Intervju

Edin Begić: Izazov je da ubijediš nekog da mu možeš pomoći, a imaš 25 ili 26 godina

Da naša država ima stručne i uspješne mlade doktore, dokazao je Edin Begić (29), specijalizant kardiologije u sarajevskoj Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ i asistent u Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, koji je nedavno u Ljubljani dobio priznanje „International Medis Awards for Medical Research 2019“ za najbolje istraživačko dostignuće iz područja neurohirurgije. Njegov rad  izdvojio se u konkurenciji među čak 207 istraživačkih radova. Naime, Edin je zajedno sa svojim kolegama otkrio da indikator srčane insuficijencije B-natriuretični peptid može biti i pokazatelj kognitivnih poremećaja kod Alzheimerove demencije.

Njemu, kao mladom doktoru, ovakve nagrade znače mnogo, ali samo zbog nastavka rada.

– Ako će čovjek dobiti nagradu da može reći da ju je dobio, onda je to besmisleno. Ta nagrada bi trebala biti obaveza da to sljedeći put bude mnogo bolje, kvalitetnije, jer, vjerovatno, tek tada sve ima i smisla –govori nam mr. sci. dr. Edin na početku razgovora.

Na čemu se zasniva Vaš istraživački rad?

– Taj B-natriuretični peptid je marker koji se otpušta u srčanoj suficijenciji. On ima djejstvo da širi krvne sudove i ne volimo ga nikako. U suštini, sve je krenulo kao hipoteza da li BNP može biti pokazatelj u tretmanu demencije, jer je to problem koji mi ne možemo riješiti. Došli smo do podatka da je BNP značajno problematičan kod pacijenata s Alzheimerom i kognitivnom disfunkcijom te, vjerovatno, predstavlja novi put ka nekom tretmanu demencije kod ovog tipa pacijenata. S druge strane, BNP je normalan kod pacijenata koji su, uslovno rečeno, zdravi.

Bi li se on mogao realizirati u praksi u skorijoj budućnosti?

– Vjerovatno negdje da. Sada, kada bih rekao ovdje, u našim uslovima, vjerovatno ne bi, jer to mnogo opterećuje sistem. To sve mnogo košta.

Imate 29 godina, a već ste postali prepoznati u svojoj struci i izvan BiH. Kako je izgledao put Vaše medicinske karijere?

– Po završetku fakulteta, 2015. godine, dvije godine sam radio u Domu zdravlja u Maglaju, te selima oko Maglaja, a to je u suštini prava medicina. Ali, za nešto drugo čovjek treba doći u mnogo jaču konkurenciju i okruženje koje te gura naprijed. Nakon dvije godine provedene u Maglaju uspio sam dobiti specijalizaciju kardiologije u Općoj bolnici i sada se bavim time.

Kompletan intervju čitajte u aktuelnom izdanju magazina Azra.

 

Pratite nas na društvenim mrežama