Naša priča: Ovo su dame koje razbijaju stereotipe i pomjeraju granice

904

Iako svojom brojnošću još zaostaju za pripadnicima jačeg spola, eru digitalne transformacije svijeta odlučne, obrazovane i uporne Bosanke i Hercegovke koriste kako bi ispisale najinspirativnije priče o uspjehu, ali i kako bi druge motivirale da naprave taj prvi, najčešće najteži korak na putu ka njemu. Donosimo nekoliko priča o uspješnim damama, čiji poslovni rezultati često ostaju van radara medija.

Azra Habibija Ražanica je voditeljica razvoja poslovanja u kompaniji DISTI. Kaže da njena karijera nije počela u IT sektoru, ali da su je znatiželja, kontinuirano učenje, te činjenica da je naše društvo u potrebi za razumijevanjem i odgovornim djelovanjem u digitalnom svijetu, doveli do oblasti razvoja digitalne pismenosti s posebnim fokusom na cyber sigurnost.

Životne uloge

– Kroz rad u poslovnom razvoju u IT industriji, prepoznala sam važnost digitalne sigurnosti, ne samo za kompanije, već i za svakodnevne korisnike. Ova oblast zahtijeva iz dana u dan mnogo učenja, istraživanja i rada na sebi, ali je donijela i prilike koje možda ranije nisam mogla ni zamisliti – od vođenja panela i predavanja na domaćim i internacionalnim konferencijama, do kreiranja strategija, vodiča za jačanje svijesti o cyber prijetnjama i fellowshipa u SAD, gdje ću razmjenjivati znanje sa stručnjacima iz oblasti cyber sigurnosti – kaže Habibija Ražanica.

Upravo angažman u bh. kompaniji DISTI, koja već 20 godina sarađuje sa svjetskim kompanijama, smatra svojim najvećim poslovnim uspjehom. Istovremeno, volonterski radi na digitalnom opismenjavanju bh. društva, a zajedno s kolegicama na edukacijama o cyber sigurnosti kroz inicijativu Women4Cyber Bosna i Hercegovina.

– Uspjeh mjerim time koliko mogu educirati i inspirisati mlade ljude da sebi ne postavljaju granice, jer rad s njima je moja posebna strast. Zatim drugim ženama pokazati da je moguće ostvariti sve što zamislimo bez obzira na sve uloge koje igramo. I da, lično sam ponosna na sve životne uloge koje mi je Bog dao, od kćerke, sestre, supruge, majke, tetke, strine, drugarice, kolegice – ističe Habibija Ražanica.

Podsjeća da je digitalizacija omogućila svima, ne samo ženama, da lakše pokrenu vlastite biznise, kako u e-trgovini, pružanju usluga na daljinu, vođenju online edukacija ili kreiranju digitalnih sadržaja. Digitalni alati ruše barijere, jer ne morate imati veliki početni kapital i poslovni prostor. Dovoljni su znanje, dobra strategija i upornost, a tržište može biti cijeli svijet.

Ulaganje u brend

Na vlastitom primjeru i poslovnom uspjehu uvjerila se u to i Ilda Humić, uporna poduzetnica, majka, menadžerica i influenserica, koja je za nekoliko godina prošla put od ideje i razvoja brenda “Hi by Ilma” do modne revije u Milanu, od pogona s jednom do sadašnjeg sa 40 radnica u Kalesiji. Kaže da je sve počelo 2008. godine, kada je napravila modni blog. Radila je to iz ljubavi prema modi, skromnu zaradu ulažući u kupovinu fotoaparata ili odjeće, a nagli uspon počeo je tokom pandemije koronavirusa, tokom koje je i sama bila “psihički potonula”, pa se na preporuku psihijatra ponovo posvetila nečemu čime će skrenuti misli sa sumorne svakodnevice.

– Čitav život sam bila žena koja radi. Radila sam u modnoj industriji, bila poslovođa nekih 10-12 godina i kad sam odlučila da nađem neki hobi, poželjela sam da se vratim na Instagram i društvene mreže i nastavim tu priču. Sve je otišlo poprilično viralno, jer je u tu priču bila utkana i nota humora, a kažu mi nerijetko da imam smisla za humor. To je bio neki spoj koji me lansirao da me raja prepozna, a ja sam to iskoristila na način da sva sredstva koja sam zaradila putem Instagrama uložim u svoj modni brend. Suprug i ja smo pokrenuli prvo dukserice s printom, a poslije toga i modni brend koji su za nas radili drugi ljudi. Onda smo otvorili svoju proizvodnju u Kalesiji. Krenulo je od jedne krojačice, a danas imamo tri poslovnice i u našoj firmi nas je 40 – kaže Humić.

Naglašava da je cijela priča tekla bez dugoročnog plana, spontano i Božijom odredbom. Digitalni alati nisu samo doprinijeli, već bez njih ne bi ni mogla napraviti tako lijepu priču kojom je inspirirala i druge.

– Imali smo modnu reviju na Milano Fashion Weeku prije dvije godine. To je za nas bio veliki uspjeh, ali negdje u dubini duše nama je bio cilj da tamo neka Ilda, koja sjedi kući u nekom malom mjestu i misli da nije moguće, na primjeru Ilde iz Kalesije vidi da je sve moguće ako se posvetiš tome, voliš to što radiš, vjeruješ u sebe uprkos svim nedaćama. Svaki dan dobivam poruke i slike žena koje su pokrenule svoje male biznise, skupile hrabrost, rekle – danas je taj dan kad počinjem a ne sutra – naglašava Humić.

Moja poruka za sve koji su neodlučni u smislu pokretanja vlastitog biznisa, jeste da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti, kaže Anela Zorlak Hujdurović, mlada bh. naučnica, osnivačica prvog genetskog savjetovališta u BiH. Dodaje da je svaki početak težak, ali uz upornost, strast i posvećenost, moguće je ostvariti sve na čemu odlučimo raditi.

Glavno oružje

– Ne bojte se preuzeti rizike i učiti iz grešaka. Svaka prepreka je prilika za rast i napredak. Važno je imati viziju i biti spreman raditi naporno, kako biste je ostvarili i nikad nemojte zaboraviti da strah od neuspjeha pretvorite u svoje glavno oružje za rad i uspjeh – ističe naša sagovornica.

Pojašnjava da genetsko savjetovanje daje informacije kako određena genetička promjena može utjecati na pojedinca i članove njegove porodice. Savjetnik prikuplja ličnu i porodičnu anamnezu i pomaže razumjeti i prilagoditi se pojavi genetičke promjene i utjecaju na članove porodice, koji može biti medicinske, psihološke i porodične naravi. Anela je već nakon srednje škole znala da je genetika njen izbor, iako okolina tada nije bila ni svjesna šta je to. Diplomirala je i magistrirala na Medicinskom fakultetu UNSA, dodatne edukacije i usavršavanja prošla u Harvard Medical Schoolu, privatnim laboratorijima, kliničkim centrima, bolnicama.

– U 26. godini života, nakon što sam odbila posao u dijagnostičkom centru Centogene u njemačkom Rostoku, uviđam da u našem društvu postoji velika potreba za genetskim savjetovanjem. Kao mladi entuzijasta prepoznajem priliku da budem osoba koja će pokrenuti mali krug promjena u domeni gdje djelujem i odlučujem se za pokretanje prvog centra “Genetika”. Proces registracije, pripreme, komunikacije s ljudima, sklapanje prvih ugovora i partnerstava ukupno je trajao godinu. Moram istaknuti veliki ponos da je savjetovalište otvorio tadašnji ambasador Velike Britanije u BiH Matt Field. Iako je otvorenje bilo u online formatu, učestvovalo je više od 40 zvanica, ljekara iz SAD, Njemačke, Turske, Hrvatske, Srbije i BiH, pa sam već na početku znala da radim pravu stvar – kaže Hujdurović.

I kao poduzetnica drži korak s naukom, pa je nastavila edukaciju u jednoj od tri najveće dijagnostičko-genetičke laboratorije u Turskoj, pri Institutu za dijagnostiku i tretman karcinoma Atrium Health Levine Cancer Institute u Šarlotu. Anela je članica Evropskog društva humanih genetičara (ESHG).

– Digitalni alati i tehnologije su odigrali ključnu ulogu u brzom razvoju naše kompanije i istraživanja. Korištenje naprednih genetičkih analiza, softverskih rješenja za obradu podataka i digitalnih platformi za komunikaciju, omogućilo nam je da efikasno i precizno pružamo genetičko savjetovanje. Tehnologija nam je omogućila da brže analiziramo genetičke podatke, identificiramo potencijalne rizike i pružimo personalizirane preporuke našim klijentima. Digitalne platforme su nam omogućile da dosegnemo širu publiku i educiramo ljude o važnosti genetičkog testiranja i savjetovanja – dodaje Hujdurović.

 Razvoj biznisa

Podršku ženama i mladima u BiH u pokretanju i razvoju njihovog poslovanja već skoro 10 godina pruža Fondacija 787. Suosnivačica i izvršna direktorica Dajana Džindo, čije je dosadašnje radno iskustvo vezano za ekonomski i razvoj civilnog društva u SAD, sjevernoj Africi, Turskoj i zapadnom Balkanu, kaže da je posljednjih nekoliko godina Fondacija fokusirana na rad sa ženama.

– Najviše radimo preduzetničke programe, imamo skupinu preduzetnika koji u programu učestvuju dugoročno, koji traju od tri mjeseca do godinu, a usklađeni su s potrebama poduzetnica. Od onih koji imaju samo ideju, do faza kada možda imaju problema u stabilnosti ili rastu biznisa ili žele da se šire. Od 2020. imamo i programe vezane za start-upe – pojašnjava Džindo.

Uz podršku Vlade Švicarske, američkih fondacija i pojedinih bh. kompanija, programe godišnje prođe do 150 poduzetnica, kojima je uz edukaciju na raspolaganju i podrška u vidu grantova, pristupa investitorima, inovacijama, digitalnim tehnološkim rješenjima. Fondacija 787 također stoji iza inicijativa poput Female Founders Network – FFN, mreže poduzetnica i onih koje to planiraju postati, te je članica Savjetodavnog odbora za razvoj poduzetništva žena UN Women u BiH i inicijator BH Mreže poslovnih anđela (BHBAN).

– Inicijativu da se uspostavi mreža investitora “Poslovni anđeli” pokrenuli smo 2022., a da bi olakšali onima koji traže finansije, a imaju inovativan biznis koji obećava rast. Željeli smo da ih međusobno povezujemo, da gradimo kapacitete jednih i drugih, pa jednom godišnje organizujemo Biznis Angels Samit. Prošle godine imali smo više od 220 učesnika, od kojih 120 investitora, kako iz BiH, tako i iz regiona – kaže Džindo.

Dodaje da je interes sve veći, da sve više žena koje već negdje rade registriraju obrt ili dodatnu djelatnost. U pravilu su oprezne, pa najprije žele izgraditi vlastiti posao, a potom mu se potpuno posvetiti.

– Imamo podatke da je trenutno u BiH 27 posto biznisa u vlasništvu ili suvlasništvu žena. Nadamo se da će se to promijeniti, ali je potrebno još mnogo rada. U posljednjih nekoliko godina značajna sredstva su izdvojena za male i nove biznise, ali problem je što su pozivi sporadični, kriteriji se često mijenjaju pa neko ko bez tih sredstava ne može napraviti prvi korak nema izvjesnu priliku. Da ne govorim o ovoj minimalnoj plati i doprinosima, što najviše pogađa one koji su sami u biznisu – ističe Džindo.

Uprkos svemu, izdvaja nekoliko fascinantnih poslovnih priča, poput “Psihotrona”, kompanije koja se transformirala digitalnim rješenjima.

– U pitanju je žena koja je psihoterapeut, koja zbog COVID-a više nije mogla da radi, ali nije stala, već je napravila platformu. Ona i njene kolege rade psihoterapiju, rade mnogo s našom dijasporom i sada imaju gotovo 40 psihoterapeuta. Ili primjer prve aplikacije za administraciju vrtića “Stio Kids”, koja olakšava komunikaciju s roditeljima. Ili one koji rade senzor za djecu sa senzornim poremećajima, koji pomaže njegovateljima kako da reaguju kad dijete ima problem. Imate i biznis “Kaur” koji se bavi proizvodnjom ženske odjeće u yoga stilu, ali su napravili i platformu putem koje žene mogu da vježbaju yogu uz pomoć učitelja koji mogu biti bilo gdje. Dosta se tu stvari “kuha” a koje nisu toliko vidljive – kaže Džindo, te neodlučnima poručuje da ne planiraju 50 koraka unaprijed.

Mogućnost izbora

Erna Šošević je također jedna od dama s impresivnom karijerom. Pravnica, poduzetnica, osnivačica i izvršna direktorica prve platforme za digitalno umrežavanje za privatni sektor Bizbook.ba i jedna od žena pionirki tehnološke start-up scene u BiH. Platformu Bizbook lansirala je nakon 11 godina rada u realnom sektoru. S njom osvaja titulu najboljeg bh. start-upa za 2018. godinu, a potom i regionalnu nagradu za postignuća u polju digitalizacije kompanija u 2019. Dobitnica je i nagrade “Snaga izvrsnosti” Udruženja žena poduzetnica BiH. Bizbook je prva kompanija iz BiH koja je ušla u Star Venture Program EBRD-a.

– Moj najveći motiv je bio da pronađem svoju svrhu. Jednostavno dođete do momenta samospoznaje da možete više i da ste spremni vidjeti šta vas čeka izvan vaše komfort zone. Da li sam bila spremna za ono što me čeka? Apsolutno ne! Nisam uopšte znala šta me čeka, ali bila sam spremna preuzeti rizik. Ne uče nas da je poduzetništvo mogućnost s mnogo izbora i da je upravo tu njegova ljepota – kazala nam je Šošević.

Ova odluka otvorila joj je svijet u kojem je mogla da uči, bude kreativna, da se poveže s ljudima koji razmišljaju kao ona, ali i s ljudima koji su postigli nezamislive poslovne uspjehe i koji su joj uzori. Potrebu za ovakvim digitalnim alatom iskazali su privrednici, kojima je bila potrebna brža komunikacija s drugim kompanijama, veća vidljivost na tržištu i predstavljanje širem auditoriju, uz smanjenje troškova.

– Bizbook je prva digitalna platforma u BiH namijenjena privatnom sektoru, posebno mikro i malim kompanijama, koja omogućava lakše pronalaženje poslovnih partnera i otvaranje novih prilika za rast i razvoj. Funkcioniše na principu kreiranje profila kompanija i plasiranja ponuda i potražnji u B2B prostoru, ali to je i alat za umrežavanje koji korisnicima omogućava da predstave svoje proizvode i usluge, postave upite za saradnju, te brzo i jednostavno dođu do potencijalnih kupaca ili dobavljača kroz direktnu komunikaciju – pojašnjava ona.

Velike prepreke

Mogućnosti koje digitalno tržište otvara su brojne, naglašava, od pristupa novim kupcima i dobavljačima, informacija koje će pokazati kakve ponude najbolje odgovaraju ciljanim klijentima, bolje efikasnosti i konkurentnosti, do analize tržišta i rasta.

Digitalni alati olakšavaju put ka uspjehu, ističe Šošević, ali najveće prepreke poduzetnicama i dalje su ograničen pristup finansijskim sredstvima, nedostatak digitalne pismenosti i infrastrukture, kao i društveni stereotipi koji otežavaju balansiranje poslovnih i porodičnih obaveza, zbog čega im je teže preuzeti rizik neizvjesnosti.

– ORBIZ konferencija je moj najveći profesionalni uspjeh nakon Bizbooka i projekt koji je moju svrhu podigao na viši nivo. Koncept ORBIZ-a je jedinstven jer pruža prilike za učenje i umrežavanje s domaćim i regionalnim poduzetnicama i poduzetnicima koji se rijetko mogu čuti na drugim konferencijama, a iza sebe imaju izuzetne poslovne poduhvate. Pod sloganom “Poslovna struktura budućnosti” fokusirani smo na nove trendove poslovanja i primjere koji nam mogu pokazati put ka razvoju naših biznisa. Da bismo se ohrabrili napraviti taj prvi i najvažniji korak, najvažnije je promijeniti perspektivu i shvatiti da izazovi mogu postati prilike. Fokusirajte se na male korake, edukujte se, umrežavajte i tražite inspiraciju u pričama onih koji su već prošli tim putem. U društvu gdje su promjene sporije, svaki hrabar poduzetnički korak je doprinos stvaranju novog ekonomskog sistema i bolje budućnosti za sve nas – ističe Erna Šošević.

Privatni sektor se suočava s izazovima

– BiH se još nalazi u ranoj fazi digitalne transformacije, posebno kad je riječ o ekonomiji. Iako je došlo do određenog napretka u oblasti digitalizacije javnih usluga i pojedinih sektora, naprimjer, bankarstva i telekomunikacija, privatni sektor se često suočava s izazovima kao što su niska stopa digitalne pismenosti, ograničen pristup novim tehnologijama, ali i nepovjerenje prema domaćim inovacijama, te nedostatak institucionalne podrške i strateškog planiranja na državnom nivou o ozbiljnijim ulaganjima u digitalnu transformaciju. Da bi digitalna transformacija bila uspješna, potrebna je sinergija između privatnog sektora, države i međunarodnih partnera, koji već rade na ovom pitanju, kako bi se osigurao pristup potrebnim resursima, edukacija privrednika i podrška kompanijama na putu ka digitalnom poslovanju – dodaje Šošević.