Dijabetes je hronična bolest koja se javlja kada tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili kada tijelo ne može efikasno koristiti proizvedeni insulin. Kao jedna od vodećih bolesti modernog doba, dijabetes zahtijeva posebnu pažnju, jer njegovo neadekvatno liječenje može dovesti do ozbiljnih komplikacija. O toj temi smo razgovarali s doktorom Mirsadom Đugumom, specijalistom interne medicine i vlasnikom Poliklinike „Atrijum“, koji nam je govorio o ključnim faktorima rizika, simptomima, tretmanima i prevenciji dijabetesa, kao i stanju oboljelih u Bosni i Hercegovini.
Koji su rizični faktori dijabetesa?
– Dijabetes, posebno tipa 2, u velikoj mjeri je povezan sa stilom života i genetikom. Ključni rizični faktor je, prije svega, genetska predispozicija i porodična anamneza, što znači da ako članovi porodice boluju od dijabetesa, postoji veća vjerovatnoća da će osoba naslijediti sklonost ka ovoj bolesti. Također, gojaznost, odnosno višak tjelesne težine, posebno masnoća koja se nakuplja u predjelu stomaka, značajno povećava rizik od dijabetesa tipa 2, jer smanjuje osjetljivost tijela na insulin. Nedostatak fizičke aktivnosti je još jedan rizični faktor za dijabetes. Osobe koje vode sjedilački način života, bez redovne tjelesne aktivnosti, izložene su većem riziku jer fizička aktivnost pomaže tijelu da pravilno koristi insulin. I nezdrava ishrana bogata rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i ugljikohidratima povećava vjerovatnoću razvoja dijabetesa. Starosna dob je, također, jedan od faktora rizika, jer se osjetljivost na insulin smanjuje s godinama, a rizik od dijabetesa raste, posebno nakon 45. godine. Rizikofaktor je i gestacijski dijabetes. Žene koje su tokom trudnoće razvile gestacijski dijabetes imaju povećan rizik da kasnije u životu razviju dijabetes tipa 2. Također, na pojavu dijabetesa utječu hipertenzija i poremećaji lipida. Osobe s visokim krvnim pritiskom ili dislipidemijom imaju povećan rizik jer su ovi faktori usko povezani sa smanjenom osjetljivošću na insulin.
Koliko je registriranih dijabetičara u BiH?
– Prema posljednjim podacima, u Bosni i Hercegovini je registrovano približno 336.000 dijabetičara, ali stručnjaci smatraju da je taj broj u stvarnosti mnogo veći. Postoji značajan broj ljudi koji žive s nedijagnostikovanim dijabetesom, što dodatno otežava borbu protiv ove bolesti. Nedostatak sveobuhvatnog sistema za ranu dijagnostiku, posebno u ruralnim područjima, dodatno doprinosi broju neregistrovanih slučajeva.
Kakav je odnos bh. društva prema oboljelima od dijabetesa?
– Odnos bh. društva prema dijabetičarima je u procesu promjene. Iako svijest o dijabetesu raste, mnogi pacijenti se još suočavaju s neinformisanošću i stigmatizacijom. U mnogim slučajevima ljudi ne razumiju ozbiljnost dijabetesa, što može rezultirati nedostatkom saosjećanja ili podrške za oboljele. U ruralnim sredinama, pristup zdravstvenoj njezi i edukaciji o dijabetesu je ograničen, što dodatno pogoršava stanje pacijenata. Međutim, nevladine organizacije i zdravstvene ustanove sve više rade na podizanju svijesti putem javnih kampanja i programa podrške dijabetičarima.
Koji simptomi upozoravaju na dijabetes?
– Simptomi dijabetesa često se javljaju postepeno i mogu ostati neprimijećeni mjesecima ili čak godinama. Neki od najčešćih simptoma su: povećana žeđ i učestalo mokrenje, ekstremna glad, neobjašnjiv gubitak težine, hronični umor, zamućen vid, sporo zarastanje rana te učestale infekcije, posebno kože, desni i mokraćnog trakta.
Na šta dijabetičari moraju naročito da obrate pažnju?
– Dijabetičari moraju biti posebno oprezni kada je riječ o kontroli šećera u krvi i vođenju zdravog načina života. Neke od ključnih tačaka na koje moraju obratiti pažnju uključuju: redovno praćenje šećera u krvi – mjerenje nivoa šećera u krvi nekoliko puta dnevno je od suštinske važnosti; pravilnu ishranu – dijabetičari trebaju izbjegavati rafinirane šećere, slatkiše i prerađene ugljikohidrate, te se fokusirati na unos povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti. Također, redovna fizička aktivnost pomaže tijelu da bolje koristi insulin i reguliše nivo šećera u krvi. Dijabetičari trebaju svakodnevno pregledati stopala zbog rizika od infekcija i rana koje teško zarastaju, te da održavaju stres pod kontrolom, jer stres može značajno utjecati na nivo šećera u krvi, pa je važno razviti tehnike za njegovo smanjenje, kao što su meditacija ili vježbe disanja.
Koje su komplikacije dijabetesa?
– Nekontrolisani dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući: kardiovaskularne bolesti, oštećenje bubrega, probleme s očima, jer dijabetička retinopatija može dovesti do sljepoće ako se ne tretira na vrijeme. Također uzrokuje neuropatiju, odnosno oštećenje nerava, posebno u donjim ekstremitetima, što može uzrokovati bol, trnce, a u najtežim slučajevima dovesti do amputacija. Česte su i infekcije i problemi s kožom.
Kakav je proces liječenja dijabetesa?
– Liječenje dijabetesa zavisi od tipa bolesti, ali se obično sastoji od kombinacije lijekova i promjena načina života. Pacijenti s dijabetesom tipa 1 koriste insulin, dok se kod dijabetesa tipa 2 obično koriste oralni lijekovi koji pomažu tijelu da bolje koristi insulin ili smanjuju proizvodnju glukoze u jetri. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i održavanje normalne tjelesne težine ključni su za kontrolu bolesti. Dijabetičari trebaju biti dobro informisani o svojoj bolesti i naučiti kako pravilno upravljati njom, da bi izbjegli komplikacije.
Koje su mjere prevencije?
– U prevencija dijabetesa tipa 2 preporučuje se ishrana bogata vlaknima, cjelovitim žitaricama, povrćem i voćem, te izbjegavanje rafiniranih šećera i zasićenih masti. Također, najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, kako bi se smanjio rizik od dijabetesa. Održavanje zdrave težine smanjuje pritisak na tijelo i pomaže u prevenciji dijabetesa. Osobe s porodičnom anamnezom dijabetesa ili one s rizičnim faktorima trebaju redovno kontrolisati nivo šećera u krvi. Dijabetes je bolest koja zahtijeva stalnu pažnju, ali uz pravilnu kontrolu, zdrav način života i podršku medicinskog osoblja, oboljeli mogu voditi kvalitetan i ispunjen život.