Naša velika želja bila je posjetiti Istanbul, tako da nije bilo dvojbe kada smo birali destinaciju. Sve je bilo savršeno, zaljubljeni golupčići na putu u predivnu zemlju, ali na vratima hotela nas je dočekao nepoznati komšija. Taid mi je obećao novi medeni mjesec uz dogovor da ćemo ovog puta biti sto posto sami
Melisa Dizdar (23), na društvenim mrežama poznatija kao „Budi drugačija“, rođena Travničanka, tokom prakse koju je radila u Njemačkoj, slučajnim putem upoznala je Sarajliju Taida (25), a nedugo zatim vratila se u rodni kraj, razvila vezu sa Taidom, napustila posao, udala se i preselila se u glavni grad BiH. Potpuno je preokrenula svoj životni put, izašla iz zone komfora, i prvi put ju je javnost upozanala kroz show „Ja, blogerica“, koji je prošle godine emitiran na Federalnoj TV. I dalje samozatajna, ova influenserica, ipak je za “Azru” otkrila više informacija, koje ranije nije željela da ljudi znaju na društvenim mrežama, a dotakla se i sočnih detalja o privatnom životu.
Kako je nastala „Budi drugačija“?
– Moja Instagram priča počela je sasvim spontano prije četiri godine. Jako sam komunikativna osoba i nakon dolaska IGTV-a krenula sam snimati anegdote iz života. Poslije nekog vremena broj pratitelja je rastao, ali moj profil doživio je uspon nakon priče s medenog mjeseca. Naša velika želja bila je posjetiti Istanbul, tako da nije bilo dvojbe kada smo birali destinaciju. Sve je bilo savršeno, zaljubljeni golupčići na putu u predivnu zemlju, ali na vratima hotela nas je dočekao nepoznati komšija. Mi smo malo stidljivi kada je riječ o takvim situacijama, nismo htjeli uvrijediti čovjeka koji je sam došao na putovanje i priključio se paru koji je na medenom mjesecu. Dva-tri dana smo naglašavali da smo na medenom mjesecu, bježali od njega, pravili se da ne čujemo njegova kucanja na vrata, međutim, shvatili smo da čovjek ne razumije našu pristojnost pa smo odlučili opustiti se i uživati u ljepotama Istanbula, a on je sve vrijeme bio s nama u obilascima grada. Kada smo se vratili u Sarajevo, svi su me pitali kako smo se proveli, a ja sam bila previše i ljuta i uzbuđena i toliko mi je bila smiješna ta situacija da sam odlučila prepričati sve na svom profilu. Nakon objavljenog videa broj pratitelja se povećao. Taid mi je obećao novi medeni mjesec uz dogovor da ćemo ovog puta biti sto posto sami (smijeh).
Šta Vas je motiviralo da počnete snimati za YouTube?
– Nakon niza anegdota koje sam snimala na Instagramu shvatila sam da sam previše pričljiva i da je tih 15 minuta, koliko dozvoljava ova društvena mreža, premalo da bih ispričala sve. Na nagovor prijatelja i pratitelja prešla sam na YouTube i niti jedne sekunde se nisam pokajala. U mnogim životnim situacijama mi je pomoglo to što imam prijatelje u svakom gradu BiH i šire. Prate me i stariji i mlađi od mene, to je mjesto gdje uvijek mogu da se nasmijem, zatražim savjet i budem onakva kakva jesam. Moji Instagram i YouTube profili odraz su mog stvarnog života bez ikakvog pretvaranja, rezanja ili dodavanja. Svaki moj video kreiran je po istim principima, ne vodim se trendovima i volim da budem ono što jesam, što i jeste značenje mog naziva „Budi drugačija“, a iste principe sam pokazala i u showu „Ja, blogerica“ u kojem sam učestvovala prije tačno godinu.
A, kakva je Vaša ljubavna priča?
– Niko, osim našeg užeg kruga porodice, ne zna pravu priču. Ali, evo sad ću ispričati, jer želim svim mladim djevojkama dati pouku. Ukoliko mislite da ne možete pronaći pravog muškarca, garantujem da je on tu, samo čeka trenutak da vas upozna. Nekome se desi sa 18 godina, nekome sa 20, a nekome sa 30, no ono što je sigurno jeste da nikoga neće zaobići ono što je njegovo. Naime, radila sam jedno vrijeme u Njemačkoj i našla se u teškoj situaciji. U tom trenutku nikoga nisam mogla da zovem da mi pritekne u pomoć. Čula sam zvuk poruke, izvadila telefon iz džepa i vidjela poruku od meni tada nepoznatog muškarca. Poruka nije bila romantična, nije bio kompliment, bilo je pametovanje. Nadovezao se na jedan od mojih videa i opisa i počeo da piše svoje, drugačije mišljenje. Samo sam mu napisala: „Ne znam te, ali ako želiš nekome da pomogneš treba mi to i to“. Meni su, zapravo, trebale informacije s interneta, a pošto nisam imala dobru konekciju, nisam mogla da putujem iz grada u grad. Nisam znala ni u kojem smjeru idem. Pogledao je poruku, odjavio se i pola sata nije odgovarao. Već sam se pomirila s tim da nastavim sama pa gdje stignem, mrak je već uveliko pao i bila sam prepuštena sama sebi. Potom je ipak stigla poruka, pomoć od njega. Nakon mjesec, vratila sam se kući i ponovo počela raditi, a kako sam bila u obavezama, tako sam i zaboravila da smo se dopisivali. Rekla sam mu da ću ga, ako ikada bude prolazio kroz Travnik, častiti kafom jer mi je mnogo pomogao. Nisam znala ni gdje živi, ni kako se zove. Jednog dana dobila sam, ipak, poziv: „U Travniku sam“. Kafa je trajala 15 minuta, najdosadnija kafa u mom životu. On je imao tremu, mucao je, a ja sam bila šokirana njegovom šutnjom i nisam znala šta više da ga pitam.
Vrlo mladi ste uplovili u bračnu luku. U kojem trenutku ste znali da je Taid onaj pravi?
– Oboje smo mišljenja da je baš tako sve trebalo da se odigra. Travnik i Sarajevo nisu na kraj svijeta, ali kako smo oboje zaposleni i radili i vikende, onda se svaki sljedeći izlazak predugo čekao. Radila sam noćne smjene i s vremenom je postalo naporno viđati se nakratko, tako da smo uz saglasnost roditelja kroz nekoliko mjeseci dogovorili i vjenčanje. Uži krug ljudi na vjenčanju i medeni mjesec s nepoznatom osobom je sve što sam oduvijek htjela. Ništa od ovih anegdota ne bih mijenjala, jer sve su me naučile nečemu i dovele do toga gdje jesam danas – kao čovjek. Već na drugom izlasku bila sam svjesna da je on prava osoba za mene, kada me je odveo na vodopad, a prethodno mi je rekao da idemo s društvom vani te da se obučem kao za izlazak. Tako sam u neudobnim cipelicama išla na Skakavac kilometrima. Mislim da mu je to samo bila fora da bi mogao u tišini prirode reći šta osjeća. U povratku kući mi je spakovao čokoladice, a kada sam stigla, u toj kesici vidjela sam zavoje i flastere. Primijetio je da su me cipele nažuljale. Nakon toga sam znala da je to muškarac kojeg želim pored sebe.
Zbog ljubavi ste se doselili u Sarajevo. Je li Vam bilo teško u početku, kako ste se snašli?
– Ja sam jedinica, dakle odrasla sam sama i navikla da se snalazim. Kao djevojci koja je stekla radnu naviku od početka srednje škole, nije mi bio problem s te strane, ali mi je bilo teško ostaviti prijatelje, dobar posao, roditelje, koji su mi sve na ovom svijetu i kojima se ponosim. Sreća je bila to što me na drugoj strani, u Sarajevu, dočekalo duplo bolje. Taid i ja smo za dvije godine braka sami izgradili sve što smo htjeli, zajedno smo završili fakultete, zaposlili se i nastavili da gradimo nas i naš brak.
U kakvoj porodici ste odrastali?
– Radničkoj, gdje je za stolom sjedilo nas troje. Mama, otac i ja. Porodica koja je imala savremene poglede na život, ali su poštovani starinski principi. Imala sam pravo da biram sve, šta želim biti, kako se želim oblačiti, sve krupnije i sitnije odluke da donosim, ali opet se znalo šta se smije, šta ne. S obzirom na to da su me roditelji naučili svemu do mog puberteta, danas sam im zahvalna, jer znam da bih se snašla kakva god situacija da me zadesi u životu. Znam sve muške i ženske poslove, ne da bih se hvalila, nego da bih opstala i da bih se uhvatila u „koštac“ sa životom. Naučili su me da ne čekam da mi neko drugi čuva leđa pri odrastanju, nego da budem dovoljno jaka žena koja će to moći sama. Željela bih imati dijete koje će imati iste poglede na život. Znati da može sve, a opet biti skromno, prizemno, bez obzira na sve, i ostati čovjek, stajati na zemlji. Mama mi je oduvijek bila najbolji prijatelj i najveća podrška i oslonac u životu, a sada me Bog počastio još jednom takvom osobom, a to je suprug.
Melisa s mamom Amelom
Koji su Vaši mali rituali opuštanja i punjenja baterija?
– To su razgovori s mojim pratiteljima i snimanje videa, dio dana kada se nasmijem i čujem nešto veselo, a to zaista znači u današnjem vremenu. Kafica i tišina nakon završenih obaveza je nešto što mi puni baterije. Općenito sam osoba koju uveseljavaju sitinice, kada vidim Sunce, ruže, dijete koje mi se nasmije u prolazu, neka dobra vijest čak i od osobe koju ne znam. Pronašla sam način da budem sretna svaki dan crpeći sitnice.
Imate li neke beauty rituale koje ne preskačete?
– U srednjoj školi sam više novca trošila na šminku, što je bila ogromna greška. Danas sam mišljenja da je bitnije imati kvalitetnu kozmetiku i brinuti o zdravlju tijela općenito nego o izgledu, tako da već odavno kupujem provjerene proizvode u apotekama. Moja svakodnevna rutina sastoji se od kreme za lice s puževim ekstraktom i micelarne vode za skidanje šminke.
Prva zajednička fotografija