One žele napraviti promjene u svojoj državi. Srednjoškolke, 18-godišnjakinje, Iskra Pašić i Berina Musić vrijedno rade da bi to ostvarile. Liderke su u Mreži vijeća učenika („mreVUK“) Kantona Sarajevo, a kroz liderstvo potiču i ostale mlade osobe da budu dio socijalnih promjena. Neustrašive su i uporne, a sve postižu trudom i zalaganjem. Smatraju da su mladi zapostavljeni, ali bez obzira na to, one žele uspjeh graditi u BiH. Berina i Iskra, također su odlične učenice Gazi Husrev-begove medrese i Četvrte gimnazije u Sarajevu, a bave se i raznim drugim aktivnostima. Najčešće su to humanitarne akcije, ali i one koje pomažu afirmaciju srednjoškolaca. Za „Azru“ kažu da im rad u „mreVUK“ organizaciji pruža mnogo mogućnosti da napreduju, a kroz volontiranje stječu iskustvo koje nigdje drugdje ne mogu dobiti. Kako mladi posmatraju svijet, koje su za njih ključne promjene potrebne BiH i kako će se boriti za opstanak u svojoj zemlji, razgovarali smo s dvjema mladim uspješnim liderkama, Berinom i Iskrom.
Kako, prema Vašem mišljenju, animirati mlade ljude, a posebno srednjoškolce da budu zainteresiraniji za društvena pitanja i socijalne promjene?
Iskra: Postoji mnogo načina kojima možemo animirati i podići svijest mladih. Stvaranje stimulativnog okruženja za razvoj volonterizma i aktivizma među srednjoškolcima u Bosni i Hercegovini je ključno, ali i kreiranje platforme zajedničkog djelovanja za zastupanje interesa srednjoškolske populacije u donošenju odluka.
Berina: Animiranje mladih je posao koji iziskuje vremena, truda i rada. Danas, kada postoji toliko različitih mogućnosti i kada su mladi izgubili nadu u sistem, teško je zadržati pažnju na promjenama i društvenoj angažiranosti u našoj zajednici, ali nije nemoguće.
Koliko su mladi uopće zainteresirani da budu dio tih promjena?
Iskra: Pasivnost mladih je evidentna, a, umjesto da se prepuštaju okolnostima, trebalo bi da budu oni koji najviše doprinose eventualnim promjenama. Upravo iz tog razloga, primarni cilj Mreže učenika je da se ukloni nemotivisanost i pasivnost srednjoškolaca, kako bismo ih volonterizmom i aktivizmom podstakli da ostvare svoje ciljeve.
Berina: Nema zainteresiranosti za mlade, zbog čega teže nalaze put do promjena. Ali, činjenica je da postoje mladi puni optimizma i energije, spremni da promijene sebe i svoju zajednicu.
Trebaju li mladi biti nosioci promjena u društvu?
Iskra: Apsolutno! Smatram da svaki građanin naše države treba sudjelovati u donošenju odluka i promjena u društvu, ali svakako da su mladi prioritet i glavni pokretači društvenih reformi.
Berina: Naravno da mogu i trebaju, naročito zato što smo siti loših odluka i stanja naše države. U mladima leži veliki kapacitet, koji je, nažalost, poprilično zanemaren.
Kojim projektima se najviše ponosite?
Iskra: Humanitarnim projektom koji se organizuje svake godine na području čitave BiH “Jedan slatkiš, jedno dijete”. Srednjoškolci u svojim školama sakupljaju slatkiše i, shodno dogovoru članova „mreVUK“ KS, paketiće podijelimo u ustanovama za socijalno ugroženu djecu, djecu bez roditeljskog staranja i djecu s posebnim potrebama. Najveća radost je kada vidimo rezultat našeg rada, a to su dječiji osmijesi, jer svako dijete zaslužuje da osjeti radost praznika. Svake godine dajemo svoj maksimum, da bismo obradovali stotine mališana, te pozivamo sve građane da nam pomognu kako bismo im i ovu novu godinu uljepšali, jer naše malo je nekome mnogo. Također, obilježavanje Međunarodnog dana srednjoškolaca je za mene poseban datum, jer se u fokus javnosti stavljaju problemi mladih širom svijeta, kao i važnost srednjoškolaca, budućih nosilaca kompletnog društva. Zaista sam ponosna i sretna, s obzirom na to da su srednjoškolci u toku pandemije i otežanih uslova školovanja još jednom pokazali svoju borbu i želju za samoaktualizacijom i napredovanjem.
Berina: Svaki projekt koji radimo je zaista poseban na svoj način, ali izdvajaju se „Jedan slatkiš, jedno dijete“ i „Jedan dan, druga škola“. Kroz projekt, „Jedan dan, druga škola“ sarajevski srednjoškolci ruše predrasude koje postoje i međusobno se upoznavaju. Trenutno se to prakticira samo u Kantonu Sarajevo.
Upoznati ste sa situacijom u državi u kojoj živimo. Hoćete li se boriti za opstanak i uspjeh ovdje ili planirate svoju karijeru graditi u zemljama trećeg svijeta?
Iskra: Do sada sam mnogo doprinijela razvoju naše zajednice, te mi je plan da to u budućnosti podignem na viši nivo. Trenutno mi je prioritet da nastavim s obrazovanjem, a dio ću provesti i u inzozemstvu. Svjesni smo da trenutna situacija u državi za mlade nije obećavajuća, te da silne korupcije, afere i negativna dešavanja itekako na nas utječu.
Berina: Upravo naša država i situacija u kojoj se nalazi motivišu nas da budemo što bolji i radimo više na sebi i u svojoj zajednici. Planovi su, za sada, da ostanem ovdje i borim se.
Može li se trudom i zalaganjem uspjeti u BiH?
Iskra: Svakako da može. U BiH postoji mnogo ljudi koji su ogroman potencijal i kapacitet za ostvarenje nečega većeg. Želim spomenuti osobe koje su meni ogromna motivacija za dalji uspjeh: moj komšija Muriz Memić, koji svojom borbom za pravdu nama svima, i mladim i starijim, treba biti ogroman uzor. kao i Senad Hadžifejzović, koji je dokaz da jedan čovjek zaista može napraviti velike promjene u našoj državi. Naravno, ima još mnogo pojedinaca koji nam mogu biti velika inspiracija i koji nas svakodnevno podsjećaju da se itekako može uspjeti uz veliki trud i rad.
Berina: Trud i zalaganje su dobra formula za uspjeh, uz, naravno, malo sreće. Kao osoba koja je počela volontirati sa 12 godina, nadam se uspjehu u svojoj BiH.
Smatrate li da mladi trebaju više biti uključeni u politiku?
Iskra: Voljela bih da u politici imamo samo obrazovani kadar, tj. kvalitetne osobe koje su kompetentne da donose odluke u oblasti svoje struke, a ne kao sto je sada slučaj. Svakako da treba što više mladih ljudi u politici, te mislim da upravo u našoj Mreži postoji mnogo lidera koji bi bili veoma korisni našoj državi.
Berina: Nažalost, politika je u Bosni i Hercegovini nešto čime se bave „stariji“. Mladim i obrazovnim ljudima, zasigurno, treba pružiti priliku da mijenjaju okruženje i razvijaju demokratiju.
Ako biste mogli biti glas mladih koji će se čuti širom BiH, šta biste starijima poručili? Šta se mladima mora omogućiti da bi se zaustavio egzodus i odliv mozgova?
Iskra: Mislim da se prvenstveno treba omogućiti sigurnost u svim oblastima, počevši od obrazovanja, zdravstva, sudstva itd. Također, ponižavajuće je da strane države dobijaju veliki broj obrazovanih ljudi koji su znanje stekli u BiH, te da mladi koji ostaju ovdje moraju raditi poslove za koje se nisu obrazovali, kako bi opstali. Stoga smatram da je odliv mozgova veliki problem kojim se naša država treba pozabaviti što prije.
Berina: Poručila bih im da budu svjesni toga je mladima mjesto danas i ovdje, te da su ispravna međusobna komunikacija, podrška i saradnja ključ uspjeha.
I za kraj, da imate priliku da mijenjate svijet, koju promjenu biste Vi napravili?
Iskra: Imam zaista mnogo želja, međutim, trenutno želim da se okonča pandemija, te da se vratimo normalnom načinu života. Također, voljela bih da svi ljudi na svijetu imaju iste uslove i prava na slobodu govora, liječenje, obrazovanje, te da u svijetu vlada ravnopravnost.
Berina: Ulila bih nadu i radila na promjeni svijesti svakog pojedinca za bolju budućnost, jer promjena svijesti pojedinca vodi ka promjeni njegove okoline, šire zajednice i cjelokupnog društva.