Švicarska jeste bogata i uređene zemlja, ali nije savršena, te se i u njoj ponekad dešavaju loše stvari, naprimjer, ubistva. Tamošnji zakoni su strogi i za ubistvo propisuju višedecenijske kazne, no oni koji u zemlji skijanja, satova i dobre čokolade podignu ruku na drugog čovjeka, mogu se eventualno nadati jednoj olakšavajućoj okolnosti. Sudije će malo smanjiti kaznu ako advokati odbrane dokažu da je u vrijeme kada je teški zločin počinjen, s obronaka puhao topli vjetar po imenu Foehn. Svaki čovjek u BiH zna šta je fen, odnosno uređaj za sušenje kose, ali rijetko ko zna otkud ime toj korisnoj napravi.
Švicarci, ali i narodi okolnih država u kojima se uzdižu Alpe na ovaj vjetar, čije ime poznaje svako kupatilo, ne gledaju blagonaklono. Fohen, istina, otapa snijeg, ali donosi mnogo nevolja: loše utječe na raspoloženje, potiče nesanicu i razdražljivost, pojačava migrene i na svjetlo dana izvlači psihoze te obične ljude čini bolesnim, dekoncentriranim i agresivnim.
– Nije strašno što je ovo jedan nesnosan grad, vlažan, odvratan, plitak, nego što ja ne mogu i nemam izgleda da tako skoro iz njega odem – opisao je Ivo Andrić Rim u jednom pismu iz 1921., napisavši kasnije da mu “Rim izgleda kao kakav Linz, još omraženiji i odvratniji”.
Austrijski Linz također je često na udaru Foehna, Rim ima svoj specifičan vjetar koji do Vječnog grada dolazi iz Tirenskog mora preko obala Tibra. Mi imamo jugovinu, sa sličnim popratnim pojavama, sa svuda prisutnom nervozom i lošim raspoloženjem. Mnogi zaboravljaju da je sedmog februara 2014., na dan kada su našu zemlju zahvatili građanski nemiri i velika narodna pobuna, puhala upravo jugovina.
Utječe li vrijeme na naše zdravlje, naš rezultate na poslu, naše privatne ili poslovne odnose s ljudima, sposobnost vožnje automobila, naš san ili seksualni život? Zbog čega smo zbog lošeg vremena utučeni, nervozni, svadljivi, teže dišemo, ne ide nam ništa od ruke, boli u leđima ili koljenima, glava nam je teška? Možda što smo meteoropate.
Meteoropatija nije nauka ni zvanična bolest, ona je tek fenomen, i to našeg, novog doba. Doba u kojem najveći dio dana provodimo između naša ili tuđa četiri zida, buljeći u televizor ili monitor računara, boraveći u neprozračenim, vještački klimatiziranim prostorima, izlazeći na svjež zrak i sunce tek pri prijekoj potrebi. Sve to uzima svoj danak, jer mi evolucijski nismo spremni na život u zatvorenom i vještački održavanom prostoru.
-Pretjerana osjetljivost na promjene vremena uzrokovana je nedostatkom vježbe za cijelo tijelo. Ono više nije u stanju da se tako brzo adaptira na različite vremenske prilike. Također, prema onome što je poznato, tijelu treba pomoći u treniranju termo regulacije i podizanju opće izdržljivosti organizma, te tom kombinacijom podržati imunitet organizma i unaprijediti kardiovaskularni sistem – kaže njemačka doktorica, klimatolog i meteorolog Angela Schuh.
Moderan život kao krivac
Gospođa Schuh je jedna od rijetkih stručnjakinja koja se i danas aktivno bavi problemima meteoropatije. Sve do industrijske revolucije, do trenutka kada je čovjek s polja, gdje je uzgajao hranu, ušao u zadimljenu i mračnu radionicu, nije imao problema s naglim promjena vremena. Meteoropatija se naziva „novom bolešću” i nije bila poznata u vrijeme kada je ljudska rasa nastajala u savanama Afrike. Za njen nastanak su „krivi” naš životni stil i udaljavanje od onog što je čovjekovo prirodno okruženje.
-Između ostalog, niz faktora: povećana urbanizacija, rad u zatvorenim (često klimatiziranim) prostorima, rast saobraćaja, široka upotreba električnih i elektronskih uređaja, uzrokuje da se čovjek sistematski distancira od svog prirodnog okruženje. Naše sposobnosti prilagođavanja usporavaju, ali stalno opadaju, i te nas promjene sve češće pogađaju. Rad od ranog jutra do kasno u noć, stres koji ide s tim, svakodnevne teškoće, nedostatak sistematskog odmora i opuštanja, te nedostatak stalnog kontakta s prirodom, nezdrava ishrana, loše navike i zloupotreba lijekova, samo pojačavaju negativne utjecaje i kvalitet života vidljivo opada – kaže poljska stranica Biometeo.
Više od pedeset posto Poljaka su meteoropate. Gotovo 40 posto Nijemaca pati zbog naglih promjena vremena. Slično je i s Austrijancima i Britancima. Zanimljivo, nisu stanovnici pojedinih područja podjednako osjetlljivi na ono što Nijemci nazivaju „YO – YO vrijeme”. YO – YO je krajem osamdesetih bila vrlo popularna igračka načinjena od dva diska povezana osovinom na koju je zavezana uzica s petljom koja se može vrtjeti vrlo brzo i na razne načine. Odatle i ova njemačka asocijacija na promjenljivo vrijeme.
-Indikator osjetljivosti na promjene vremena je značajno veći u velikim gradovima. Samo 30-40 posto ljudi iz ruralnih područja je osjetljivo na vrijeme – tvrde poljski naučnici.
20 tona zraka na našim ramenima
Nauka je poštena kada je riječ o meteoropatiji, i priznaje da, zapravo, ne zna šta je uzrokuje. To ne treba da začuđuje, jer se ovaj fenomen izučava tek od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a intenzivnije tek od 2007., kada je grupa italijanskih naučnika sastavila prve tablice osjetljivosti na promjenljive vremenske prilike. Međutim, mnogo je pretpostavki u vezi s meteoropatijom, ali malo pravih odgovora na pitanje: šta nas to čini meteoropatima?
-Odgovor je, nažalost: znamo mnogo, ali mi ne znamo – kaže ugledni njemački ljekar Thomas Weiss.
Ipak, njegova saznanja nam mogu dati bolji uvid u sliku svijeta, gdje je naš organizam tako slabašan i veličinom neznatan i nebitan naspram obima meteoroloških pojava oko nas.
-Odrasle osobe imaju površinu tijela približno dva kvadratna metra. To je ekvivalentno 20.000 kvadratnih centimetara. Svaki od tih kvadratnih centimetara je pod pritiskom od jednog kilopaskala!
To se spaja pod pritiskom od 20 tona na svakom od nas. Srećom, mi ne primjećujemo ništa, jer pritisak je jednak iznutra i izvana. Mi plutamo u zraku kao riba u vodi. Ipak, ta promjena pritiska može biti “teška” od svega nekoliko do nekoliko stotina kilograma. Ako smo zdravi, promjene ćemo malo osjetiti, ali ako su naši regulatorni kapaciteti ograničeni, to može predstavljati opretećenje našem organizmu.
Gdje se sukobljavaju područje niskog i visokog pritiska, dešavaju se niske fluktuacije zraka. Rasponi frekvencija su ogromni i njihovi ciklusi su od 15 minuta do nekoliko ciklusa u sekundi. Drugim riječima, zrak nas gura u “ritmu” i onda pušta. Tijelo posjeduje receptore pritiska, to je senzor pritiska na karotidne arterije i aorte, koje su odgovorne za krvni pritisak. Organizam posebno osjetljivih osoba pokušava uravnotežiti oscilacije pritiska, regulirajući krvni pritisak gore, pa dolje. Lako se može zamisliti da će to izazvati nelagodu (cirkulatorni poremećaj, vrtoglavica) i vodi na duge staze u iscrpljivanje (umor, slabost, umor) – tvrdi doktor Weiss.
On upoređuje utjecaj različitih zračnih masa na naš organizam s pojavom valova na vodi. Ti valovi su, vjerovatno, ogromni i vrlo “moćni”, ali nisu samo oni uzrok “nereda” u našem organizmu. Na nas utječu i promjene temperature okoline, količina vlažnosti u zraku, ekspolozije na Suncu, te električna pražnjenja u atmosferi. Kombinacija atmosferskih utjecaja podiže pritisak, pogoršava astmu, guši pluća, čini nas nervoznim, neraspoloženim i jadnima.
Nauka i medicina nemaju lijek za meteoropatiju. Čak ne znaju ni šta je tačno njen uzrok i kakve sve posljedice ima na naš organizam. No, jedno je jasno: i mi smo sami djelimično krivi. Ne možemo utjecati na vjetar, kišu, snijeg, količinu oblaka iznad našeg grada ili temperaturu vani, ali možemo spavati više i jesti zdravije. Možemo se više odmarati, više posvetiti sebi i “malim stvarima koje život znače”. Možemo i moramo više šetati i pustiti da nas grije Sunce, te nas nahrani dovoljnom količinom vitamina D, tog, vjerovatno, najvažnijeg i najmisterioznijeg sastojka našeg organizma, od kojeg direktno zavisi naše dobro raspoloženje i zdravlje organizma. Jedina brana protiv meteoropatije smo, zapravo, mi sami i način na koji vodimo vlastiti život.
Hipokrat o vjetrovima, godišnjim dobima i vodama
-Ko želi istražiti medicinu ispravno, treba postupiti na sljedeći način:
u prvom redu treba uzeti u obzir godišnja doba, kakve su posljedice
svakog od njih, jer se mnogo razlikuju. Zatim vjetrove, vruće i hladne, pogotovo one zajedničke svim zemljama, te onda one koji su svojstveni svakom mjestu. Također, moramo uzeti u obzir osobine voda, zato što se međusobno razlikuju u okusu i težini, ali i svojim kvalitetom – pisao je slavni grčki ljekar Hipokrat o fenomenu meteoropatije.
Kako se boriti protiv meteoropatije
-Provodite što više vremena vani, na svježem zraku i na Suncu
-Trčite, vozite bicikl, skijajte
-Ponekad pokisnite
-Boravite povremeno u sauni ili se tuširajte hladnom vodom
-Hranite se zdravo