Piše: Indira Kučuk – Sorguč
Otkako je svijeta i vijeka prave se dilovi. I svi se redom sklapaju s vragom. Dvije se strane dogovore da treća strada. Donosim vam dvije istinite priče, drito iz novina, o dva dila. Jedan je dil oko P. A drugi dil je opet oko P.
Mi živimo u vrijeme dilova. Ima ih, doduše, otkako je svijeta i vijeka. Ali obrni-okreni sve se to svede na dil oko p. ip. I svi se redom sklapaju s vragom. On isturi nekog svog posilnog, ruku mu iza leđa zavrne, i ugovori se neki vražiji dil na obostrano zadovoljstvo da treći strada.
Majstori paktiranja s vragom kod nas su političari, ali nije bogme mane ni bizmmmismenima. Doduše, oni su u nezavidnoj situaciji – oni, što bi reko moj drug Dado, moraju šejtanu dvaput dat. I anamo njemu i anamo političaru.
Što si na višoj poziciji i što su ti apetiti veći, to s đavolom pod ruku pa u tikve. Il u kolo folklor igrat.
I tako ima tih priča o dilovima hejbet. Izdvojit ću samo dvije za ovaj put.
Prvi dil je oko P.
Našo se jedan političar u vrhu, jedan bizmmmismen sa šprahfelerom i jedan državni službenik bez diplome na početku jedne velike ekonomske krize. Stali tako zabrinuti namišljat kako da glasačko tijelo ne poumire barem dok njih opet ne zaokruže pa da oni (j)opet budu i siti i poletni i zapadne ih još puno godina slasti i masti.
Kaže političar u vrhu: – Treba pokupovat kombajna sto komada i podijeliti ih ovoj fukari seljacima, ratnim vojnim invalidima i socijali po poljima i livadama pa nek siju.
Kaže bizmmmismen sa šprahfelerom: – Tttttobra ideja, ja imam firmu za eksporccc-imporccc. Imam ja mog rođu Senoooda u Šveccckoj koji može sve da nabavi. On nam ih nabavi, prevuče i mirna Bosna.
Kaže državni službenik bez diplome: – Mi ćemo tebe zovnut da odmah direktnim postupkom dobiješ poso jer je kriza, imamo na to pravo.
Kaže političar u vrhu bizmmismenu sa šrahfelerom: – Vidi ti to s rođom kolko koštaju s popustom i bez, pa ti utrostruči cijenu, a onda ćemo lahko kad ti pare legnu na račun.
- Dat će nama rođo popuscca velikog – pomilova se ovaj štumf od biznismena po bradi.
- U tom slučaju učetverostruči i vuk sit i ovce na broju – odsječe ko testerom političar u vrhu.
- I papirologija čista – dobaci državni službenik bez diplome.
I bi Noć. I bi Mrak. I bi sklopljen Dil.
Drugi dil je oko P.
Istina živa, ko i prvi dil. Radnja se dešava pred ovaj rat u nekom selu na istočnoj granici Bosne. Seoski hodža i lokalni šumar sklopili dil o zajedničkom interesu. Šumar će hodži džaba drva za ogrjev, a hodža će njemu mlađe nerotkinje. Hodža je bio poznat na blizu i na daleku po tome što liječi neplodnost.
– Ti ćeš meni drva, a ja tebi trebe – tako su se pogodili.
I poso išo ko podmazan. Zadovoljni ugovorači, zadovoljne i mušterije.
Hodži kuća vazda topla, a šumaru krv.
Nije bilo problema sve dok se nije pojavila mlađa žena s mužem. Kad je saslušo njihov problem, hodža pomjeri storu, pogleda kroz pendžer i reče nerotkinji: – Mlada, vidiš li ti ovaj puteljak? Ovim ćeš puteljkom sama do česme s drvenim koritom. Iz te česme se napij vode, sjedi pored korita i sačekaj. Neće proći dugo i pojavit će se melaiće ( ko ne zna – anđelčić) u zelenoj odori. Ti ništa ne progovaraj. Samo radi sve ono što traži melaiće. Kad se vratiš, neće proći puno vakta ti ćeš u svoju kuću lijepi haber unijeti. Haj sad.
Žena sve uradila kako joj je dovitljivi dildžija reko. Sjela na korito i čekala. I stvarno se pojavilo „melaiće u zelenoj odori“. Šumar je sa svojim oružjem odmah zaskočio. Kad je žena skontala tu ujdurmu, počela da vrišti iz sveg glasa „Mufide, Mufide..“ Zvala muža.
Ovaj je valjda čeko na početku puteljka, ne bi li joj se našo pri ruci ako joj šta usfali. Kad je dotrčo vas u golom znoju, vidje ženu raščupanu, bez daha, puknutih žica na najlonkama i popucalih dugmadi na košulji. Žena mu ko bez duše sve ispriča. On se zaleti u šumu, al ne uhvati veliko guznato „melaiće“. Al zato sa svojom ženom sveticom pod ruku pa hodži čudotvorcu na vrata. On na vrata, a hodža kroz prozor. Muž za njim, a hodža isti onaj pendžer kroz koji joj je pokazivo puteljak, izvali iz štoka, zahrđale baglame ispadoše, a on se baci ko zeleni Šrek u močvaru i dade petama vjetra. Pobježe kod ortaka u šumu.
O tome su i novine pisale. I hodža i šumar su saslušavani radi tog svog dila u naturi. Izvukli se bezbeli ko i ovi naši kombajn-političari.
Sve kontam, možda ih je u tom dilu inspiriso film „Čudo neviđeno“ u kojem pravoslavni otac Makarije očitava molitvu nerotkinjama na potpuno identičan način ko i ovaj šumar iz gornje priče. Sve se sama čuda događaju i djeca preko noći rađaju.
„U ovaj manastir ćoravi je progleda, ćopav prohoda a mrtvi oživio“ – kaže Makarije Čudotvorac.
Sve može, nema sumnje.
Dil s vragom uvijek pali. Neće ni vrag svašta. I on spram sebe traži.