Od 1961. godine u svemiru je bilo skoro 550 ljudi, no žene čine manje od 11% njih.
Valentina Tereshkova je 1963. godine postala prva žena koja je odletjela u svemir. Njeno putovanje među zvijezde desilo se dvije godine nakon što je u svemiru bio Yuri Gagarin. Dotad je samo 12 ljudi bilo u svemiru, no kako se povećavalo ulaganje u njegovo istraživanje, tako je rastao i rodni jaz između astronauta i astronautkinja.
S druge strane, iz Engleske je samo jedna astronautkinja putovala među zvijezde, ali i samo jedan astronaut.
Iako možda zvuči impresivno da je jedna zemlja poslala 46 žena u svemir, procenti su ti koji pokazuju koliko je dubok jaz između astronauta i astronautkinja. Žene čine samo 14% istraživačkih letova u svemirska prostranstva. Iz Rusije su u svemir letjele četiri astronautkinje koje čine samo 3% od mnogobrojnih letova.
Još jedna zemlja koja ima poražavajući procenat po ovom pitanju je i Njemačka – od ukupno 11 ljudi koji su letjeli u svemir nijedna od njih nije bila žena. Godine 2017. je lansiran projekat kako bi se do 2020. godine u svemir poslala prva njemačka astronautkinja, no radi se o privatnom poduhvatu koji nije povezan sa državnom svemirskom agencijom. Kompletna misija u potpunosti zavisi od donatora i sponzora, prenosi lolamagazin.com.
Opet, zemlje poput Kanade, Kine i Japana bilježe najveće procente – dosad su u svemir poslali ukupno šest istraživačica.
Prema riječima Laure Giddins, menadžerke obrazovnih dešavanja u korporaciji “RS Components”, postoje mnogobrojni faktori zbog kojih je dosad u svemiru bilo tako malo žena.
– Očigledno je da historijski stavovi prema ulozi žene u društvu i dalje utječu na mnoge industrije. Nadamo se da ćemo naglašavanjem nedovoljnog predstavljanja žena u nauci o svemiru i inženjerstvu doprinijeti globalnoj konverzaciji na temu rodne jednakosti i ohrabriti više žena da izgrade karijere u ovim industrijama – izjavila je ona za portal Big Think.