Baraković: Društveni fenomen
Digitalizacija i razvoj tehnologije u potpunosti su izmijenili svijet koji nas okružuje. Gotovo da ne postoji trenutak u kojem ne provjeravamo mobilni telefon ili neki drugi digitalni uređaj. Takve promjene vidljive su i kod velikog broja djece, odnosno današnji način života prilagođen je za one u najranijoj dobi. Za razliku od generacije Z, koja je ipak svjedočila prelazu digitalnog razvoja, generacija Alpha rođena je u periodu apsolutnih tehnoloških inovacija. Promjene su uočljive čak kod prethodnica ove generacije, a kamoli kod današnje djece.
Emocionalna osjetljivost
U Alpha generaciju uvrštavamo djecu rođenu između 2010. i 2025. godine, dakle, najmlađi sloj društva. Koliko god je život razvojem interneta u jednu ruku postao lakši, postoje i mnogi nedostaci koji se ogledaju u različitim segmentima. Tako se postavlja pitanje koliko će se društvo nastaviti mijenjati s godinama koje dolaze i kakve su perspektive savremene djece u državi kao što je Bosna i Hercegovina. Da li su ovakvi uslovi pogodni za razvoj i napredak i koliko će omladina biti spremna za suočavanje s brojnim životnim izazovima?
O uslovima života, promjenama i problemima s kojima se suočavaju pripadnici Alpha generacije, razgovarali smo s psihologinjom Berinom Baraković. Ova mlada psihologinja za čitatelje „Azre Premium“ donosi zapažene promjene koje je uočila tokom svog rada te daje jasna poređenja generacija.
– Svakodnevica Alpha generacije je izloženost ekranima, bržem pristupu informacijama i manjim fizičkim interakcijama. U poređenju s milenijalcima ili generacijom Z, ova generacija pokazuje višu tehnološku pismenost, ali moramo priznati da je ovo generacija koja istovremeno ima izraženiju emocionalnu osjetljivost te povećane znakove anksioznosti i socijalne izolacije – započela je Baraković te dodala kako kroz rad s mladima primjećuje da Alpha generacija posjeduje i manje razvijene vještine direktne komunikacije i rješavanja sukoba.
Photo: Freepik
Ono što nedostaje njima, ali i generacijama prije njih jeste upravo ta asertivnost i inicijativa.
– Ali opet, naglašavam, ovo je društveni fenomen koji je uočljiv i u prethodnim generacijama, stoga možemo reći da je ovo pojava koja iz generacije u generaciju postaje izraženija, ali definitivno nije počela s generacijom Alpha – govori naša sagovornica.
Kako kaže Baraković, njihova tolerancija na frustraciju je znatno niža, a povećana je potreba za trenutnim i instant odgovorima i nagradama.
Istovremeno, generacija Alpha pokazuje višu razinu empatije prema globalnim pitanjima i inkluzivnosti, ono što im nedostaje jeste emocionalna otpornost potrebna za suočavanje s realnim izazovima života.
Uzrok i izazovi
Takve promjene, zasigurno, nisu došle same od sebe. Zbog toga nas je zanimalo kojim faktorima su one izazvane, gledajući s psihološkog aspekta.
– Prije svega, to su društvene mreže i digitalni mediji kojima je ova generacija konstantno izložena. Ta neprestana izloženost sadržaju i informacijama može biti emocionalno preplavljujuća i stvarati iskrivljenu sliku realnosti. Perfekcionizam, usporedba s drugima i cyberbullying su, također, veliki izazovi ove generacije. Nadalje, imamo roditeljske stilove u kojima su roditelji ili često prezaštitnički nastrojeni ili emocionalno distancirani zbog zauzetosti i posla. Ovakvi roditeljski stilovi mogu rezultirati nesigurnim vezama, nesigurnim stilom privrženosti i nižom emocionalnom samoregulacijom kod djece – objasnila je psihologinja.
Naravno, tu je i obrazovni sistem koji nije prilagođen potrebama digitalne generacije.
– Naš trenutni odgojni sistem naglašava, pa i prenaglašava reproduktivno znanje umjesto razvoja kritičkog mišljenja i emocionalne inteligencije. Ne smijemo zaboraviti da nesigurnost u vezi s budućnošću u BiH doprinosi osjećaju anksioznosti i niskoj motivaciji za dugoročno planiranje, posebno ovoj ranjivoj populaciji koja se ionako interno bori s emocionalnom samoregulacijom. Upravo zbog svega ovoga bit ćemo svjedoci porasta raznih psiholoških oboljenja – kaže Baraković.
Smatra da Alpha generacija nije adekvatno pripremljena za izazove tržišta rada u BiH. Ipak, ističe da ni ovakvo pitanje nije problem samo ove generacije, već i prethodnih dviju, te da se godinama samo nastavlja.
Jedini izlaz
– Iako je Alpha generacija digitalno vješta i brzo procesuira informacije, često ovoj populaciji nedostaju ključne socijalne i emocionalne vještine potrebne za dugoročno suočavanje sa stresom i izazovima. Veliki broj njih već sada razmatra emigraciju kao jedini način za ostvarenje profesionalnog i finansijskog uspjeha, što može dodatno oslabiti razvoj lokalne zajednice i tržišta rada Bosne i Hercegovine. Ovo je generacija koja je odrasla uz prizore brojnih rastanaka na autobusnim stanicama sa samo dva kofera, suze i duga čekanja ljetnih ili zimskih praznika da se izgrle s najbližima iz dijaspore. Upravo zbog toga ovo ponekad i vide kao jedini izlaz iz finansijske nestabilnosti – ispričala je Baraković.
Situacija bi se mogla unaprijediti uz pomoć reformi unutar samih obrazovnih institucija, ali i rada roditelja. Roditelji, naravno, igraju jednu od ključnih uloga u oblikovanju života svog djeteta.