Zbog ljetnog računanja vremena, kazaljke pomjeramo sat vremena unaprijed. Dobra stvar je što će nam tokom proljeća i ljeta dani biti duži, no gubitak sat vremena sna ima daleko ozbiljnije posljedice po zdravlje od jutarnje nervoze, piše Independent.
Istraživanja pokazuju da pomicanje sata dva puta godišnje može imati različite zdravstvene posljedice. Ipak, za razliku od zimskog računanja vremena, ljetno ima razorniji utjecaj na cirkadijalni ritam, prirodne tjelesne 24-satne cikluse organizma koji reguliraju ključne funkcije poput apetita, raspoloženja i sna.
Utjecaj na mentalno i fizičko blagostanje
Iako se gubitak od jednog sata sna čini malen, on može imati snažan utjecaj na mentalno i fizičko blagostanje ljudi, kazao je dr. Charles Czeisler, profesor medicine spavanja na Odsjeku za medicinu spavanja Harvard Medical School.
Naime, cirkadijalni ritmovi u velikoj mjeri zavise od izloženosti dnevnom svjetlu. Promjena sata u proljeće u početku rezultira s manje jutarnjeg svjetla, što može smanjiti nivo hormona serotonina koji podiže raspoloženje. Suprotno od toga, izlaganje svjetlu kasnije navečer, što je također specifično tokom ljetnog računanja vremena, može odgoditi proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže da zaspite.
Usklađenost sa sunčevom svjetlošću
Sunčeva svjetlost je najmoćniji sinhronizator cirkadijalnih ritmova. Iako je korisno imati više vremena za aktivnosti na otvorenom navečer, izlaganje većem svjetlu u satima pred odlazak na spavanje otežava proces usnivanja i može smanjiti količinu sna koju možemo dobiti svake noći, smatra prof. dr. Adam Spira sa Sveučilišta John Hopkins.
“Također, ujutro gubimo svjetlost, zbog čega se mnogi ljudi bude s mrakom, što je loše”, kaže Spira dodajući da izlaganje jutarnjem svjetlu pomaže održavanje snažnog cirkadijalnog ritma.
“Najbolje funkcioniramo kada naš ciklus spavanja i budnosti prati sunce. Kad padne mrak postajemo pospani, djelomično zbog oslobađanja melatonina. U proljeće se pak, s prelaskom na ljetno računanje vremena povećava količina svjetlosti kojoj smo izloženi u večernjim satima”, objašnjava.
Manjak sna izaziva umor i ošamućenost
Budući da mnogi ljudi imaju problema s prilagodbom rasporeda spavanja prema novom režimu računanja vremena, prvih nekoliko dana ili čak sedmicu dana, mogu ići kasnije spavati ili se buditi ranije nego inače. To može uzrokovati nedostatak sna. Jedno je istraživanje pokazalo da prosječna osoba spava 40 minuta manje u ponedjeljak nakon početka ljetnog računanja vremena u poređenju s ostalim noćima u godini.
“Poremećen ritam sna može uzrokovati da se ljudi osjećaju umorno, ošamućeno i da su manje koncentrirani”, kaže dr. Czeisler. To djelimično može objasniti porast od 6 posto u saobraćajnim nesrećama nakon pomjeranja sata u proljeće, pokazala je studija obavljena u časopisu Current Biology.
Veza s porastom dijabetesa i srčanih bolesti
Neuredan ritam spavanja uzrokovan ljetnim računanjem vremena može pogoršati postojeće probleme poput depresije, anksioznosti i sezonskog afektivnog poremećaja. No, to nije sve.
Pomicanje sata naprijed rezultira odlaskom na spavanje i buđenjem prije nego što su naši unutarnji satovi spremni za to. Ova neusklađenost traje tokom trajanja ljetnog računanja vremena, kaže Spira, i može smanjiti količinu sna koju možemo dobiti, na štetu našeg zdravlja.
“Posljedice nedovoljne količine sna uključuju pogoršanje kardiovaskularnog zdravlja, porast dijabetesa i pretilosti, lošije mentalno zdravlje i niže kognitivne sposobnosti”, dodaje.
Američka udruga za srce (AHA) navodi naučna istraživanja koja pokazuju da bi proljetna promjena vremena mogla negativno utjecati na zdravlje srca i mozga te da su istraživači primijetili su značajan porast srčanih i moždanih udara u danima nakon pomicanja sata u proljeće, i to svake godine.
Prema studiji koju je proveo tim hitnog prijema u bolnice u saveznoj državi Michigan, prvog ponedjeljka nakon prelaska na ljetno računanje vremena zabilježen je porast srčanih udara od 24 posto.
U studiji iz Finske, istraživači su pak utvrdili da je ukupna stopa ishemijskog moždanog udara bila 8 posto veća tokom prva dva dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Druga su istraživanja otkrila da se općenito ozbiljniji srčani udari događaju ponedjeljkom nego bilo kojim drugim danom u sedmici, što dan nakon promjene vremena čini još zabrinjavajućim.
Povećani rizik od srčanog i moždanog udara
Ne znamo sa sigurnošću zašto dolazi do porasta srčanih i moždanih udara tokom prelaska na ljetno računanje vremena. Taj je porast vjerovatno povezan s poremećajem unutrašnjeg tjelesnog sata ili njegovog cirkadijalnog ritma” rekla je volonterka Američke udruge za srce dr. Maria Delgado-Lelievre s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Miami Leonard M. Miller.
“Važno je biti svjestan ovog povećanog rizika, naročito ako već imate bolest srca ili druge faktore rizika”, dodala je Delgado-Lelievre.
Kako pripremiti tijelo za ljetno računanje vremena?
Američka udruga za srce nudi nekoliko preporuka kako tijelo pripremiti za promjenu vremena. Kažu da bi trebalo izlaziti vani i upijati što više prirodnog svjetla, svaki dan. To može pomoći prilagodbi tjelesnog ritma na promjenu koja dolazi.
Njihovi kardiolozi također napominju da u danima nakon pomjeranja sata unaprijed energiju ne bi trebalo nadoknađivati dodatnim kofeinom. “Iako se možda čini da dodatna kafa ili dvije mogu pomoći da prebrodite umor usred dana, previše kofeina nije zdravo za srce”, ističu.
I dr. Czeisler s Harvarda nudi pet preporuka:
Nemojte noćas ići prekasno spavati. Važno je da koliko god je to moguće zadržite redovne navike u odlasku na spavanje i da nemate onaj osjećaj da morate nadoknaditi gubitak sna. No, s druge strane, ako vam se ne spava, radije nemojte ići u krevet jer ćete se samo unervoziti razmišljajući kako morate spavati jer će vam sat ranije zvoniti. Čitajte radite nešto opuštajuće dok ne budete sigurni da ćete zaspati.
Odspavajte popodne: ako se poslijepodne nakon početka ljetnog računanja vremena osjećate umorno, odrijemajte od 20 do 30 minuta. Drijemanje duže od toga može učiniti da se osjećate još omamljenije.
Tokom prve sedmice nakon pomjeranja sata pokušajte oko 15 minuta upijati jutarnje svjetlo jer to može pomoći u održavanju vaših cirkadijalnih ritmova.
Nekoliko dana nakon pomjeranja sata odgodite početak dnevne rutine za sat vremena. Postepeno skratite vrijeme početka za 10 ili 15 minuta; u roku od sedmicu dana tjelesni sat bi se trebao uskladiti s novim računanjem vremena.
Ako vam se ujutro spava, probajte s brzim hodanjem i šetnjom na svježem zraku.