Šta jesti kada barem na jedan dan želimo tijelo osloboditi od šećera?

Piše: Redakcija

Ako jedemo slatko, imat ćemo još veću potrebu za šećerom. Zašto je to tako i kako možemo prekinuti začarani krug?

Istraživanja pokazuju da možemo postati biološki ovisni o šećeru, baš kao i o drugim tvarima poput droga ili alkohola, što bi moglo objasniti zašto je statistika o konzumaciji šećera toliko šokantna.

Naime, istraživanje sa Univerziteta California u San Franciscu objašnjava da preporučena dnevna konzumacija šećera ne bi smjela biti veća od šest kašikica, odnosno 25 grama. Međutim, toga se vrlo teško držati jer se danas šećer nalazi u svemu, pa i u onim namirnicama u kojima ga na prvu ne bismo očekivali, poput tjestenine ili umaka od paradajza. Zato prosječna osoba dnevno unese i do 80 grama šećera.

Srećom, rafinirani šećer nije neophodan. Može se ukloniti iz naše prehrane, umova i kuhinjskih ormarića uz malo svjesnog truda i pravilnu mješavinu hranjivih namirnica kako bismo bili siti i zadovoljni. Samo smo naizgled programirani da žudimo za šećerom, a da bismo se resetirali, nužna je detoksikacija od šećera – namjerni napor da se iz naše prehrane ukloni što više šećera.

ZAŠTO OSJEĆAMO TOLIKU POTREBU ZA ŠEĆEROM?
Naša biološka ovisnost o šećeru dolazi od primitivnih neurokemijskih centara za nagradu u našem mozgu koji “svijetle” kada konzumiramo šećer. Ovi centri nagrađivanja nekada su nam pomagali održati nas na životu signalizirajući našim tijelima da moramo jesti više šećera kako bismo nagomilali masnoću i ostali živi kada je hrane bilo malo.

Za razliku od naših davnih predaka, hranu imamo uglavnom u izobilju, no naša su tijela još uvijek programirana tako da šećer vidimo kao “spas”.

KAKO BI TREBAO IZGLEDATI DAN BEZ ŠEĆERA?
Međutim, šećer iz voća koji su jeli naši preci i rafinirani industrijski šećer koji je danas dostupan dvije su potpuno različite stvari. Dok nam šećer iz voća treba, rafinirani čini loše našem tijelu, a može dovesti i do dijabetesa, ne samo estetskih problema.

Srećom, svoje tijelo možemo programirati tako da više ne žudi za rafiniranim šećerom.

Evo kako i što jesti. Donosimo primjer jednog dana.

DORUČAK
Promjene treba uvoditi postupno, a sve počinje prvim obrokom u danu.

Ujutro se usredotočite na hranu koja sadrži visokokvalitetne bjelančevine i zdrave masti jer će vas ta hrana duže držati sitima i suzbiti žudnju za slatkim, ali će vam dati energiju.

Brzinski obrok koji sadrži sve to su jaja pečena na kokosovom ulju ili običan jogurt u koji se dodaju zobene pahuljice te chia ili druge sjemenke (bučine ili suncokretove, na primjer).

RUČAK
Za ručak nastavite s kombinacijom proteina, vlakana i zdravih masti. Najbolji način za detoksikaciju od šećera je da se pobrinete da konzumirate proteine i zdrave masti.

Proteini će vas duže držati sitima i također mogu pomoći u smanjenju žudnje, dok će zdrave masti poput kokosova ulja i avokada pomoći u stabilizaciji šećera u krvi i dati vam energiju koja vam je potrebna za vaš dan.

Pokušajte pripremiti šarenu salatu s grahom, kvinojom ili lećom, prelivenu maslinovim uljem. Sadrži hranjive tvari koje vaše tijelo treba i dat će vam energiju za cijelo poslijepodne.

Također, nemojte zaboraviti provjeriti koliko ste vode popili danas. Često se čežnja za slatkim i glad brkaju s dehidracijom, pa svakako imajte kraj sebe bočicu vode, bez dodatnih sladila i pojačivača okusa.

VEČERA
Večera bi ponovno trebala biti na bazi povrća te uključivati proteine i zdrave masti. Možete uključiti cjelovite žitarice, poput smeđe riže i kvinoje, ali ograničite unos kruha i drugih rafiniranih šećera.

Isprobajte mješavinu pečenog povrća s porcijom divljeg lososa ili tune, avokada i smeđe riže. Također možete posegnuti za rižom, brokulom, rotkvicama ili špinatom.

MEĐUOBROCI
Ovisno o našim aktivnostima tokom dana, nekima je potrebno više energije, pa njihov organizam zahtijeva i međuobroke. Možete uvrstiti tvrdo kuhana jaja, zeleni smoothie, obični jogurt s bobičastim voćem, svježi sir, povrće, humus i slično.

PRIPAZITE I NA SKRIVENE ŠEĆERE
Tokom detoksikacije izbjegavajte grickalice s visokim udjelom šećera ili visoko prerađenu hranu: perece, kolačiće, krekere, čips, pa i žitne pločice, čak i granolu jer sadrži dodane šećere i djelomično hidrogenirana ulja.

I upamtite, pijte što više vode, a iz kafe izostavite šećer.

Izvor: zadovoljna.hr

(S.P.)

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti