Foto: Freepik
Prema istraživanju “Uloga Instagram influencera u izgradnji samopouzdanja adolescenata” (2025), mladi često vide influensersku karijeru kao poželjnu zbog mogućnosti ostvarivanja finansijske neovisnosti i kreativnog izražavanja. Društvene mreže poput Instagrama omogućuju im širok doseg i interakciju s publikom, što im daje osjećaj postignuća i priznanja.
Također, istraživanje “Utjecaj influencera na generaciju Z” (2025) pokazuje da mladi prate influencere zbog njihove sposobnosti da oblikuju njihove stavove i ponašanja, što može biti motivirajuće za vlastiti angažman na društvenim mrežama.
Promjene u društvu
Ova istraživanja ukazuju na to da mladi vide influensersku karijeru kao priliku za finansijsku neovisnost, kreativno izražavanje i utjecanje na druge, što ih motivira da se upuste u svijet influensinga. Za mnoge mlade ljude biti influenser danas djeluje privlačnije od tradicionalnih zanimanja, kao što su ljekar ili advokat, naprimjer. Prema istraživanjima, kako nam kaže mr. psi. Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalista kliničke psihologije, stalni sudski vještak, psihoterapeutkinja i vlasnica psihološkog centra „Prosperitas“, više od 60 posto mladih vidi influensersku karijeru kao poželjnu i perspektivnu profesiju.
Zrnanović-Hasanović: Ne vide perspektivu
Ovaj trend, objašnjava naša sagovornica, odražava duboke promjene u društvu, ekonomiji i načinu rada, a posebno ističe utjecaj digitalnih medija, globalizacije i novih vrijednosti koje mladi usvajaju.
– Međutim, iako influenserski posao nudi brojne prednosti, on nosi i značajne rizike. Da bismo razumjeli ovu promjenu u ambicijama mladih, potrebno je sagledati širi društveni kontekst, prednosti koje influenserska karijera nudi, ali i potencijalne opasnosti koje dolaze s njom – govori nam Zrnanović-Hasanović.
Neki od razloga zašto su nove vrste zanimanja toliko atraktivne su, prije svega, kako navodi, dominacija društvenih mreža i digitalnih medija.
Zatim, vidljivost influensera na društvenim mrežama stvara percepciju da je ovo lako dostupan i unosan posao. Mladi koji provode sate prateći svoje omiljene kreatore često razvijaju osjećaj bliskosti i identifikacije s njima, što dodatno podstiče želju da i sami postanu influenseri – ističe ova psihologinja.
Među razlozima zbog kojih sve veći broj mladih „vidi“ zanimanje influensera kao atraktivno, jeste, navodi, privlačnost fleksibilnosti i kreativne slobode.
– Za razliku od tradicionalnih zanimanja, gdje je napredovanje sporo i često podrazumijeva stroga hijerarhijska pravila, influenserski posao pruža mogućnost samostalnog rada i izražavanja. Mladi žele biti kreativni, imati slobodu da upravljaju svojim vremenom i rade ono što vole, a to je upravo ono što influenserska profesija obećava. Mnogi influenseri rade od kuće, sami određuju svoj raspored i biraju teme kojima će se baviti. Ova sloboda privlači mlade koji ne žele biti vezani za klasične urede, šefove ili rigidne poslovne strukture.
Također, jedan od razloga je, ukazuje Zrnanović-Hasanović, i percepcija brze i lake zarade.
– Iako su uspješne influenserske priče stvarne, rijetko se govori o tome koliko truda, rada i sreće je potrebno za dugoročni uspjeh. Upravo ovdje leži i jedan od glavnih rizika, a to su nerealna očekivanja i iluzija o lakoj zaradi – priča naša sagovornica.
U Bosni i Hercegovini, naglašava, kao i u mnogim drugim zemljama s visokim stepenom nezaposlenosti među mladima, influenserski posao se doživljava kao alternativa tradicionalnim profesijama.
– Mnogi mladi ne vide perspektivu u klasičnim zanimanjima zbog niskih plata, loših radnih uslova i ograničenih prilika za napredovanje. Kulturološki, društvo se sve više okreće digitalizaciji i novim oblicima poslovanja. Tradicionalne karijere poput medicine, prava ili inžinjerstva i dalje su cijenjene, ali više ne predstavljaju jedini put ka uspjehu. Mladi traže načine da ostvare svoje ambicije u skladu s modernim trendovima – kaže nam Zrnanović-Hasanović.
Potencijalne opasnosti
Iako izgleda kao posao iz snova, biti influenser, naglašava psihologinja, nosi i niz izazova i potencijalnih opasnosti.
To su, kako govori, nesigurni prihodi, jer većina influensera ne ostvaruje stabilnu zaradu, a uspjeh zavisi od algoritama društvenih mreža i interesovanja publike.
– To je i psihološki pritisak, jer stalna potreba za sadržajem, praćenje statistika i negativni komentari mogu izazvati anksioznost i stres. Također, ovisnost o platformama- društvene mreže često mijenjaju pravila i algoritme, što može drastično utjecati na vidljivost i prihode influensera. Naravno, tu je i krhkost popularnosti – uspjeh influensera može biti kratkotrajan, jer nove generacije brzo dolaze i donose nove trendove, ali i gubitak privatnosti, ako se zna da javni život donosi stalnu pažnju, što može biti iscrpljujuće i narušiti privatne odnose – kazuje ova stručnjakinja.