Ima tetovažu na licu, dva starija brata i kraljevsku titulu: Ko je mlada kraljica koja je privukla pažnju svijeta?

Sa samo 27 godina postala je kraljica maorskog naroda na Novom Zelandu. Nosi tradicionalnu tetovažu na bradi, a na prijestolje je izabrana uprkos tome što ima dva starija brata

Piše: E. I.

Foto: Društvene mreže

Dok se kraljevske porodice širom svijeta često povezuju s luksuznim palačama, draguljima i ceremonijama, Ngā Wai Hono i te Pō pažnju je privukla upravo svojim odnosom prema tradiciji.

U septembru 2024. godine, nakon smrti oca, kralja Tūheitije, postala je nova kraljica maorskog naroda. Njen otac bio je na čelu pokreta Kīngitanga, koji nastoji očuvati maorsku kulturu, jezik i jedinstvo naroda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kiingitanga (@kiingitanga)

Zašto je izabrana baš ona?

Iako ima dva starija brata, Ngā Wai Hono i te Pō izabrana je za nasljednicu nakon odluke maorskih plemenskih vođa. U okviru pokreta Kīngitanga titula se ne prenosi automatski na najstarije dijete, već se nasljednik bira uzimajući u obzir njegovu povezanost s narodom i sposobnost da ga predstavlja.

Time je postala tek druga žena na čelu ovog pokreta. Prije nje, gotovo četiri decenije vladala je njena baka, kraljica Te Arikinui Dame Te Atairangikaahu.

Nova kraljica obrazovala se na Univerzitetu Waikato, gdje je studirala maorsku kulturu i jezik, a posebno je posvećena očuvanju kulturnog naslijeđa svog naroda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kiingitanga (@kiingitanga)

Tetovaža na bradi koja nosi duboko značenje

Jedan od detalja koji je privukao pažnju javnosti jeste tradicionalna tetovaža na njenoj bradi, poznata kao moko kauae. Dobila ju je sa 19 godina, a ovaj običaj među maorskim ženama ima posebno kulturno i porodično značenje.

Moko kauae nije tek ukras na licu. Ona simbolizira identitet, porijeklo i pripadnost zajednici, kao i vezu s precima. Za Ngā Wai Hono i te Pō, tetovaža je i vidljiva potvrda njene povezanosti s maorskom tradicijom.

Kraljica čija je moć drugačija

Kraljica Maora nema ustavnu ulogu kakvu ima britanski monarh, koji je ujedno šef države Novog Zelanda. Njena pozicija prvenstveno je kulturna, duhovna i simbolička, ali nosi značajnu odgovornost prema zajednici.

Pokret Kīngitanga osnovan je 1858. godine s ciljem ujedinjenja maorskih plemena i zaštite njihovog identiteta, zemlje i prava. Kraljica danas nastavlja tu tradiciju, predstavljajući narod čija se historija i naslijeđe prenose generacijama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Wiki Rangiawha (@taffmedia_)

Priča Ngā Wai Hono i te Pō pokazuje da kraljevski status ne mora biti vezan za raskoš i privilegije. U njenom slučaju, kruna predstavlja prije svega povjerenje naroda, odgovornost i čuvanje kulture kojoj pripada.

Pročitajte još