Želite smršati, ali ne znate kako. Pazite šta jedete, a ipak se debljate. Odlučili smo vam pomoći da ih se riješite zauvijek, ili barem riješimo dileme s kojima se susrećete…
Čini li vam se da šta god uradite ne djeluje. Čak iako redovito vježbate i vodite računa o ishrani, vaši napori su uzaludni, i kao da rade protiv vas, a ne za vas. Gotovo svaka osoba barem jednom se borila s viškom kilograma, no kako bi ta borba bila uspješna potrebno je pronaći uzrok. Problemi s prekomjernom težinom najčešće se vežu uz životne navike.
Na vrlo jednostavnom nivou vaša težina ovisi o broju kalorija koje konzumirate, koliko tih kalorija pohranjujete i koliko sagorijevate. Ali, na svaki od ovih faktora utječe kombinacija gena i okoliša. Oboje može utjecati na vašu fiziologiju (poput brzine sagorijevanja kalorija), kao i na vaše ponašanje (na primjer, vrste namirnica koje odlučite jesti). Međusobna povezanost svih ovih faktora započinje u trenutku vašeg začeća i nastavlja se tokom vašeg života.
Jednadžba kalorija
Bilanca kalorija spremljenih i sagorijenih ovisi o vašoj genetici, vašoj fizičkoj aktivnosti i vašem trošenju energije u mirovanju (broj kalorija koje vaše tijelo sagorijeva kada ništa ne radite). Ako tokom dana dosljedno sagorite sve kalorije koje pojedete, održavat ćete svoju težinu. Ako potrošite više energije (kalorija) nego što trošite, dobit ćete na težini. Višak kalorija pohranjuje se u vašem tijelu kao masnoća. Vaše tijelo pohranjuje ovu masnoću u specijalizirane masne ćelije ili masno tkivo, bilo povećanjem masnih ćelija koje su uvijek prisutne u tijelu, ili stvaranjem više njih. Ako smanjite unos hrane i konzumirate manje kalorija nego što sagorite, ili ako više vježbate i sagorijete više kalorija, vaše tijelo će smanjiti neke zalihe masti. Kada se to dogodi, masne ćelije se smanjuju, zajedno s vašim strukom.
Sve masti u tijelu nisu iste, i nisu sve tako loše po nas. U tijelu se razlikuje bijelo i smeđe masno tkivo i svako od njih služi drugačijoj svrsi. Bijelo masno tkivo je ono kada govorimo o mastima u tijelu i upravo tu se nakupljaju suvišne kalorije. To je masno tkivo koje se povećava kada tijelo dobija na težini. Smeđe masno tkivo ipak sagorijeva kalorije. Postoji i viscelarno masno tkivo koje je na stomaku, sadrži najviše inflamatornih supstanci i često ga se najteže riješiti. Iako prekomjerne masnoće na našem tijelu stvaraju grudvice, jastučiće i izbočine, treba znati da je tijelu potrebno masno tkivo da bi ono normalno funkcioniralo. S godinama lice gubi masno tkivo, koje se povlači nadolje, zbog čega starije osobe imaju obješen izgled.
Genetski utjecaji
Do danas je više od 400 različitih gena uključeno u uzroke prekomjerne težine ili gojaznosti, iako se čini da je samo nekolicina glavnih igrača. Geni doprinose uzrocima pretilosti na mnogo načina, utječući na apetit, sitost (osjećaj punoće), metabolizam, žudnju za hranom, raspodjelu masnoće u tijelu i sklonost upotrebi prehrane kao načina rješavanja stresa.
Snaga genetskog utjecaja na poremećaje težine poprilično varira od osobe do osobe. Istraživanja pokazuju da kod nekih ljudi geni imaju samo 25% predispozicija za prekomjernu težinu, dok za druge genetski utjecaj iznosi čak 70% do 80%. Otprilike ideja o tome koliko veliku ulogu igraju geni u vašoj težini može vam biti od koristi u liječenju vaših problema s težinom. Koliko vaše težine ovisi o vašim genima, ukazuju naredne činjenice: imali ste višak kilograma veći dio života, jedan ili oba roditelja ili nekolicina drugih krvnih srodnika ima problema s gojaznosti, ne možete smršati čak i ako povećavate fizičku aktivnost i držite se niskokalorične prehrane više mjeseci. Ako oba roditelja imaju problema s gojaznosti, vjerovatnoća je da ćete i vi razviti gojaznost do 80%.
Stres
Ovih je dana uobičajeno raditi duge sate i uzimati kraće ili rjeđe odmore. U mnogim porodicama rade oba roditelja, što otežava pronalazak vremena da porodice zajedno kupuju, pripremaju i jedu zdravu hranu. Vijesti koje slušate ili čitate svakodnevno povećavaju nivo stresa. Vremenski pritisci, bilo da se radi o školi, poslu ili porodičnim obavezama, često tjeraju ljude da jedu u bijegu i žrtvuju san, a oba mogu doprinijeti debljanju.
Neki istraživači također smatraju da bi sam čin neredovite prehrane mogao biti još jedan od uzroka pretilosti. Neurološki dokazi upućuju na to da biološki sat mozga, pejsmejker koji kontrolira brojne druge dnevne ritmove u našim tijelima, također može pomoći u reguliranju signala gladi i sitosti. U idealnom slučaju ti bi signali trebali održavati našu težinu stalnom. Trebali bi nas navesti da jedemo kada naša fizička masnoća padne ispod određenog nivoa ili kad nam treba više tjelesne masnoće (na primjer, tokom trudnoće), a trebali bi nam reći kada se osjećamo zasitano i trebali bi prestati jesti. Bliske veze između pejsmejkera mozga i centra za kontrolu apetita u hipotalamusu ukazuju na to da na glad i sitost utječu vremenske neprilike. Nepravilni obrasci prehrane mogu poremetiti efikasnost ovih znakova na način koji potiče gojaznost.
Gdje se salo najviše nakuplja?
RUKE
Kada se na rukama nakupe masne naslage, u kombinaciji s obješenom kožom, rezultat su krupne i mlohave ruke.
LEĐA U PREDJELU GRUDNJAKA
Na ovim mjestima se formiraju masne naslage u obliku jastučića koji se ocrtavaju kroz garderobu.
STOMAK
Na mjestu stomaka i struka najteže se riješiti masnih naslaga.
STRAŽNJICA
Masti na stražnjičnim mišićima veći su kod ženske, nego kod muške populacije.
VRAT I BRADA
Kada starimo, sve je učestalije nakupljanje masnih naslaga na mjestu gdje se spajaju vrat i brada, te mjesta ispod brade.