Grace Kelly i Marlon Brando (AP Photo/Dick Strobel)
Prije nego što su Instagram i TikTok postali izlozi luksuznog života, postojalo je vrijeme u kojem su fotografije s privatnih jahti, raskošnih zabava i odmora na Azurnoj obali budile maštu miliona ljudi. Aristokrati, milijarderi, filmske dive i članovi kraljevskih porodica živjeli su između Pariza, Monte Carla, Caprija i Saint-Tropeza, a njihova imena bila su sinonim za svijet koji je većini bio nedostižan.
Taj svijet imao je svoje nepisane zakone, omiljena odredišta i strogo odabrano društvo. Novac je bio važan, ali nije uvijek bio dovoljan. Trebalo je imati pravo porijeklo, veze, ugled ili barem dovoljno harizme da se postane dio kruga o kojem su svi željeli čitati. Tako je nastajao jet set, društveni fenomen koji već decenijama fascinira javnost, mijenjajući svoje lice, ali ne i suštinu.
Kada je nastao jet set?
Iako je izraz jet set postao popularan sredinom 20. stoljeća, njegovi korijeni sežu mnogo dalje, u vrijeme evropskih aristokratskih salona, raskošnih ljetnikovaca i okupljanja bogatih industrijalaca. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća pripadnost visokom društvu podrazumijevala je mnogo više od novca. Porodično ime, obrazovanje, društvene veze i pozivnice za događaje na kojima se nije mogao pojaviti baš svako bili su svojevrsna ulaznica u svijet privilegovanih.
Nakon Drugog svjetskog rata ta se slika počela mijenjati. Razvoj komercijalnog zračnog saobraćaja, a posebno mlaznih putničkih aviona, omogućio je bogatima i slavnima da lakše prelaze velike udaljenosti i u kratkom vremenu budu na nekoliko različitih destinacija. Ručak u Parizu, večera u Rimu i vikend na Azurnoj obali više nisu bili samo prizori iz mašte.
Iz spoja luksuznih putovanja i zatvorenih društvenih krugova nastao je izraz jet set. Njegova popularizacija često se pripisuje američkom kolumnisti Igoru Cassiniju, poznatom pod pseudonimom Cholly Knickerbocker, koji je pisao o međunarodnoj eliti i njenim navikama. Riječ „jet“ odnosila se na mlazne avione, dok je „set“ označavao određeni društveni krug.
Jet set je tako dobio ime koje je savršeno opisivalo njegov način života: slobodu kretanja, finansijsku nezavisnost i pristup mjestima o kojima su drugi mogli samo sanjati.
Onassis, Grace Kelly i Jackie Kennedy: Lica zlatnog doba
Pedesete, šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća ostale su zapamćene kao zlatno doba klasičnog jet seta. U središtu tog svijeta nalazili su se ljudi čiji su privatni životi bili gotovo jednako zanimljivi kao njihovi poslovni uspjesi, filmske uloge ili kraljevske titule.
Jedno od najprepoznatljivijih imena bio je grčki brodovlasnik Aristotel Onassis. Njegova čuvena jahta Christina O bila je mnogo više od luksuznog plovila. Pretvorena u plutajući salon za odabrane, okupljala je političare, umjetnike, filmske zvijezde i pripadnike evropskih kraljevskih porodica. Na toj jahti luksuz nije bio samo stvar skupocjenog enterijera već i društva koje se tamo okupljalo.
View this post on Instagram
Onassisov privatni život dodatno je raspirivao interes javnosti. Njegova veza s opernom divom Marijom Callas godinama je punila novinske stupce, a brak s Jacqueline Kennedy, udovicom američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, postao je jedan od najpraćenijih događaja tog vremena. Spoj ogromnog bogatstva, svjetske slave i političke historije bio je gotovo savršen recept za medijsku senzaciju.
Drugačiju vrstu glamura predstavljala je Grace Kelly. Holivudska zvijezda udajom za princa Rainiera III postala je princeza Monaka, a mala kneževina dodatno je učvrstila status jednog od najpoželjnijih mjesta za susrete međunarodne elite. Njena elegancija, odmjerenost i besprijekoran stil postali su simbol jednog vremena u kojem je luksuz često podrazumijevao diskreciju.
Grace Kelly (AP Photo, file)
Na istoj društvenoj mapi nalazili su se italijanski industrijalac Gianni Agnelli, Elizabeth Taylor, Richard Burton i brojni aristokrati i nasljednici velikih bogatstava. Bili su to ljudi čije su se sudbine ukrštale na gala večerama, filmskim festivalima, privatnim zabavama i odmorima na najprestižnijim destinacijama.
Monte Carlo, Capri i Saint-Tropez: Adrese koje su značile mnogo više od odmora
U svijetu jet seta lokacija nikada nije bila samo lokacija. Ona je govorila o statusu, ukusu i društvu kojem pripadate.
Saint-Tropez je od mirnog ribarskog mjesta prerastao u simbol mediteranskog glamura, a veliku ulogu u tome imala je Brigitte Bardot. Filmska zvijezda učinila je ovaj dio francuske obale privlačnim međunarodnoj javnosti, a za njom su stigli umjetnici, bogataši i ljubitelji života na visokoj nozi.
View this post on Instagram
Monte Carlo bio je adresa za one koji su željeli spojiti luksuz, prestiž i uzbuđenje. Capri je privlačio umjetnike, intelektualce i filmske zvijezde, dok su Venecija i Cannes nudili posebnu kombinaciju kulture, filma i društvenog života. Zimska odredišta poput Gstaada i St. Moritza okupljala su bogate porodice, ljubitelje skijanja i one kojima je zimski odmor bio prilika za susrete s ljudima iz istog kruga.
U takvom svijetu bilo je važno ne samo gdje boravite nego i s kim vas fotografišu. Pojaviti se na pravoj zabavi ili za istim stolom s pravim ljudima ponekad je značilo više od još jedne skupe kupovine. Jet set nije bio samo život u luksuzu nego i umijeće pripadanja.
Kada je privatni život postao javni spektakl
Bez medija, jet set vjerovatno nikada ne bi postao globalni fenomen. Novine i magazini donosili su fotografije s jahti, iz luksuznih hotela i s raskošnih zabava, pretvarajući živote privilegovanih u sadržaj koji se čitao uz jutarnju kafu.
Publika je željela znati ko se s kim druži, ko je prekinuo vezu, ko je stigao na rivijeru i ko je organizovao najglamurozniju zabavu sezone. Privatnost bogatih i slavnih postala je roba, a fotografi koji su ih pratili sve važniji dio tog svijeta.
Veliku ulogu u oblikovanju te fascinacije imao je film La Dolce Vita Federica Fellinija iz 1960. godine. Kroz priču o rimskom visokom društvu, noćnim izlascima, novinarima i fotografima film je prikazao svijet u kojem se glamur preplitao s prazninom, a potraga za slavom postajala sama sebi svrha.
Iz filma je u međunarodnu upotrebu ušao i izraz „paparazzo“, prema imenu fotografa kojeg tumači Walter Santesso. Paparazzi su postali neizostavan dio kulture slavnih, a granica između privatnog života i javnog spektakla sve tanja.
Jet set je tako prerastao granice društvenog kruga. Postao je priča koju su mediji prodavali, publika pratila, a njegovi pripadnici, svjesno ili ne, nastavili stvarati.
A kakav je bio jet set u Jugoslaviji?
I nekadašnja Jugoslavija imala je svoje privilegovane krugove, iako su se oni razvijali u drugačijim političkim i društvenim okolnostima. Umjesto isključivo naslijeđenog bogatstva i privatnog kapitala, važnu ulogu imali su politika, kultura, film, muzika i sport.
View this post on Instagram
Brijuni su, kao jedno od omiljenih boravišta Josipa Broza Tita, bili mjesto susreta državnika, međunarodnih gostiju, umjetnika i filmskih zvijezda. Dubrovnik i Opatija imali su poseban status na jadranskoj društvenoj mapi, dok su Beograd, Zagreb i Sarajevo razvijali svoje kulturne i umjetničke krugove.
Glumci, muzičari, sportisti i ljudi iz filmske industrije uživali su posebnu pažnju javnosti. Njihovi životi, ljubavi i prijateljstva bili su tema razgovora, novinskih tekstova i televizijskih emisija, a pojavljivanje na važnim kulturnim događajima donosilo je društveni prestiž.
Jugoslavenski jet set nije bio preslika onog zapadnog. Njegove granice oblikovali su drugačiji ekonomski sistem, političke okolnosti i odnos prema javnom životu. Ipak, i ovdje je postojala fascinacija ljudima koji su živjeli malo drugačije od većine, putovali, družili se s poznatima i imali pristup svijetu koji nije bio svima dostupan.
Od pozivnica i paparazza do Instagrama
Krajem 20. i početkom 21. stoljeća jet set počeo je mijenjati svoje značenje. Televizija, tabloidi, internet i društvene mreže promijenili su način na koji nastaju i opstaju slavne ličnosti. Nekada je bilo potrebno godinama graditi ime kroz posao, porodično porijeklo ili društvene veze. Danas je moguće postati poznat zahvaljujući viralnom videu, reality programu ili velikom broju pratilaca.
Savremeni jet set čine holivudske zvijezde, sportisti, milijarderi, članovi kraljevskih porodica, uspješni poduzetnici, ali i influenseri čija je popularnost izgrađena na društvenim mrežama. Granice su postale fluidnije, a slava dostupnija nego ikada.
Ipak, između nekadašnjeg i današnjeg jet seta postoji važna razlika. Nekada je javnost u život bogatih i slavnih ulazila kroz pažljivo odabrane fotografije i novinske reportaže. Danas poznati sami objavljuju prizore iz privatnih aviona, hotelskih apartmana, s luksuznih jahti i egzotičnih destinacija. Ono što je nekada bilo ekskluzivno otkriće paparazza danas se često objavljuje uz nekoliko pažljivo odabranih riječi i niz emotikona.
View this post on Instagram
Nekada je luksuz bio privilegija koju su drugi mogli samo naslutiti, a danas je postao sadržaj koji se svakodnevno prikazuje.
Upravo je vidljivost postala jedna od najvažnijih valuta savremene kulture slavnih. Nije dovoljno imati skup automobil ili boraviti u prestižnom hotelu. Važno je da se to vidi, da fotografija privuče pažnju i da život, barem na ekranu, izgleda kao niz savršenih trenutaka.
Ipak, ni danas ne može svako ko nosi dizajnersku odjeću i putuje na luksuzne destinacije automatski postati dio tradicionalnog jet seta. Postoje društveni krugovi u kojima su porodične veze, poslovni utjecaj i diskrecija i dalje važniji od broja pratilaca. Samo što se o njima često zna mnogo manje.
Postoji li danas pravi jet set?
Uprkos promjenama, tradicionalni jet set nije nestao. Svjetski milijarderi, bogati nasljednici, članovi kraljevskih porodica i vlasnici velikih kompanija i dalje se okupljaju na privatnim događajima, luksuznim jahtama i ekskluzivnim destinacijama. Razlika je u tome što najmoćniji krugovi često ne osjećaju potrebu da svaki trenutak svog života dijele s javnošću.
S druge strane, savremena industrija slavnih počiva upravo na vidljivosti. Influenceri i reality zvijezde pažnju pretvaraju u poslovni model, a luksuzne marke sve češće sarađuju s osobama čiji utjecaj ne proizlazi iz porodičnog porijekla ili društvenog položaja nego iz njihove publike.
Jet set se, dakle, nije ugasio. Promijenili su se kriteriji po kojima se prepoznaje, način na koji se predstavlja i publika pred kojom nastupa.
Od aristokratskih salona do privatnih aviona, od Onassisove jahte Christina O do fotografija s Maldiva koje se objavljuju u stvarnom vremenu, priča o jet setu zapravo je priča o našoj fascinaciji privilegijama. Oduvijek nas je zanimalo kako žive oni koji imaju više novca, više slobode i pristup mjestima na koja većina ne može otići.
Nekada je bilo dovoljno da se o nečijem životu piše u prestižnom magazinu da bi postao predmet divljenja. Danas se taj život prenosi uživo, u nekoliko sekundi, na ekranima širom svijeta.
Možda se zato najveća promjena ne krije u tome ko danas pripada jet setu, nego u tome kako ga posmatramo. Nekada je najveći luksuz bio ući u zatvoreni krug. Danas je, čini se, jednako važno pokazati svijetu da ste u njega ušli.