day. Svake godine, trećeg utorka u septembru, kada Parlament počinje službeno raditi, kraljica sjeda u kočiju i mašući prolazi kroz mnoštvo.

Kočija je izrađena davne 1898. godine, na kraju 19. stoljeća, kada su mnogi ljudi u Holandiji bili nezadovoljni jazom između vrlo siromašnih i vrlo bogatih u Amsterdamu. Na nagovor jednog propovjednika svaki je građanin donirao 25 centi, a sakupljenim novcem željeli su kupiti poklon za krunidbu kraljice Wilhelmine. Ekstravagantni poklon bio je na kraju upravo zlatna kočija, a, iako se u početku mislilo da će stajati samo u muzeju, kraljica ju je odlučila iskoristiti za vjenčanje s princom Hendrikom, 1901. godine. Ta tradicija traje i danas.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti