Feđa Šolak, profesor i DJ Merakoon: Kako sam spojio matematiku i muziku

Piše: Redakcija

U školi je rad s djecom nešto što zahtijeva veliku odgovornost, jer imate priliku utjecati na mlade umove, koji pritom imaju nevjerovatan potencijal. Osim matematičkih vještina, cilj mi je pomoći djeci u smanjivanju straha i ohrabriti ih da se počnu baviti onim što žele

 

Razgovarala: Ilma Subašić

 

Nerijetko nepotrebne životne dileme koje sebi stvaramo iz dana u dan prave nam prepreku u napredovanju. No, postoje i ljudi koji u svom rječniku ne poznaju riječ ”dilema”. Jedan od njih je i mladi Feđa Šolak, preko dana profesor matematike, a navečer vrhunski DJ. Nema sumnje da je ovim profesijama dao novo značenje i ohrabrio sebe, ali i brojne druge da se bave onim što vole, jer će jedino tako biti predani do samog kraja. Za naš magazin otkrio je kako je uopće došlo do aktivnog bavljenja potpuno različitim zanimanjima, koliko je muzika, zapravo, povezana s matematikom te zašto i ova, za mnoge teška i ne toliko omiljena nauka, može biti jednako zanimljiva, ukoliko o njoj stvorimo pravilnu sliku.

 

 

 Kada ste upisivali Prirodno-matematički fakultet (PMF) da li ste razmišljali da ćete se nekada uporedo baviti muzikom, odnosno DJ-ingom? Da li je taj fakultet bio Vaša želja ili ipak želja Vaših roditelja?

– PMF, tačnije Smjer primjenjena matematika, bio je isključivo moja želja, iako mi se roditelji bave sličnim zanimanjima. Moj otac se, također,bavi matematikom, a majka je laboratorijski inžinjer. U to vrijeme sam počeo praviti beatove u programu koji se tada zvao ”Fruity Loops”, a danas mu je naziv ”FL Studio”. Da budem iskren, u to vrijeme nisam ni razmišljao o DJ-ingu.  

Koliko je muzika uopće spojiva s matematikom?

– Zvuk se može matematički opisati preko frekvencija, a muzičke skale nisu ništa drugo nego logaritamske skale gdje termin “za oktavu više” podrazumijeva umnožavanje frekvencije tona. Neki muzičari su koristili čak i Fibonaccijeve brojeve prilikom komponovanja.

Kako ste uspjeli spojiti ova dva zanimanja?

– Po danu sam profesor u srednjoj školi, a navečer se pretvaram u DJ-a. Trudim se da imam maksimalno tri svirke mjesečno, jer je zaista jako iscrpno miksati muziku do kasnih jutarnjih sati, a onda se posvetiti i ostalim obavezama. Osim ova dva posla, prakticiram brazilski ”Jiu-Jitsu” i idem u teretanu, tako da svi poslovi i hobiji kojim se bavim u moj život donose balans na jako lijep način. Na prvu su nespojivi, ali zaista nije tako. Svaki od njih mi predstavlja jednu vrstu izazova i ”tjera” me da budem bolji. Smatram da se ljudi trebaju ohrabriti, a zatim i probati nove stvari, hobije ili aktivnosti. Bitno je napraviti distancu od nerealnih zamki Instagrama i ostalih društvenih mreža koje deprimiraju i većinom demotiviraju.

 Imate zanimljivo scensko ime. Šta znači ”Merakoon”?

– To je spoj pojmova “merak” i “rakun”. U fazi kada sam pravio beatove, pravio sam brojne nove uzorke stare soul, funk i rock muzike, pa tražio dijelove koje bih isjekao i vrtio u loopu, te na to svirao bass dionice, synthove i bubnjeve, dobijajući nove tonove. Spomenutu vrstu kreiranja tonova neki smatraju krađom, a ja je ipak smatram oživljavanjem starih djela u novom formatu. Otuda je rakun, životinja koja je poznata po krađama, a merak jer sam jednostavno volio to raditi. Na pauzi sam od pravljenja beatova već nekih pet godina. Nadam se da ću se aktivirati nanovo na tom polju, pa čak izbaciti i neki svoj album.

Šta Vas je inspiriralo da se počnete istovremeno baviti s dva posla?

– Stvar je balansa, kroz DJ-ing imam priliku upoznati nove ljude koji imaju sličan muzički ukus. Prvenstveno se ovim bavim iz ljubavi, novac mi nikada nije bio motiv, ali kad se vještina poboljšala, porasli su i honorari, tako da je sada to spoj ugodnog i veoma korisnog.

Koliko je teško biti moderan profesor u vremenu gdje postoji mnogo predrasuda?

– Uvijek je bilo predrasuda, a bit će ih i u budućnosti. Neke kolege s čuđenjem posmatraju ovaj moj neobični spoj aktivnih profesija, odnosno rada s djecom u školi, svirkama… Učenicima uvijek savjetujem da se aktiviraju na raznim poljima i rade na sebi. Svi možemo naći nešto što nas ispunjava i biti zadovoljni sobom, a pritom ne tražiti validaciju drugih. Mislim da mi upravo to pomaže i psihički, ali i fizički u vremenima gdje depresija i anksioznost uzimaju sve veći mah. Najgore je sjediti i ne raditi ništa, tu se nalazi izvor najveće negative.

Postoje li određene muzičke tehnike za lakše učenje matematike?

– Jedna od ljepota matematike jeste da možete raditi zadatke uz muziku, bez da vas dekoncentriše. U mom slučaju je to definitivno istina.

Koliko je gradivo koje matematika obuhvata zanimljivo i upotrebljivo u svakodnevici?

– Matematiku svi koristimo na nesvjesnoj razini, uvijek nešto procjenjujemo ili računamo vjerovatnoće određenih događaja. Bez razvoja matematike, ne bi bilotehnologije koju danas posjedujemo, tako da je itekako bitna. Matematika je univerzalni jezik koji je svugdje u svijetu isti.

Koje od ova dva zanimanja je isplativije?

– U fazi sam u kojoj se oba zanimanja nadopunjuju. No, potrebno je i završiti školu i naravno odabrati nešto što želimo i volimo, bez da slijedimo tuđe želje. DJ-ing je nešto čime sam se počeo baviti ”usput”, a kasnije je uspjelo postati zanimanje od kojeg dodatno zarađujem. Moguće je živjeti i isključivo od DJ-inga, ukoliko se kvalitetno razvijete na tom polju.

Koje su pozitivne i negativne strane ovih dvaju zanimanja?

– U školi je rad s djecom nešto što zahtijeva veliku odgovornost, jer imate priliku utjecati na mlade umove, koji pritom imaju nevjerovatan potencijal. Osim matematičkih vještina, cilj mi je pomoći djeci u smanjivanju straha i ohrabriti ih da se počnu baviti onim što žele. Pokušavam im objasniti da to trebaju raditi prvenstveno iz ljubavi, a ne iz koristi, jer kad nešto radite iz ljubavi, onda ste predani tome i uspješno razvijate vještinu, a vještina će se kad tad isplatiti. Bitno je nikada ne odustati i ići ka svome cilju bez obzira na prepreke. Kod DJ-inga pozitivna strana je ona što imam priliku gostovati na mjestima gdje nikad nisam bio, upoznati ljude, rasplesati ih i zabaviti. Jedina negativna strana je umor, s obzirom na to da smo obavezni svirati do ranih jutarnjih sati, ali opet ni to nije strašno kada nešto zaista volite.

Koliko je zastario sistem obrazovanja u BiH? Šta biste Vi najradije promijenili u njemu?

– Imam sreću da predajem i na internacionalnom ”IBO” programu, a i na našem nacionalnom, jedna od razlika je ta što ”IBO” forsira mnogo više primjene matematike u stvarnom životu, što je jako dobro i mislim da toga fali u našem obrazovnom sistemu.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti