Predstava “Lepa Brena Project”, koja je stekla već i svjetsku popularnost, te u februaru odlazi na američku turneju, konačno dolazi u BiH – 13. novembra u Tuzlu, u BKC, 14. novembra u Zenicu, u BNP, 15. novembra u Mostar, u dvorani HD Kosača, 16. novembra u Sarajevo, u BKC, 17. novembra u Banja Luku u Pozorišnu salu SD Obilićevo. Otkrivamo zašto publika toliko voli ovu predstavu i zašto je se, ako već niste, isplati pogledati.
1) Zbog društvene relevantnosti
Odmah da razjasnimo – ova predstava nije mjuzikl i nije samo biografska priča o najvećoj zvijezdi Jugoslavije. Ona je dublja refleksija o kompleksnosti i kontradikcijama koje su obilježile posljednja desetljeća na ovim prostorima. Predstava se bavi društvenim i političkim transformacijama, ponosom i bolom, razočaranjima i nadama, raspadu bivše države i nesretnim sudbinama njenih građana. Drugim riječima – temama u kojima će se svatko od nas pronaći.
2) Zbog emocija koje budi
Bez obzira na to jeste li odrastali uz Brenine pjesme ili ne, predstava će vas poput vremeplova vratiti u atmosferu i duh vremena bivše Jugoslavije. Za onu nešto stariju publiku to će značiti prisjećanje na dane, glazbu i kulturu koji su obilježili njihovu mladost ili djetinjstvo. Nostalgija je možda i najsnažnija komponenta ovog kazališnog komada, a mnogima će dijelovi ove predstave izazvati snažne emocionalne reakcije.
3) Zbog snažnih poruka
Lepa Brena Project nije samo zabava; ona je duboka analiza vremena i društva koja vas neće ostaviti ravnodušnima. Snažne poruke nisu samo odraz Brenine sudbine, već su metafora za raznolike društvene i političke izazove s kojima su se ljudi na Balkanu suočavali. Ovaj kazališni komad potiče na razmišljanje o vlastitim iskustvima, ali i o transformacijama koje je društvo prolazilo te o problemima s kojim se danas suočava poput pitanja nacionalnog identiteta, jednakosti, socijalne pravde, rata…
4) Zbog izvanredne glumačke postave
Na pozornici se u ulogama Brene izmjenjuju prvaci beogradskog glumišta: Jasna Đuričić – prošlogodišnja dobitnica nagrade za najbolju evropsku glumicu čiji je zadnji film ‘Quo Vadis, Aida’ bio čak nominiran za Oscara, kao i najnagrađivaniji beogradski glumci svoje generacije Jelena Ilić, Anđela Jovanović, Jovana Belović i Vladimir Aleksić, koji je ujedno autor i redatelj projekta.
5) Zbog izvrsnih kritika
“Ako je svrha kazališta katarza, onda je ova predstava uspjela u tome” – ova kritika lista Danas samo je jedna u moru pozitivnih recenzija kojima se predstava može pohvaliti. O kvaliteti svjedoči i nagrada u kategoriji Najbolja predstava koju je dobila na prošlogodišnjem Story Hall of Fameu. Sudeći po kritikama i brzini kojom karte nestaju, uvjereni smo da je ova nagrada samo prvi kipić u nizu.
6) Zbog toga što pomiče granice
Baš kao što je Brena pomicala granice osamdesetih, i predstava koja nosi njeno ime hrabro pomiče granice klasnog prijezira spajajući pop kulturu i kazališnu umjetnost. Autori pokazuju da popularna kultura može biti snažan alat za promicanje ključnih društvenih tema poput feminizma, socijalne pravde, queer ljubavi među širom publikom. Ovaj, moramo priznati, hrabar spoj otvara vrata novim perspektivama teatra uklanjajući predrasude o tome što pripada visokoj ili niskoj kulturi.
7) Zbog toga što “ništa nije vječno osim Lepe Brene”
Iako predstava nije primarno o Lepoj Breni kao ličnosti, ona nije slučajno odabrana kao figura kroz koji su autori progovarali o različitim aspektima društvene stvarnosti. Voljeli ju ili ne, Brena je fenomen. Njena karijera, o kojoj mnogi mogu samo sanjati, preživjela je sve kulturne, političke i ekonomske transformacije na ovim prostorima. Brena i sama kaže da je dokaz kvalitete trajanje, a Jasna Đuričić u predstavi kaže da “ništa nije vječno osim Lepe Brene”. Brena je, složit ćemo se, svakako ličnost koja je zaslužila “svoju” predstavu, a predstava – rasprodane dvorane!