Privatni zdravstveni sektor, uprkos zakonskim odredbama, i dalje se sputava i zato ljudi još imaju otklon, jer misle da kod svakog privatnika kad dođu moraju platiti usluge. Ne moraju platiti ništa u Centru za srce ako su kardiološki pacijenti kojima je potrebna kardiološka intervencija. Dovoljni su zdravstvena knjižica i uputnica
Specijalna privatna bolnica Centar za srce Sarajevo, smještena u Općoj bolnici „Dr. Abdulah Nakaš“, za dvije i po godine svog postojanja zbrinula je više od 3.000 pacijenata, a taj bi broj bio zasigurno i daleko veći da bh. zdravstveni sistem funkcionira kako treba. Osim što je ove godine Centar postao nova nastavna baza studentima, a od februara 2018. radi s najsavremenijom opremom, ova renomirana ustanova posebna je ruka spasa za djecu sa srčanim manama.
Centar vodi ugledni kardiohirurg Mirsad Kacila, koji sa svojim timom u bolnici s 20 ležećih kreveta i dvije operacione sale neumorno pokušava provesti ono što sve uređene države na svijetu imaju.
– Konačno je vrijeme da se mijenja sistem osiguranja, da se mijenjaju upute i načini finansiranja usluga i to tako da pacijent bude vlasnik onoga što plaća, a ne neko drugi. Pacijent mora biti taj koji će odlučiti gdje će uplaćivati svoj novac za zdravstveno osiguranje, a ne da ga tjeraju negdje drugdje. Ako misle da će zbog toga propasti zdravstveni sistem, onda on ne treba ni da postoji takav – poručuje u razgovoru za naš magazin dr. Kacila, direktor Centra za srce.
Još nema istinske provedbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu
U čemu je, zapravo, problem?
U tome što još nema istinske provedbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu na našim prostorima. Iako svi osiguranici koji boluju od kardio-vaskularnih bolesti imaju puno zakonsko pravo da sa zdravstvenom knjižicom i odgovarajućom uputnicom dođu na liječenje u ovaj centar, na terenu su prisutne brojne opstrukcije. Zakonom je svima kojima se iz plaća izdvajaju doprinosi za zdravstvo omogućeno da imaju besplatne terapije, intervencije i operacije u Centru za srce, a da troškove snosi Federalni fond zdravstvene zaštite. Uz djecu u ovom centru osigurano je i mjesto za roditelje u toku liječenja, te su i ti troškovi pokriveni.
Međutim, šta se u praksi zaista dešava, za “Azru” pojašnjavaju dr. Kacila i dr. Sanko Pandur, jedan od najiskusnijih pedijatrijskih kardiohirurga. U Centru za srce do sada je tretirano više od 110 djece, od čega njih 35 interventno kardiološki, a operirano je 80 mališana koji su imali potrebu za kardiološko-hirurškom intervencijom zbog urođenih srčanih mana ili neophodnih kateterizacija.
– S obzirom na to da jedini u BiH radimo intervencije kod djece, jako smo počastvovani da imamo vrhunske stručnjake koji se bave interventnom kardiologijom kod djece, poput doktorice Amire Kadić, dr. Mirze Halimića i dr. Sanke Pandura. Uz pomoć našeg dragog doktora Edina Omerbašića, koji povremeno dođe kod nas iz Švedske, radimo i najkompliciranije slučajeve i tako zaokružujemo kvalitetnu paletu procedura s veoma dobrim rezultatima – kaže dr. Kacila.
Dr. Kacila i dr. Pandur
Dr Kacila, dr. Kadić i dr. Halimić
Pojašnjavajući kako u Centar za srce mogu doći svi pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, a imaju potrebu za nekom od procedura kao što su kardiohirurške, operacije na srcu ili interventna kardiologija, ugradnja stenta, potcrtava da su sve te usluge za one koji imaju odgovarajuću saglasnost i uputnicu besplatne.
– Postoji mali dio procedura koje određeni pacijenti plaćaju, a one su vezane uz dijagnostičke pretrage kod pacijenata koji nemaju potrebu za operacijama, kateterizacijama i sličnim intervencijama. Na to otada otprilike dva posto od ukupnih usluga. To je mala grupa ljudi koja ne spada u kardiološke pacijente, nego žele preventivno obaviti sistematski pregled, ultrazvuk, izmjeriti pritisak i to ne pokriva zdravstveno osiguranje, nego sami pacijenti plaćaju te usluge. Ljudi, nažalost, nisu dovoljno upoznati s ovim procedurama i kod nas još postoji ta fama i zaziranje od privatnog, iako u Zakonu vrlo jasno piše da smo jednaki kao i svaka druga zdravstvena ustanova. Međutim, u praksi se to ne dešava zato što strukture koje vode zdravstveni sistem i plaćaju određene usluge za pacijente drže privatni sektor u podređenom položaju i na neki način ne dopuštaju razvoj privatnog te smatraju da trebaju po svaku cijenu očuvati javni sektor, koji je u suštini svaki dan sve lošiji – navodi dr. Kacila.
Prema njegovim riječima, neminovnost je da će jednog dana i kod nas doći ono što se dešava svugdje oko nas, a to je razvoj privatnog sektora, kvalitete usluge i svega što je potrebno pacijentu koji to uredno kroz doprinose i plaća cijelog svog radnog vijeka.
Slučaj kod ombudsmena za ljudska prava
– No, nas se još ovdje sputava i zato ljudi još imaju otklon, jer misle da kod svakog privatnika kad dođu moraju platiti usluge. Ne moraju platiti ništa u Centru za srce ako su kardiološki pacijenti kojima je potrebna neka od već spomenutih intervencija. Dovoljna je zdravstvena knjižica. Nažalost, imamo svakodnevni problem i ograničenja zbog mjesta življenja pacijenata. Živimo u takvoj zemlji da, naprimjer, pacijenti koji imaju potrebu za nekom od procedura, ne mogu iz Mostara, Tuzle, Banje Luke, doći i ovdje obaviti liječenje, zato što bivaju upućeni u kliničke centre u svojim gradovima, iako ne žele da se u njima liječe ili su tamo osuđeni na duga čekanja. Čak i dio pacijenata iz Sarajeva ima probleme, jer ih se na silu okreće ka centrima u kojima ne žele da primaju zdravstvene usluge. To se u sistemu opravdava nečim što nema uporište ni u jednom zakonu, ali, nažalost, dešava se svakog dana – kaže dr. Kacila.
On nam otkriva i primjer žene koja je zbog ovakvih problema došla već i do ombudsmena za ljudska prava.
– Oni će sada dati svoje mišljenje o njenom slučaju, jer gospođa već 12 mjeseci traži svoju pravdu, ne želeći da se njena bolest rješava u jednom od ovdašnjih kliničkih centara nego želi da se to uradi kod nas u Centru za srce, na što ima puno parvo, ali ne može da dobije saglasnost da se to uradi. Dakle, pacijent mora biti vlasnik onoga što plaća, da ga ne može niko natrjerati da ide tamo gdje ne želi. Platio je uslugu i ima pravo da je dobije tamo gdje želi, a ne da ga neko tjera gdje će ići. Međutim, mi imamo fankenštajna od zdravstvenog sistema, koji evo posebno u vrijeme pandemije Corona virusa pokazuje sve svoje slabosti – konstatira dr. Kacila, koji je, inače, 11 godina svog životnog i radnog vijeka proveo u inozemstvu i svjedočio kako to rade zdravstveni sistemi razvijenih zemalja.
– Nama su puna usta kako to neko dobro radi, ali se ništa ne mijenja. Zašto? Zato što se u suštini i dalje u ovoj tranziciji koja kod nas traje već 25 godina i pitaj Boga koliko će još trajati, pokušavaju održavati sistemi koji su spori, nefunkcionalni, neadekvatni i u kojima nema kontrole kvalitete usluge, a gdje neko, radio ne radio, imaju sigurnu plaću. Umjesto da konačno uvedemo sistem koji čak i u našem okruženju već svugdje postoji: koliko radiš, toliko zaradiš – isitče dr. Kacila.
Uz sve ove probleme i Centar za srce se suočava s problemima uzrokovanim epidemiološkom situacijom izazvanom bolešću Covid-19.
– Radimo s mnogo manjim režimom i sada primamo samo hitne pacijente. Pravimo trijažu koliko možemo, sve pacijente koji ulaze na odjeljenje naše klinike testiramo na Corona virus. Ne može niko ležati u bolnici bez negativnog testa na Covid. Čuvamo se i pazimo, nadajući se da će ovo proći. Međutim, bojim se da će se, pogotovo sada, kada se pandemija i dalje zahuktava, situacija u zdravstvenom sistemu još više komplicirati i da će biti još mnogo problema. Svi kapaciteti će se popunjavati, a mi u svemu ovome s Coronom ne smijemo zaboravljati i na ljude koji imaju niz drugih oboljenja, a kojih je ogroman broj. Ne smijemo se ponašati na način da nekome kažemo: “OK, ti imaš Coronu, ti imaš prednost, tebe ćemo pokušati spasiti, a onaj ko ima neko drugo oboljenje treba da umre.” To nikada neću prihvatiti i zato treba pokušati u ovom ludilu koje se dešava biti spreman i odgovoriti na izazove svih pacijenata – konstatira dr. Kacila.
Pomoć od Udruženja roditelja i djece sa urođenim srčanim manama
Dr. Sanko Pandur, specijalist iz oblasti pedijatrijske kardiologije, kardiohirurgije i interventne kardiologije, posebno živopisno opisuje stanje u kojem se nalazimo.
– Corona nije brana za liječenje urođenih anomalija. Jedina razlika između vremena bez epidemije i sadašnjeg je ta što se dijete s roditeljem prije nego što legne u bolnički krevet treba testirati i ukoliko je negativno na testiranju, ulazi u bolnički sistem i bude interventno kardiološki ili operativno tretirano i izliječeno – jednostavno opisuje dr. Pandur.
U Centru za srce djeca kojoj je potrebna intervencija kroz preponske žile, nakon prijema, sutradan bivaju podvrgnuta tom trermanu i prekosutra idu kući. Operacije djece ovdje se rade s ogromnim uspjehom, a i dr. Pandur potcrtava da je za liječenje potrebna samo knjižica, osiguranje te uputnica nadležne zdravstvene komisije, da bi se putem Federalnog fonda mogli namiriti troškovi liječenja.
– Liste čekanja kod nas su vrlo kratke. Smisao postojanja ovog Centra jeste da se ažurira svaki medincinski problem u roku od 90 dana i to je naš sveti cilj iz medicinskog razloga i medicinskog zakona. Primjera radi, nakon šest mjeseci snimak krvnih žila više ne vrijedi, jer je u međuvremenu moglo doći ili do pogoršanja, što je najčešće slučaj, a rjeđe do poboljšanja. Bolest je progresivno događanje u ljudskom tijelu i ono što danas vidite nije isto za šest mjeseci. Zato je tri mjeseca optimalno da, kada krenete u dijagnostiku, završite s terapijom, bilo operativnom, interventnom ili kakvom trećom i da čovjeka vratimo u normalan život – navodi dr. Pandur.
Sve ovo se naročito odnosi na djecu koja su u još specifičnijoj situaciji.
– Prvo, ona nisu pravni subjekti. Operaciju za dijete potpisuje roditelj. Drugo, među tom djecom ima i školske djece pa morate voditi računa i o polugodištu i o kraju godine i o raspustu, da u tom periodu, ako je to moguće, djeca ne gube ništa od školovanja. Treće, morate voditi računa o socijalnom statusu porodice iz koje dijete dolazi, je li to pristojnostojeća, dobrostojeća ili siromašna porodica i hoće li moći sebi priuštiti dobru hranu u prva tri mjeseca, koja se uključuje za cijeljenje nakon kardiološke operacije, kao i lijekove, regularnu kontrolu, a s obzirom na to da nama djeca dolaze iz svih dijelova Federacije. Treba iz Bihaća do Sarajeva šest sati, iz Tuzle do Sarajeva ili iz Živinica do Sarajeva dva do dva i po sata. Hoće li imati prijevoz?
Nama je u tome pomoglo jedno prekrasno udruženje koje vodi gospođa Mersida Borančić. To je Udruženja roditelja i djece sa urođenim srčanim manama, koje nam je asistiralo nekoliko puta u transportu djece kući. Inače bismo teško mogli to izvesti, odnosno djeca bi nakon teških operacija trebala ići kući autobusom, ali smo to, srećom, vlastitim angažmanima i sredstvima izbjegli i organizirali. Mersida je majka čije je dvoje djece operisano, dakle dva puta je prolazila kroz sve ovo. I, vrlo često citiram jednu misao majke koja kaže: “Doktor mi je sve lijepo objasnio, ali kad mi je spomenuo operaciju, ja više ništa čula nisam.” Tom psiho-socijalnom stabilizacijskom elementu mora se posvetiti mnogo pažnje – zaključuje dr. Sanko Pandur.
Čuvajmo red i red će čuvati nas
– Ima jedna maksima među franjevcima koja kaže: “Čuvajmo red i red će čuvati nas.” To praktično znači da ako vi redom pregledate bolesnika, i ako on ima nešto, vi ćete to naći, a ako ne idete redom, onda ćete vrlo često preskočiti ono što treba da vidite. Najneophodnije je, dakle, kad se bolesnik javi u zdravstveni sistem, da bude redom pregledan – ispričao nam je dr. Sanko Pandur u moentima dok se pripremao da operira mladu ženu koja je “greška sistema”.
– To je mlada majka djeteta od 12 mjeseci, sa ispoljenim znacima popuštanja srca na porodu, zato što urođena srčana anomalija nije prepoznata prije trudnoće i poroda. Tek nakon poroda zbog teške kliničke slike to se otkrilo i danas je trebamo operirati. Režim ogromnog protoka krvi kroz pluća 22 godine života je sigurno ostavio traga. Ona je ležala prije sedam-osam godina zbog upale pluća i nemoguće je da se to tada nije moglo otkriti. Zato kažem i mislim da bismo mi trebali više ići redom – iznosi dr. Pandur.
ČINJENICE O CENTRU
26. februara 2018. Centar za srce počeo s radom
3.000 pacijenata do sada prošlo kroz Centar
110 djece prošlo kroz Centar
80 djece imalo kardiološko-hirurške operacije urođenih srčanih mana i kateterizacije
20 ležećih kreveta2 operacione sale