Mersiha Slipičević, docentica i doktorica ekonomskih nauka, s dugogodišnjim radnim iskustvom u oblasti javnih nabavki, finansija i bankarstva, nedavno je imenovana predsjednicom na puni mandat Uprave Razvojne banke FBiH. Autorica i koautorica stručne literature i knjiga iz ekonomije, kao i naučnih radova objavljenih u akademskim časopisima, za magazin „Azra“ otvorila je dušu i razgovarala o poslovnom i privatnom životu. Na samom početku otkrila nam je da, ipak, jednu knjigu izdvoja „Welcome to My Country“.
– Knjiga kojom sam pokušala prikazati sve ljepote naše domovine, ali istovremeno i uživala radeći nešto za „svoju dušu“. Koliko sam u tome uspjela, rekle su mi brojne pohvale kako naših eminetnih ličnosti, tako i stranaca koji su upravo zbog te knjige odlučili posjetiti Bosnu i Hercegovinu – kaže Slipičević.
Koji je posljednji projekt koji biste željeli istaknuti?
– Istakla bih dva veoma bitna projekta. Na svečanosti povodom obilježavanja 50 godina rada Saveza općina i gradova Federacije BiH potpisan je Memorandum između Saveza općina i gradova FBiH i Razvojne banke FBiH. Razvojna banka je među prvim reagovala na postavljene ciljeve i zadatke iz Strategije razvoja Federacije BiH i u skladu s tim smjernicama smo kreirali pet novih kreditnih linija i kao šestu ovu koja će omogućiti lokalnim zajednicama da se prijavljuju na sve evropske projekte koji uključuju grant sredstva. Zahvaljujući navedenom, sada raspolažemo s kreditnom linijom za općine i gradove kada je riječ o apliciranju na evropske fondove. Na ovaj način ćemo zaustaviti prelijevanje grant sredstava iz EU fondova na neke druge destinacije i ova sredstva će ubuduće ostajati na području Federacije BiH.
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u maju ove godine prihvatila Protokol o saradnji između Vlade HNK i Razvojne banke FBiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije, kojim su pružili podršku poslovnim subjektima s područja Kantona, dokument je i službeno potpisan. Odabrano je 10 kreditnih linija s uslovima kreditiranja koji će koristiti privredi, a načinom osiguranja sredstava pružena je mogućnost većeg broja subvencija kamata po ponuđenim operativnim linijama i značajna podrška razvoju privrede. Konkretno, Vlada omogućuje privrednicima kreditno zaduženje u iznosu do 500.000 KM, preuzima obavezu subvencionisanja kamata u iznosu do 3 %, kao i cjelokupne troškove naknada za obradu kredita.
Ima li istine u tome da je ženama teže uspjeti probiti se u poslovnom svijetu nego muškarcima?
– Smatram da su žene nepravedno zapostavljene, mada u bankarskom sektoru žene sve češće zauzimaju značajno mjesto, ne samo kao kvalitetni operativci, nego kao veoma uspješne srednje i top menadžerice. Takva situacija je i s ostalim finansijskim institucijama kao što su mikro-kreditne organizacije, leasing kompanije i osiguravajuća društva. Istina, od postojanja Investicijske, a nakon toga Razvojne banke FBiH, prvi put se žena nalazi na čelu ove finansijske institucije i to je najbolji odgovor na vaše pitanje. Ukratko, bez obzira da li se radi o ženi ili muškarcu kao menadžeru bilo koje kompanije pa i ove Banke, bitni su njegovi realni kvaliteti i kompetentnosti, kada podrška svih saradnika nije upitna.
Koja je osnovna razlika komercijalnog i razvojnog bankarstva?
– Nama profitabilnost nije osnovni cilj poslovanja i djelovanja. Teorijski, optimalan finansijski rezultat razvojnog bankarstva bio bi tzv. „pozitivna nula“. Što manja dobit u Banci jeste veća korist za realni sektor u Federaciji BiH i obrnuto. Od ukupnih prihoda u komercijalnim bankama, čak negdje oko 45% odnosi se na operativne prihode. Uglavnom su to nerizični proizvodi, prije svega sa stanovništvom, ali i pravnim licima. Razvojna banka FBiH ne radi sa stanovništvom i nema ovu vrstu izuzetno profitabilnih usluga. Isključivo radimo s pravnim licima i osnovna aktivnost jeste kreditiranje realnog sektora, poljoprivrede, izvoznika, malih i srednjih preduzeća, a napominjem da je riječ o dugoročnim plasmanima s rokom povrata sredstava do 15 godina i 36 mjeseci grace perioda. Zbog ovako povoljnih uslova kreditiranja imamo veoma spor povrat plasiranih sredstava s jedne strane, ali i zbog niskih i fiksnih kamatnih stopa s druge strane. Sve su to odlike razvojnog bankarstva.
Nadalje, postoje neke djelatnosti u FBiH koje komercijalne banke ne kreditiraju, najčešće zbog procedura matičnih banaka iz okruženja. RB FBiH kreditira sve djelatnosti i sve firme bez obzira na njihov red veličine i njihovu djelatnost. U kriznim situacijama mnoge djelatnosti spadaju u crvenu zonu rizika u komercijalnim bankama, što je normalna pojava zbog pretjeranog rizika od povrata sredstava. U tim vanrednim okolnostima posebnu ulogu ima RB FBiH, te tada maksimalno odgovara na sve zahtjeve iz realnog sektora.
Imate li “tajnu” i recept za uspjeh, kažite nam koja je filozofija vašeg poslovanja?
– Nema tu nikakvih “tajni” niti propisanog recepta. Mišljenja sam da je u suštini stvar autoriteta. Mnogi griješe i smatraju da se autoritet podrazumijeva uz rukovodeću poziciju, što, naravno, nije tačno. Autoritet možete imati kod svojih saradnika i kada im niste nadređeni. Predanost radu, kompetentnost, principijelnost, dosljednost, poznavanje raznih disciplina rukovođenja poslovnim procesima, posebno rukovođenje ljudskim resursima, jesu neke od osobina koje svaki uspješan menadžer treba da posjeduje. Smatram da se maksimalni rezultati mogu postići u pozitivnoj radoj atmosferi i sa zdravom vertikalnom, odnosno horizontalnom komunikacijom u Banci.
Koja je osnovna uloga Razvojne banke FBiH kao posebne finansijske institucije, pošto je banka u državnom vlasništvu, je li bilo političkih utjecaja na vaš rad?
– U BiH postoje dvije entitetske razvojne banke, RB FBiH djeluje na području Federacije BiH i Distrikta Brčko. Razvojna banka Federacije BiH je finansijska institucija čija je zadaća provođenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH s ciljem privrednog razvoja i zapošljavanja. Ova politika se realizuje kroz stimulativno kreditiranje, koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u pravilu niže od tržišnih kamatnih stopa. U okviru svojih mjerodavnosti i ciljeva poslovanja, Razvojna banka Federacije BiH sistematski podstiče održiv i ravnomjeran privredni i društveni razvoj Federacije BiH. Banka u ime Federacije BiH upravlja domaćim i stranim sredstvima koja su namijenjena za finansiranje razvojnih projekata u FBiH. Najjednostavnija definicija uloge RB FBiH, ali općenito svih razvojnih banaka u okruženju, jeste da je to jedan od osnovnih alata vlada u provođenju mjera ekonomske politike, u našem slučaju Vlade FBiH.
Često se s pravom postavlja pitanje uticaja tzv. politike na rad u RB FBiH. Da pojasnim, razvojno bankarstvo nije samostalna, izolirana kategorija. Sve razvojne banke su povezane s izvršnom vlašću i provode zacrtane strateške ciljeve, mjere i prioritete vlada. U tom smislu, RB FBiH neminovno je konektovana s Vladom FBiH kao i resornim ministarstvima. Međutim, ako mislite na transparentan utjecaj politike na moj rad, rad Uprave Banke i Banke u cjelini, nikakvih pokušaja u smislu bilo kakvog utjecaja o donošenju odluka nije bilo dok sam ja na mjestu predsjednice Uprave Banke. Naravno, ne bih to ni dozvolila niti pristala na bilo kakve „intervencije“. S druge strane, da još jednom ponovim, Razvojna banka nije brod koji nasumice plovi po finansijskom tržištu Fedracije BiH, nego su njegove koordinate određene dugoročnim i srednjoročnim mjerama i politikama Vlade FBiH.
Šta je, prema Vašem mišljenju, definicija uspjeha?
– Pojam uspjeha za svakog pojedinca je različit. Ne postoji jedinstvena definicija, upravo suprotno, mislim da je ona individualna i da se mijenja kroz godine života. Treba živjeti svoje vlastite vrijednosti, slušati vlastito srce, postavljati sebi realne zadatke i biti dosljedni u rješavanju zacrtanih ciljeva.
Kažite nam ko je Mersiha privatno? Kako provodite svoje slobodne dane?
– Mersiha privatno ima vrlo malo slobodnog vremena. Ipak, neizostavna aktivnost u mojim redovnim rutinama su treninzi koji mi daju snagu i spremnost za nove izazove. Slobodne dane provodim u krugu porodice i prijatelja. Kod mene i svaki slobodan dan ima svoj cilj, a to je napuniti se pozitivnom energijom, da bi naredna poslovna sedmica bila produktivnija. Kao i svaka majka nastojim dati svoj maksimum u porodici, skuhati kvalitetan ručak, otići na utakmicu i s tribina bodriti sina.
Ko Vam je kroz sve godine života bio najveća podrška bez koje ne biste uspjeli?
– Jednom riječju, porodica, suprug, sin, roditelji. Bez njihove podrške ne bih mogla podizati poslovnu ljestvicu i uspješno je dosezati. Naravno, tu su i prijatelji i kolege koji mi daju podršku i povjerenje.
Foto: Haris Karamehmedović