Photo: Unsplash
Dijeljenje obroka s drugima drevna je i univerzalna tradicija. No osim što povezuje ljude, pokazalo se da ima i pozitivan učinak na dobrobit i zadovoljstvo životom.
Prema Svjetskom izvješću o sreći za 2025., u Senegalu se u prosjeku dijeli 11.7 od 14 sedmičnih ručkova i večera. U Švedskoj je taj broj 9.5, u SAD-u 7.9, a u Japanu samo 3.7.
Istraživači su otkrili da broj obroka koje dijelimo s drugima utječe na naše cjelokupno blagostanje. “Postoji optimalan nivo zajedničkog objedovanja”, kaže Jan-Emmanuel De Neve, glavni urednik izvješća i direktor Centra za istraživanje dobrobiti pri Sveučilištu Oxford.
Idealno: 13 od 14 obroka u društvu
Prema izvješću, nijedna zemlja ne doseže optimalan nivo zajedničkih obroka – a ona iznosi 13 od 14 sedmičnih ručkova i večera. Ispostavilo se da svaki dodatni obrok u društvu donosi blagi porast zadovoljstva životom. “Društveni aspekti života jednako su važni, ako ne i važniji, od bogatstva i zdravlja”, ističe De Neve.
Jedini “pad” nakon 14 zajedničkih obroka sedmično sugerira da nam je povremeno potreban i prostor za sebe, ali općenito, ljudi su društvena bića koja trebaju redovnu interakciju.
U SAD-u ljudi sve češće jedu sami
U SAD-u prosječna osoba sedmično pojede 4.7 večera i 3.2 ručka u društvu, što znači da je u protekle dvije decenije zabilježen porast solo objedovanja od čak 54%, napominje De Neve.
Glavni razlog za to vjerojatno se krije u promjeni radnih navika – sve više ljudi jede ručak bez društva, za računalom, bez prekida u radu. No takvi trenuci sa saradnicima – bilo uz ručak, kafu ili čaj – ključni su ne samo za osobno blagostanje već i za izgradnju kulture pripadnosti i međusobne brige na radnome mjestu.