Naša sagovornica ušla je u četvrtfinale najvećeg takmičenja slastičara u Americi. Za magazin „Azra“ otkrila je kako je došla na ideju da se prijavi na ovo takmičenje, ali i pripremila recepte za ukusne slastice koje možete spremiti za Novu godinu. Volim pripremati kolače i torte, jer je to umjetnost. Kada kupac dođe sa slikom onoga što želi, tada počinje moja kreativnost
Vildana Bubalo-Brkić početkom decembra ušla je u četvrtfinale najvećeg takmičenja slastičara u Americi. Riječ je o svjetskom online takmičenju “The Gratest Baker”, na kojem je zauzela visoko šesto mjesto, i to među 5.000 takmičara. Vildana je iz Livna u Ameriku došla 1999. godine, a danas, 21 godinu kasnije, prvoklasni je svjetski majstor za pripremu kolača i ostalih poslastica. Za magazin „Azra“ otkrila je kako je došla na ideju da se prijavi na ovo takmičenje, ali i pripremila recepte za ukusne slastice koje možete spremiti za Novu godinu.
– Rođena sam 1972., a moja trenutna adresa stanovanja je u Americi, tačnije u Delrenu u New Jerseyju. Sretno sam udata već 30 godina i u braku s mojim Jasminom dobila sam dvoje djece, sina Larisa (27) i kćerku Suraju (22). I jedno i drugo su ovdje završili fakultete i rade kao medicinari. Takmičenje na kojem sam učestvovala me je proslavilo, jer sam završila na šestom mjestu u samom finalu.
Kako je došlo do toga da se prijavite za ovo takmičenje?
– Dok sam bila na pauzi na poslu, na Facebooku sam ugledala natpis s pozivom “Postanite greatest Baker i osvojite 10.000 dolara“. Otvorila sam i vidjela da traže da se ispune neka pitanja u smislu: odakle ste, zašto se prijavljujete, koji kolači su vaš zaštitni znak i ako osvojite novac, šta biste s njim. Odlučila sam da popunim prijavu i pošaljem je. Naravno, kao kolač koji je moj zaštitni znak odabrala sam pitu od jabuka i monte tortu, koju mnogo volim. Nakon toga krenulo je takmičenje i zamolila sam prijatelje i porodicu da me podrže, jer su mi bili potrebni glasovi od kojih je zavisio nastavak takmičenja. Trajalo je od četvrtka do četvrtka, kada su se krugovi zatvarali. Da me nisu prijatelji i porodica podržali, sigurno ne bih došla do šestog mjesta. Veliko im hvala na tome.
Ipak, s obzirom na uspjeh, očito ste prvoklasni svjetski majstor za pripremu kolača i ostalih poslastica. Odakle ljubav prema pripremi slatkih jela?
– Isktreno, tu titulu prvoklasnog svjetskog majstora ne bih dala sebi, jer smatram da ima mnogo boljih i talentovanijih slastičara, ali eto stjecajem okolnosti meni je pripala ta čast. Ljubav prema poslasticama i nije baš postojala od samog početka. Kad smo stigli u SAD, sada već davne 1999., trebalo je naći posao. Prvi koji sam pronašla bio je dekorisanje sladoleda i to sam radila dvije godine, dok se nije otvorila pekara, gdje trenutno radim. Volim pripremati slastice, jer je to za mene jedna vrsta umjetnosti, kreativnosti. Volim izazov, naročito kada kupac dođe sa slikom onoga što želi i zamoli da mu to napravim. Tada počinje sva moja kreativnost.
Šta najviše volite da pripremate?
– Bosanske poslastice. Bajram je nezamisliv ukoliko tu nije baklava, ali i ostali kolači i bosanska jela. Svaki put kad nešto napravim, pokušam da podijelim s prijateljima i, naravno, uvijek odgovorim u porukama na društvenim mrežama, kada nekome nešto nije jasno, kad ima pitanja u vezi sa samom pripremom.
Razmišljate li da otvorite možda svoj restoran u kojem ćete pripremati slastice?
– Možda jednog dana. Nikad nije kasno za otvaranje male pekarice s nazivom “Vivi’s Treat”, a tako sam nazvala i album sa slikama (smijeh).
Porijeklom ste iz Livna. Kada i kako ste otišli u Ameriku?
– Da, iz Livna sam, a ovdje smo već 21 godinu. Moja porodica je rasuta po cijelom svijetu. Majka Begzada i otac Mahmut su u Livnu, brat Ejub s porodicom je u Njemačkoj, a brat Salih sa svojom porodicom u Kuvajtu, tako da uvijek čekamo ljeto da se godišnje sastanemo.
Kako uspijete uskladiti privatno i poslovno?
– Mnogo sam zaposlena i radim šest dana u sedmici, a pritom svakog dana kuham ručak ili ranu večeru, kako ko naziva. Volim da kuham naša bosanska jela. Ponekad se nešto i kupi, kada sam baš zauzeta, ali, većinom, svakog dana kuhano jelo je na stolu.
Kako je pandemija Corona virusa utjecala na rad restorana u Americi i kako se odvija život tamo?
– Na samom početku bilo je jako teško, radili smo u pekari koja je morala imati peciva, ali tada kolače nismo pravili. Tako je bilo dva mjeseca i onda smo krenuli s proizvodnjom od 50 posto, jer ljudi još rade od kuće, online, kao i škole.
Jeste li razmišljali o povratku u Livno?
– Moram priznati da jesam, ali na način da smo malo ovdje, malo u Bosni. Moja djeca su ovdje i ako Bog da, bit će i unučad. Možda bih kao penzioner ljeto provodila tamo, a zimu u SAD-u.
Godina 2020. bila je sve samo ne obična zbog pandemije, ali je donijela, osim negativnih, i neke pozitivne stvari. Šta biste VI izdvojili kao poruku našim čitateljima za kraj teške godine?
– Mnogo ljudi ide kroz život čekajući da im se nešto desi, pa bi moja poruka bila: ne čekajte, umjesto toga vi se desite životu, napravite sami svoju priču i budite glavna uloga. Izazov, ljubav prema poslu, mnogo truda i rada daju rezultat.
VILDANINE UKUSNE SLASTICE
Carski kuglof
Sastojci:
4 jaja
200 ml jogurta
malo soli
200 ml ulja
kašika origana
malo bibera
300 g brašna
prašak za pecivo
150 g pilećeg parizera
150 g kiselih krastavaca
150 g feta sira
Priprema:
Sjediniti sve suhe sastojke, dodati jogurt i jaja i sve dobro izmiješati. Potom dodati pileći parizer isjeckan na kockice, kao i kisele krastavce i feta sir i sve ponovo dobro izmiješati. Kalup dobro pomastiti i izliti smjesu, a potom peći na 200 Celzijevih stepeni otprilike 30 minuta. Kada je gotovo, izvaditi iz kalupa i posuti gauda sirom te vratiti još ktratko u rernu samo da se sir istopi. Carski kuglof idealan je za predjelo, a može se servirati hladan ili topal uz čašu jogurta.
Kokos bajadera
Sastojci:
200 ml vode
200 g šećera
200 g margarina
200 g mljevenog keksa
200 g kokosovog brašna
Priprema:
U šerpu staviti vodu, šećer i margarin. Kada se to istopilo, dodati keks i pola kokosovog brašna, a ostatak dodavati postepeno, zavisi koliko još nedostaje da postane čvrta smjesa. Ljubitelji oraha, lješnjaka ili badema mogu i njih dodati, ali smanjiti količinu kokosovog brašna. Raspodijeliti smjesu u pleh 30×20 centimetara s obloženim papirom. Istopiti crnu i bijelu čokoladu i dekorisati kolač, te ostaviti u frižider da se hladi. Kada je kolač dobro ohlađen, otprilike četiri sata, izrezati ga na kriške ili trokut i servirati po želji.
Mali cupcakesi
Priprema:
Za cupcakes je potrebno 150 grama brašna, dvije ravne kašičice praška za pecivo, 150 grama šećera, 150 grama margarina, dvoje većih jaja i tri kašike mlijeka. Sastojke dobro umutiti mikserom da ne ostanu grudvice. Pripremiti kalupe za cupcakes, pa kašikom sipati u kalupe otprilike dvije trećine smjese. Staviti u rernu da se peku na temperaturi 176 Celzijevih stepeni otprilike 15 minuta. Kada se ohlade, spremni su za ukrašavanje. Za ukrašavanje je potreban jedan margarin i 500 grama šećera u prahu. Sve dobro izmiksati, dodajući kašiku ekstrakta vanilije i četiri-pet kašika mlijeka, a potom dobijenom smjesom ukrasiti cupcakes po želji.
Orahnjača
600 g brašna
100 g puter
kesa germe
malo soli
2 kesice vanilijinog šećera
100 g šećera
300 ml mljeka
2 žumanjka
korica od limuna
Sjediniti sve suhe sastojke, a potom dodati puter, žumanjke i mlijeko pa sve dobro izmiješati, tako da nema grudvica. Tijesto raspodijeliti na dva dijela i ostaviti da nadođe. Za nadjev je potrebno 500 grama oraha, 100 mililitara mlijeka, a može i malo više, sve zavisi koliko orasi upiju tečnosti, potom 150 grama šećera u prahu i malo ribane korice od limuna i narandže. Sve sastojke iz nadjeva spojiti u jednoj zdjeli i posuti vrućim mlijekom, pa vidjeti da li treba još. Razvući tijesto i premazati nadjevom, a potom urolati. Staviti u tepsiju premazanu puterom, pa ostaviti da još malo odstoji. Peći na 200 Celzijevih stepeni 10-ak minuta pa smanjiti na temperaturu na 180-160 stepeni, sve zavisi od rerne, i peći još 30 minuta. Kada je gotovo i prohlađeno, posuti šećerom u prahu i poslužiti.