Jutros se u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu dogodila masovna pucnjava.
Foto: Pinterest @geomagazin
Učenik sedmog razreda ove škole je pucao i ubio devet osoba od kojih je osmoro djece i jedan radnik obezbjeđenja, a ranjeno je šestoro djece i jedan nastavnik koji se trenutno nalaze u Urgentnom centru i u Tiršovoj.
Psihološkinja Anita Đuković je za portal Glossy govorila o faktorima koji mogu da utiču na to da neko dijete postane nasilno, kao i kakav je psihološki profil djeteta koje počini ubistvo.
Postoje mnogi faktori koji mogu dovesti do toga da dijete postane nasilno prema drugima ili čak izvrši ubistvo. Međutim, nije moguće sa sigurnošću predvidjeti koji je to profil ličnosti djeteta koje je spremno da počini takvo djelo.
Psihološki profil djeteta koje je počinilo ubistvo je vrlo složen i obično uključuje različite faktore koji su doveli do takvog postupka.
Međutim postoje neki pokazatelji na koje treba obratiti pažnju. Ovi pokazatelji mogu ukazivati na nedostatak empatije ili brige za druge, kao i nepoštovanje društvenih normi i pravila.
Dijete koje ne pokazuje osećaj krivice nakon neprikladnog ponašanja ili koje ne mijenja svoje ponašanje nakon kažnjavanja, može mu nedostajati razumijevanje kako njegovi postupci utiču na druge, ili nema motivaciju da se pridržava pravila.
Slično, dijete koje je pokazuje sebićnost i ne želi da dijeli sa drugima možda nije naučilo važnost potreba i osjećanja drugih.
Povređivanje životinja ili nezdrava opsesija vatrenim oružjem također mogu biti zabrinjavajući znakovi, jer mogu ukazivati na nedostatak empatije prema živim bićima ili privlačnost opasnom ili destruktivnom ponašanju.
Iako ovi pokazatelji ne znače nužno da će se dijete postati nasilno ili agresivno, mogu biti faktori rizika koji zahtijevaju pažnju i intervenciju. Važno je da roditelji, obrazovni radnici i stručnjaci za mentalno zdravlje budu svjesni ovih znakova i pružaju podršku i savijete djeci koja ih pokazuju.
Među psihološkim faktorima, često se navodi da su djeca koja su sklonija ubistvima često podložni psihološkim poremećajima, kao što su poremećaji ličnosti, depresija, anksioznost, ADHD, kao i poremećaji u ponašanju.
Također, djeca koja su počinila ubistvo mogu imati problema sa socijalnom interakcijom, imati nisku toleranciju na frustraciju, teško izražavati emocije, i imati problema sa samokontrolom i impulzivnim ponašanjem.
Važno je napomenuti da nisu sva djeca koja su izložena ovim faktorima skloni nasilju i ubistvima. Međutim, djeca koja počine ubistva obično imaju neke zajedničke karakteristike i faktore rizika u svom psihološkom profilu.
Neki od nasilnih tinejdžera su introvertni, povučeni i imaju teškoće u socijalizaciji, dok su drugi veoma ekstrovertni, agresivni i skloni riziku. Postoje također i djeca koja su oboje, ekstrovertni i introvertni u različitim situacijama.
Djeca koja prave spiskove osoba koje planiraju da ubiju i koja su u stanju da to i ostvare često imaju kompleksan psihološki profil. Takvo ponašanje može ukazivati na različite faktore, uključujući psihološke, socijalne i biološke faktore.
Među psihološkim faktorima, može postojati poremećaj ličnosti koji karakteriše emocionalna nestabilnost, impulsivnost, agresivnost i nisko samopoštovanje. Dijete može imati nisko samopoštovanje i jak osjećaj odbačenosti i inferiornosti u odnosu na druge, što ga može nagnati da se osjeća moćno i u kontorli kada sačini spisak i planirano sprovede u djelo.
Također, može imati i probleme sa regulacijom emocija, što znači da može imati nizak prag toleranicje na frustracije.
Socijalni faktori također igraju važnu ulogu u razvoju takvog ponašanja. Dijete koje je zlostavljano, izloženo nasilju u porodici, kao i ono koje je doživjelo traumu i stresne situacije, sklonije je razvoju takvog ponašanja.
Također, nedostatak podrške porodice i prijatelja, kao i društvena izolacija, odbačenost od prijatelja, osjećaj da su ” drugačiji” mogu doprinijeti ovom ponašanju.
Djeca koja počine ovakva djela mogu biti fascinirana nekim zločincima ili drugim nasilnim događajima.
Fascinacija zločincima ili nasilnim događajima ukazuje na problem u emocionalnoj regulaciji i empatiji. Dijete će biti privučeno nasilnim događajima zbog senzacionalističkih vijesti ili filmova, a može se identifikovati sa zločincima koji se pojavljuju u tim vijestima. Ovo može da se razvije u obliku patološke fascinacije koja može imati ozbiljne posljedice, naročito ako se kombinuje sa drugim faktorima rizika.
Također, ovo ponašanje može ukazivati na mogućnost da dijete ima neke karakteristike ličnosti slične zločincima ili sebe vidi kao nekoga ko je na margini društva. To može biti posljedica osjećaja inferiornosti ili usamljenosti, i može dovesti do razvijanja fantazija o nasilju i zločinu.
Izvor: glossy.espreso.rs
(S.B.)