Talentirane, vrijedne, odlučne, uporne, dinamične i školovane Bosanke i Hercegovke nižu uspjehe u svijetu i zauzimaju važno mjesto u zemljama koje su im pružile šansu, a koje su one svojim trudom i rezultatima učinile boljim i prosperitetnijim. Njihovi rezultati čine se dvostruko vrijednijim ako znamo da su to bili životni putevi izmijenjeni početkom devedesetih godina, obilježeni izbjeglištvom, pa i ličnim tragedijama.
Mnogo priča o uspjesima žena iz BiH u nauci, biznisu, sportu ili politici tek ovlaš se spomenu ili ostaju nepoznate široj javnosti, a za ovaj broj “Azre Premium” izdvojili smo nekoliko njih, koje mogu poslužiti kao inspiracija i putokaz drugima.
Mnoga priznanja
Šabić-El-Rayess: Utjecajna u SAD
Amra Šabić-El-Rayess rat je provela u opkoljenom Bihaću, dijeleći sudbinu naroda kojem je posvećena i danas. Bila je jedna od 10 najboljih studenata u ratnoj BiH. Godine 1996., odlazi na studij u SAD. Nakon mnogo rada, truda i odricanja danas je profesorica na Pedagoškom fakultetu prestižnog Columbia University i uspješna spisateljica.
Predavala je, istraživala i objavljivala radove o nizu pitanja u obrazovanju, uključujući obrazovno raseljavanje, ciljano nasilje, prevenciju mržnje, međuvjersku saradnju, antimuslimanski rasizam, pripovijedanje, radikalizaciju, otuđivanje, tranzicijsku pravdu, korupciju, društvenu koheziju, društvenu mobilnost i društvenu transformaciju. Održala je više od 100 predavanja i prezentacija u SAD, Južnoj Koreji, Belgiji, Danskoj, Švedskoj, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Indoneziji, Jordanu, Turskoj, BiH, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Indiji.
Dobitnica je Medalje finalista za izvrsnost u publicistici za mlade 2021. godine od Američkog udruženja bibliotekara i priznanja za najbolju knjigu od School Library Journal, Malala Fund, Capitol Choices i Dječijeg centra za književnost za njeno biografsko istraživanje otpornosti na ciljano nasilje i mržnju. Njena knjiga “Mačka kojoj nikad nisam dala ime” integrirana je u nastavne planove i programe od predškolskog uzrasta do 12. razreda i visokoškolske kurseve širom SAD, kao jedan od tekstova o otpornosti na mržnju i osnaživanju kroz obrazovanje.
Objavila je i knjigu “Tri ljeta”, emotivnu priču o sestrinstvu i odrastanju uoči genocida u BiH. Istovremeno, veoma je posvećena situaciji u domovini, svojim utjecajem nastoji doprinijeti izlasku iz postdejtonskih kriza, kontinuirano naglašavajući, kako je to kazala i u jednom od naših posljednjih razgovora, da je odgovornost za budućnost i stabilnost BiH uvijek bila, i ostaje, u rukama političara i diplomata BiH.
Od izbjeglice do baronese
Helić: Najutjecajnija ličnost Londona. Foto: The Times
Baronesa Arminka Helić je jedna od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih žena današnjice. Rođena je 20. aprila 1968. godine u Gračanici. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu izbjegla je u Englesku, a danas je moćna britanska političarka i utjecajna članica Konzervativne stranke.
U Sarajevu je diplomirala engleski jezik i književnost, u Londonu je upisala studij međunarodne historije, stekla titulu doktora nauka na prestižnom Univerzitetu u Oxfordu. Radila je kao savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Vilijama Hejga (Wiliam Hague), govori nekoliko svjetskih jezika i danas je jedan od vodećih stručnjaka za vanjsku politiku u UK. Nakon što joj je kraljica Elizabeta II 2014. godine dodijelila plemićku titulu baronese, postala je doživotna članica Doma Lordova, veoma aktivna i utjecajna. Inicijatorica je i liderica globalnog pokreta protiv seksualnog nasilja u ratu, borac za poštivanje ljudskih prava i sloboda u svijetu, a zbog doprinosa u radu s izbjeglicama iz ratnih zona baronesa Helić je 2017. proglašena najutjecajnijom ličnosti Londona.
U novembru 2015. godine, izabrana je za članicu Upravnog odbora Fonda za žrtve nasilja kao predstavnik zapadnoevropskih i drugih država, pod okriljem Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda. Uporan je i energičan borac za stabilnu i jedinstvenu BiH. Izraelski dnevnik “Jerusalem Post” nedavno je objavio njen autorski tekst u kojem je kritizirala politiku Milorada Dodika i njegov napad na ustavni poredak u BiH.
– Ono što Bosni sada treba nije nametanje, već principijelna podrška njenih saveznika, institucija i posmatrača. Braniti Dejton ne znači miješati se, to znači podržavati upravo ono rješenje koje je čuvalo mir skoro tri decenije – navela je baronesa Helić.
Pupčana vrpca s Bosnom
Dženkins: Uspješna poduzetnica
Studij ekonomije Sanele Diane Dženkins (Jenkins) u Sarajevu prekinula je agresija na ovaj grad, tokom koje je poginuo njen brat Irnis. Izbjegla je u Hrvatsku, a potom u Veliku Britaniju, gdje je nastavila studirati. Diplomirala je ekonomiju i informatiku. Danas živi u Los Anđelesu i svjetski je poznata poduzetnica i filantropkinja, zvijezda koja veze s domovinom ni na trenutak nije prekidala.
Osnivačica je projekta “Sanela Diana Jenkins Human Rights Project” na čuvenom univerzitetu UCLA u Los Anđelesu (Kalifornija), kao i Jenkins-Penn Haitian Relief Organization u saradnji s glumcem Šonom Penom (Sean Penn). U znak sjećanja na brata Irnisa, koji je poginuo kada je imao samo 21 godinu, pokrenula je Sanela Diana Jenkins Foundation for Bosnia and Herzegovina. Vlasnica je i CEO kompanije koja proizvodi zdrava pića „Neuro“, ima produkcijsku kompaniju “D Empire”, a s Melisom Odabaš (Melissa Odabash) je vodila kompaniju za dizajn i proizvodnju kupaćih kostima. Majka je četvero djece.
– Bez obzira gdje sam, ja sam kao pupčanom vrpcom vezana za Bosnu. Napravila sam dvije kuće tamo i moja adresa je tamo. Ja sam državljanka BiH, kao i moja starija djeca Eneja i Inis. Mislim da to svaki Bosanac mora uraditi i prenositi državljanstvo i dokumente na sljedeće generacije gdje god da žive. Moramo to naučiti od drugih naroda koji su imali slične sudbine. Dakle, mi moramo imati dokumente naše zemlje. Osim toga, ko je god u mogućnosti treba imati adresu u Bosni i Hercegovini. Znate li kako su naše nane govorile, da se ne zna šta nosi dan, šta nosi noć. U prijevodu niko ne zna šta će se desiti u budućnosti niti gdje će završiti. Što se tiče mog nastavka života u Bosni, naravno da se mogu zamisliti. Ja sam tamo često i ne osjećam da sam je napustila – govorila je Sanela u jednom od ekskluzivnih intervjua za “Azru”.
Jedna od najboljih u SAD
Senada Adžem: U vrhu luksuza
Senada Adžem imala je samo 14 godina kada je počeo rat u BiH, a nakon teškog ranjavanja njenog oca morala je brinuti o porodici, pa je radila kao prevodilac. Rođena je u Goraždu, ali je rat provela u Sarajevu, odakle je 1996. godine otišla u SAD, gdje je studirala na Univerzitetu Graceland. Imigrantica koja je u SAD došla s nekoliko stotina dolara u džepu danas je jedna od najuspješnijih agenata za prodaju luksuznih nekretnina. Izvršna je direktorica u kompaniji „Douglas Elliman Real Estate“, redovna gošća američkih televizija za koje komentira stanje na tržištu nekretnina, prepoznatljivo lice popularne emisije „The Secret Life of Super Rich“ mreže CNBC. Tokom svoje karijere blisko je sarađivala s aktuelnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bila jedan od direktora u njegovoj kompaniji, imala važnu ulogu i u njegovom izbornom timu, pa je Adžem, prema nezvaničnim informacijama regionalnih medija, jedan od potencijalnih kandidata za novu ambasadoricu SAD u BiH.
Austrijska ministrica
Zadić: Evropsko ime. Foto: Die Presse
Alma Zadić rođena je 24. maja 1984. godine u Tuzli, ali je i ona, zbog rata u Bosni i Hercegovini, u humanitarnom konvoju UN-a, s majkom i četiri godine mlađim bratom, napustila BiH i stigla u Beč. U Beču je završila osnovnu školu i gimnaziju, upisala Pravni fakultet, magistrirala 2007. godine na Univerzitetu u Piacenzi, pa obrazovanje nastavila na Univerzitetu Columbia u New Yorku.
Radila je kao praktikantica na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, a po povratku iz SAD u međunarodnoj firmi za poslovno pravo Freshfields Bruckhaus Deringer. Nakon što se aktivno uključila u politiku, 2017. godine je izabrana u Savezni parlament Austrije, a 2020. je imenovana za ministricu pravde Austrije. Zadić je ne samo najmlađa ministrica pravde Austrije i ne samo prva Bosanka, već i prva ministrica imigrantskog porijekla u austrijskoj vladi. Austrija i Bosna danas su dio nje i veoma je posvećena stanju u domovini.
– Važno je da političari u BiH provedu potrebne reforme, kako bi se pregovori s Evropskom unijom otvorili što prije i kako bi se odobrila sredstva za hitne reforme u Bosni i Hercegovini – govorila je u posljednjem razgovoru za naš list.
Glas za prosperitet
Hostert: Značajna uloga
Životna priča Sarajke Jasmine Hostert također je tužna, bolna i teška, ali s nastavkom koji može služiti kao inspiracija i potvrda da se do uspjeha stiže radom, odricanjem i znanjem. Jasmina je u Njemačku evakuirana kao desetogodišnja djevojčica koja je ranjena tokom granatiranja Sarajeva i ostala je bez ruke. Njena rana bila je inficirana kada je s ocem stigla u Bon.
Nije znala jezik, ali je vrlo brzo započela školovanje. Više od 10 godina borbe za državljanstvo, šuma propisa i zakona i potreba da ih prati i upoznaje, opredijelili su je da upiše i završi političke nauke. Jasmina je danas zastupnica SPD-a u njemačkom Bundestagu, gdje je osvojila drugi uzastopni mandat i jedan je od važnih glasova za stabilnost i prosperitet BiH. Pomno prati i odlično poznaje situaciju u našoj zemlji, što je potvrdila i porukama u nedavnom razgovoru za naš list.
– Ključni zvaničnici RS, uključujući premijera Viškovića i predsjednika Skupštine Stevandića, moraju biti uhapšeni i pozvani na odgovornost. Jačanje misije EUFOR Althea također je ključno za osiguranje mira i stabilnosti na terenu. Snažno se zalažem za put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u i EU. Nedavni događaji su učvrstili neophodnost ovog cilja – kazala je Hostert.