Ne čekajmo da bude kasno: Mentalno zdravlje mora biti jednako važno kao fizičko

Dok se o fizičkom zdravlju bez mnogo razmišljanja savjetujemo s ljekarima, radimo preglede i tražimo terapiju kada osjetimo da nešto nije u redu, problemi mentalnog zdravlja još se prečesto skrivaju, negiraju ili svode na „težak period“ koji će jednostavno proći.

Piše: L. B.

Freepik

O mentalnom zdravlju danas se govori više nego ikada ranije. Ipak, ostaje pitanje, koliko ga zaista ozbiljno shvatamo? Dok se o fizičkom zdravlju bez mnogo razmišljanja savjetujemo s ljekarima, radimo preglede i tražimo terapiju kada osjetimo da nešto nije u redu, problemi mentalnog zdravlja još se prečesto skrivaju, negiraju ili svode na „težak period“ koji će jednostavno proći.

Posljednji slučaj Presleyja Gerbera, sina supermodela Cindy Crawford, ponovo je otvorio brojna pitanja o tome koliko smo kao društvo spremni ozbiljno razgovarati o mentalnom zdravlju i koliko često pomoć tražimo tek kada problem postane ozbiljan. Gerber je javno govorio o svojim borbama, zbog čega njegova priča dodatno podsjeća na važnost razgovora, stručne pomoći i liječenja.

Mentalno zdravlje trebalo bi posmatrati s istom ozbiljnošću kao i fizičko. Kao što ne bismo ignorisali simptome ozbiljne fizičke bolesti, ne bismo trebali ignorisati ni dugotrajnu tugu, anksioznost, depresiju, ovisnost ili druge psihičke poteškoće. One nisu znak slabosti niti nešto čega se treba stidjeti, i, kada je potrebno, zahtijevaju stručnu procjenu, podršku i liječenje.

Presley Gerber: O svojim borbama govorio je javno

Sin supermodela Cindy Crawford godinama je otvoreno govorio o mentalnom zdravlju, depresiji, anksioznosti i problemima s ovisnošću. Pokrenuo je i serijal „Mental Health Mondays“, želeći potaknuti ljude da otvorenije razgovaraju o onome kroz šta prolaze. Njegova smrt u 27. godini ponovo je skrenula pažnju na važnost pravovremene pomoći i liječenja.

Tallulah Willis: Borba koju nije skrivala

Kćerka Brucea Willisa i Demi Moore javno je govorila o depresiji, ADHD-u, poremećaju ishrane i problemima sa slikom vlastitog tijela. Njena priča pokazuje da se ozbiljne psihičke poteškoće mogu skrivati i iza života koji izvana izgleda potpuno bezbrižno.

Paris Jackson: Odrastanje pod reflektorima

Kćerka Michaela Jacksona govorila je o depresiji, anksioznosti i suicidalnim mislima koje je imala kao tinejdžerica. Otvoreno je govorila i o tome koliko joj je stručna pomoć bila važna u procesu oporavka. Njena priča pokazuje koliko pritisak javnosti može biti težak za dijete koje odrasta pred očima miliona ljudi.

Frances Bean Cobain: Teret slavnog prezimena

Kćerka Kurta Cobaina i Courtney Love odrastala je uz jedno od najpoznatijih prezimena muzičke historije. Govorila je o vlastitom iskustvu s ovisnošću i oporavkom, ali i o potrebi da izgradi vlastiti identitet izvan naslijeđa svojih roditelja.

Ireland Baldwin: Život pod stalnim komentarima

Kćerka Aleca Baldwina i Kim Basinger otvoreno je govorila o depresiji, anksioznosti i problemima sa slikom vlastitog tijela. Odrastanje uz slavne roditelje značilo je i odrastanje pod budnim okom javnosti, uz komentare o izgledu i privatnom životu.

Willow Smith: Slava od najranije dobi

Kćerka Willa Smitha i Jade Pinkett Smith odrastala je pred kamerama. Govorila je o pritisku koji je osjećala kao vrlo mlada, ali i o anksioznosti i periodima kada se osjećala izgubljeno. Njena priča podsjeća da uspjeh u mladosti ne znači nužno i emocionalnu sigurnost.

Benjamin Keough: Kada teret postane nevidljiv

Sin Lise Marie Presley i unuk Elvisa Presleyja preminuo je 2020. godine u 27. godini. Njegova smrt ostavila je dubok trag u porodici, a kasnije se mnogo govorilo o tuzi, traumi i emocionalnim posljedicama koje mogu pratiti porodice koje se suočavaju s gubitkom.

Zašto o svemu ovome moramo govoriti?

Ove priče nisu dokaz da slava ili poznata porodica uzrokuju probleme mentalnog zdravlja. One su, prije svega, podsjetnik da mentalne poteškoće ne biraju ni godine, ni društveni status, ni prezime.

Zato razgovor ne bi trebao početi tek kada se dogodi tragedija. Trebao bi početi mnogo ranije, kada primijetimo da se neko povlači, kada dijete kaže da nije dobro, kada osoba mjesecima ne može pronaći mir ili kada svakodnevni život postane pretežak.

Mentalno zdravlje zaslužuje istu ozbiljnost kao i fizičko zdravlje. Potražiti stručnu pomoć nije znak slabosti, već odgovoran odnos prema sebi i vlastitom životu.

 

Pročitajte još