– Poslije koštane srži, kosa je ta koja najbrže raste. Studije pokazuju da su muškarci u prednosti, odnosno da njihova kosa brže raste;
– Nasuprot uvriježenom mišljenju, šišanjem kose ne ubrzavate njen rast niti možete promijeniti teksturu dlake;
– Prosječan životni vijek dlake na glavi je pet i po godina;
– Kosa, sva skupljena u rep, jaka je kao aluminijum;
– Na osnovu samo jedne dlake, naučnici mogu mnogo toga otkriti o vama, na primjer šta ste proteklog mjeseca jeli ili u kojem kraju svijeta ste živjeli. Dlaka može da se koristi i za forenzičko testiranje droge i tako obezbijedi ključne informacije tokom istrage;
– Kosa bijelaca, u prosjeku, počinje da sijedi poslije 34. godine, dok Afrikancima i Azijatima posijedi poslije 47. Statistika pokazuje da su Azijati manje skloni ćelavljenju od Afrikanaca i bijelaca;
– Češljanje je zdravije za kosu od četkanja;
– Da bi kosa bila zdrava, ishrana treba da se sastoji od jaja, lososa, mrkve, zelenog povrća i vitamina C i D;
– Mnogi šamponi protiv peruti zapravo oštećuju kosu;
– Još je u antičkom Rimu korištena verzija viklera kakvi danas postoje. Perike i frizure bile su znak društvenog statusa;
– Stari Egipćani farbali su crnu kosu kanom, a Rimljani su je izbjeljivali hidrogen-peroksidom;
– U doba renesanse žene su čupale kompletan prednji dio kose da bi im čelo izgledalo veće;
– Prije 19. stoljeća, Evropljanke su prale kosu znatno rjeđe nego danas, najviše dvaput mjesečno. Uveče bi je raspuštale i četkale da bi uklonile stare naslage ulja;
– Samo četiri odsto svjetskog stanovništa ima crvenu kosu. Najveći procenat prirodno riđokosih ljudi nalazi se u Škotskoj (13%) i Irskoj (10%);
– U srednjem vijeku riđa kosa je smatrana obilježjem vještica, pa je blizu 45.000 žena mučeno i spaljeno na lomači ili udavljeno u vodi;
– Početkom 17. stoljeća narod je vjerovao u vile i vilenjake koji se pojavljuju na jugozapadu Engleske. Obično su ih crtali s crvenom kosom, koja je bila znak njihove nestašne prirode;
– Boja kose, kože i očiju određena je genima. Boja kose je određena interakcijom dvije forme pigmenta, eumelanina i feomelanina, koji se proizvode u melanocitima, ćelijama melanina. Kako melanociti propadaju s vremenom, kosa počinje da sijedi, a kasnije i da bijeli;