Doktor Mensur Hadžibeganović, pedijatar i dugogodišnji član Crvenog krsta/križa, koji kroz svoje znanje i iskustvo doprinosi ciljevima DREF operacije koju Društvo Crvenog krsta/križa BiH provodi u borbi protiv epidemije
morbila, pojasnio je šta su morbili, kako ih prepoznati, kako se prenose, koje su moguće komplikacije
i šta je najbolja prevencija.
Šta su morbili i kako se prenose? Možete li objasniti kako se virus morbila širi među ljudima?
ODGOVOR: Morbili su zarazna, osipna bolest koju izaziva Morbilivirus. Ova infekcija se
prenosi kapljično: kašljanjem, kihanjem, glasnim govorom oboljele osobe. Period inkubacije,
prije nego što se obično pojave simptomi, je 7 do 14 dana.
Ovo je jedna od najinfektivnijih preventabilnih bolesti – ako se u istoj prostoriji nalazi 10
osoba i uzročnik je tu u zraku, njih 9 će biti inficirano. Stoga se morbili šire stravično brzo
i brzo inficiraju više osoba.
Koji su simptomi morbila? Kako prepoznati da dijete ima morbile i kada bi roditelji trebali potražiti medicinsku pomoć?
ODGOVOR: U simptome spadaju: curenje iz nosa, visoka tjelesna temperatura do 40°C, te
karakterističan crveni, pljosnati osip. Rani simptom bolesti su Koplikove tačke – lezije na
bukalnoj sluznici (sluznica unutrašnjosti obraza) u regionu prvog i drugog kutnjaka. Drugi,
netipični simptomi uključuju konjunktivitis i kašalj. Osip traje oko 5-6 dana, zatim mrlje postanu
smeđe i osip se povlači i ljušti. Uvijek kada povišena temperatura traje nekoliko dana, obavezno
potražiti pomoć pedijatra.
Koliko su morbili opasni za djecu? Koje su moguće komplikacije morbila i zašto su opasne?
ODGOVOR: Danas morbile ubrajamo u vakcinacijom sprječive bolesti, a javljaju se u svakom
uzrastu ako osobe nemaju adekvatan imunološki status – nisu potpuno vakcinisane ili ih nisu
preboljele. Komplikacije se javljaju u oko 30% slučajeva. Komplikacije su najčešće kod djece
mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina.
U komplikacije spadaju: teška dijareja-proljev (8% slučajeva) s teškim gubitkom proteina; otitis
media/zapaljenje srednjeg uha (5-15%); upala pluća (5-10%), gdje klinička slika može biti toliko
teška da se nekad oboljeli mora priključiti na respirator; encephalitis-upala mozga (0.1%). U
prosjeku smrtnost iznosi 0,2%.
Kako se liječe morbili? Šta roditelji trebaju znati o liječenju i njezi djece oboljele od morbila?
ODGOVOR: Olakšanje simptoma može se postići odmorom u krevetu, uzimanjem paracetamola
i ovlaživanjem zraka. Ne postoji specifično liječenje morbila, nego samo nespecifična
simptomatska terapija. Paracetamol može sniziti temperaturu i smanjit bolove u mišićima.
Potrebno je bolesnika njegovati, dati mu dovoljno tekućine (topli čaj i supa), omogućiti mu
odmor u lagano zamračenoj prostoriji.
Koliko su morbili opasni za odrasle i da li se liječe na isti način kao i kod djece?
ODGOVOR: Treba naglasiti da su ugroženi svi koji nisu vakcinisani ili nisu preležali
bolest, jer su morbili virusna infekcija koja spada u najzaraznije. Posebno je opasno kod odraslih
koji imaju neke druge bolesti kojima je ili čijim liječenjem je kompromitovan imuni sistem, kao
što su maligne, reumatološke bolesti, AIDS…
Da li postoji određena sezona kada su morbili češći ili se mogu javiti tokom cijele godine?
ODGOVOR: Kasna zima, proljeće je sezona obolijevanja od morbila.
Koliko je važna vakcinacija protiv morbila? Možete li objasniti važnost MMR vakcine i zašto je bitno vakcinisati djecu?
ODGOVOR: Imunitet protiv bolesti se stvara nakon vakcinisanja, nakon aktivne infekcije, a
pasivni imunitet kod djeteta čija je majka imuna traje tokom većeg dijela prve godine života.
Zato se prva doza vakcine daje do kraja prve godine života, da bi se nastavila odbrana organizma
kada ga virus napadne. Prije nego što je vakcinisanje postalo široko rašireno, ospice su bile vrlo
česta bolest u djetinjstvu, tako da je 90% stanovništva bilo zaraženo do dobi od 20 godina. Broj
slučajeva ospica znatno je pao u periodu kada su djeca redovno vakcinisana, a to je od 1963.
godine. Osjetljive osobe su dojenčad u vrijeme kad se smanjuje broj antitijela dobivenih od
majke i osobe koje su odbile vakcinisanje. Mlade odrasle osobe koje nisu primile drugu dozu
vakcine, koja se daje u šestoj godini života, također su osjetljive. Jako je važno znati vakcinalni
status trudnice, jer ako trudnica nije redovno vakcinisana, trudnoća se može iskomplikovati.
Koje su preporučene vakcine za djecu i kada bi trebalo da ih prime?
ODGOVOR: Nažalost, kod nas ne postoji zajednička strategija na nivou Države za provođenje
programa vakcinacije i nabavke vakcina, što otežava ionako komplikovan proces provođenja
vakcinacije na terenu, iako je Kalendar vakcinacije skoro identičan u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Kod nas su u kalendaru vakcinacije
zastupljene vakcine protiv tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije
paralize, hemofilus influenze tip B, morbila, rubeole, zaušnjaka. Volio bih, lično, da se na ovom
popisu nađe HPV vakcina, što bi značajno smanjilo obolijevanje i smrtnost od karcinoma grlića
maternice.
Da li vakcine imaju neželjene efekte i koliko su oni česti? Mogu li izazvati neka oboljenja ili
stanja kod djece? Mnogi roditelji ne vakcinišu svoju djecu koristeći upravo to kao obrazloženje?
ODGOVOR: Najčešće od petog do dvanaestog dana poslije primljene vakcine može se pojaviti
povišena temperatura i lagani osip na koži tijela. Povišena temperatura se javlja kod 4-5%
vakcinisanih, a osip kod 12-16% vakcinisanih. Sve moguće komplikacije su manje i bezazlenije
nego bolest i komplikacije morbila. Sada kada imamo proglašenu epidemiju morbila u nekim
dijelovima Bosne i Hercegovine, protivnici vakcinacije nisu tako bučni.
Šta bi roditelji trebali znati o vakcinaciji?
ODGOVOR: Roditelji trebaju znati da je važno da njihovo dijete dobije vakcinu. Roditelji
trebaju imati povjerenje u svog pedijatra koji u toj dobi vodi njihovo dijete, kako kroz bolesti,
tako kroz praćenje rasta i razvoja djeteta. Bitan je pozitivan stav prema vakcinisanju, prije svega
zdravstvenog osobolja, a potom i opšte populacije. Jako je važno da roditelji sve informacije o
vakcinaciji dobiju od pedijatara, i prije i nakon što dijete bude vakcinisano.
Da li osobe koje se nisu vakcinisale ranije mogu to uraditi naknadno?
ODGOVOR: Naravno da mogu u dječijoj dobi, ponekada dijete ne primi vakcinu na vrijeme iz
objektivnih razloga (akutna respiratorna infekcija ili nedostatak vakcine), ali to se vrlo brzo
sustigne kada postoji volja i svijest o blagotvornosti vakcinacije. Nažalost kod nas nije dostupna
vakcina za odrasle.
Postoje li posebne grupe djece koje su pod većim rizikom od teških komplikacija morbila?
Koje su to grupe i šta se može uraditi da se dodatno zaštite?
ODGOVOR: Djeca sa autoimunim bolestima, malignim bolestima su podložnija obolijevanju i
težim komplikacijama bolesti.
Koliki je trenutni procenat vakcinisane djece u Bosni i Hercegovini? Da li su ti podaci zadovoljavajući i šta se može uraditi da se poboljša vakcinacija?
ODGOVOR: Prema dostupnim podacima mali je broj vakcinisane djece. Uticaj pokreta protiv
vakcinacije je veliki tako da se i pored masovnog obolijevanja djeca ne vakcinišu. Našao sam
podatak da je u Zeničko-dobojskom kantonu procijepljenost svega 37%. Indikator za praćenje
kvaliteta programa imunizacije kaže da pokrivenost vakcinom sa dvije doze svih do 18 godina
treba biti preko 95% da bi postojao kolektivni imunitet.
Kakva je trenutna situacija sa epidemijom morbila u Bosni i Hercegovini? Koliko slučajeva je trenutno prijavljeno i u kojim regijama su najviše zastupljeni?
ODGOVOR: Prema podacima koji su javno dostupni u Kantonu Sarajevo, u julu je bilo oko
7000 oboljelih. Vidimo da je veliki broj novooboljelih u posljednje vrijeme, da ima i
hospitaliziranih zbog morbila. Registrovani su i smrtni slučajevi. To je sve posljedica vrlo
raširene negativne propagande prema vakcinisanju i prema vakcinama. To jako dugo traje tako
da sada dolazi do masovnog širenja bolesti, na koje smo bili i zaboravili, jer je vakcinacija
stvarala imunitet zahvaljujući kome su infekcije bile asimptomatske ili blago simptomatične.
Važno bi bilo da se pooštri kontrola vakcinalnog statusa djece pri upisu u vrtiće, predškolske i
školske ustanove. Sve u cilju stvaranja dobrog kolektivnog imuniteta.
Koje su preporuke za roditelje i zajednicu kako bi se smanjio rizik od infekcije? Šta biste rekli roditeljima koji sumnjaju u sigurnost vakcina?
ODGOVOR: Poznato je od davnina da je najbolji način liječenja prevencija, zato je važno djecu
na vrijeme vakcinisati prema važećem kalendaru vakcinacije. Time će se izbjeći nepotrebno
obolijevanje djece, pa čak i smrt nedužnih. Roditelj uvijek može imati uvid u vakcinu koju će
dijete dobiti, a preko Zavoda za javno zdravstvo može dobiti sve informacije o dobavljaču i
proizvođaču.
Koji su ključni faktori za održavanje visokog nivoa imunizacije?
ODGOVOR: Prvo, svijest roditelja da vakcinisanjem mogu spriječiti obolijevanje djece od
vakcinom sprječivih bolesti, gdje spadaju i morbili. Zatim, precizne i tačne upute koje roditelji
mogu dobiti od strane medicinskih radnika u dječijem dispanzeru o svim aspektima bolesti i
značaju provedbe vakcinisanja kako za pojedinca, tako i za zajednicu. I posljednje, a ne manje
važno, poštivanje zakonske regulative o redovnoj i blagovremenoj provedbi vakcinisanja.
Kako kolektivni imunitet štiti i one koji ne mogu biti vakcinisani iz medicinskih razloga?
ODGOVOR: Kolektivni imunitet je efekt, koji se javlja ukoliko je veći dio jedne populacije
vakcinisan tj. imuniziran protiv neke infektivne bolesti. Smatra se da je za to potrebno da 90 do
95% populacije ima kompletan vakcinalni status. Ukoliko u zajednici imamo veliki broj
nevakcinisane djece, onda je dovoljno i nekoliko oboljelih da među njima izazove masovno
obolijevanje. Međutim kada je visok procenat vakcinisanih u opštoj populaciji, onda i ono
oboljelih će imati blažu kliničku sliku.
Gdje roditelji mogu dobiti tačne i pouzdane informacije o vakcinaciji?
ODGOVOR: Tačne i pouzdane informacije može dati pedijatar u dječijem dispanzeru. Obično
prije vakcinisanja pedijatar pregleda dijete i utvrdi da je dijete spremno da primi vakcinu.
Roditelji se mogu kod doktora informisati o eventualnim nuspojavama vakcine kao povišena
temperatura ili bol, otok, crvenilo na mjestu uboda, a pedijatar će dati preporuke kako to tretirati.
Bitno je napomenuti da sada pored morbila imamo i sve više oboljelih od velikog kašlja, koji je
također vakcinacijom sprječiva bolest. Zato apel roditeljima, u interesu vašem i vaše djece je da
budu redovno vakcinisana.