INSTAGRAM
https://www.instagram.com/p/B-FS7LiKPTO/
Kome proizvoditi i zašto kupovati, ako se to nema gdje nositi; zašto prezentirati novu kolekciju, ako je nema ko gledati? Sva ova pitanja su sigurno prolazila kroz glavu Armaniju kada je prije nekoliko sedmica predstavio kolekciju za jesen/zimu 20/21. iza zatvorenih vrata gotovo potpuno praznog pozorišta u Milanu, a sve s ciljem da spriječi širenje Corona virusa
Da će pandemija Corona virusa promijeniti način funkcioniranja mnogih industrija, dokaz su i potezi koji ovih dana povlače rukovodioci raznih modnih brendova. Kako se navodi u press saopćenju matične firme „Kering“, modni giganti „Balenciaga“ i „Saint Laurent“ će u svojim proizvodnim pogonima u Angersu i Parizu proizvoditi zaštitne maske. Doprinos brobi protiv Corone ne završava se na proizvodnji, „Kering“ će, također, francuskim bolnicama donirati čak tri miliona zaštitnih maski koje će kupiti i uvesti iz Kine, ali će nastaviti finansijski pomagati tamošnjem Institutu Pasteur u istraživanju COVIDA-19.
Donirani milioni
Plemenitost ove vrste pokazao je i „Gucci“, kada je prihvatio poziv nekoliko modnih firmi iz Toscane da donira medicinsku opremu, u koju spada milion maski te 55.000 kombinezona za ljekarsko osoblje. Osim spomenutih, istu aktivnost će provoditi i širokim masama pristupačni H&M. Prije njih to su učinili „Prada“ i „Versace“, Miuccia Prada i Donatella Versace, dok je brend „Moncler“ donirao 10 miliona eura za izgradnju 400 jedinica intenzivne njege u Milanu. LVMH, u čijem su vlasništvu francuske modne kuće „Louis Vuitton“ i „Dior“, najavio je kako će njihova postrojenja za proizvodnju parfema i kozmetike početi izrađivati dezinficijense za ruke, dok će „Bvlgari“ proizvesti i donirati nekoliko stotina hiljada bočica gela za dezinfekciju ruku.
Svoju zemlju, Španiju, koja je nakon Italije najpogođenija pandemijom, nije zaboravila ni „Zara“, čiji menadžment je najavio da će donirati maske i zaštitnu odjeću za medicinsko osoblje.
Ostavimo li na trenutak humanitarni aspekt velikih modnih kuća, činjenica je da modna industrija, kao i druge grane privrede, u cijelom svijetu već sada trpi, te da će tek trpjeti posljedice pandemije. Kome proizvoditi i zašto kupovati, ako se to nema gdje nositi; zašto prezentirati novu kolekciju, ako je nema ko gledati? Sva ova pitanja su sigurno prolazila kroz glavu Armaniju kada je prije nekoliko sedmica predstavio kolekciju za jesen/zimu 20/21. iza zatvorenih vrata gotovo potpuno praznog pozorišta u Milanu, a sve s ciljem da spriječi širenje Corona virusa.
Sve se ozbiljno počelo urušavati u modnom svijetu kada su krajem godine kineski liječnici obavijestili Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da su registrirali nekoliko slučajeva dosad nepoznatog oblika upale pluća u Wuhanu, lučkom gradu s gotovo 11 miliona stanovnika. Za sedam dana utvrđeno je da je riječ o novoj vrsti Corona virusa u koje spadaju i još nezaboravljeni SARS i obična prehlada, te da je lako prenosiv. Do kraja januara 2020., Kina je uspostavila karantin u cijeloj zemlji, te je sa svojih shopping lista uklonila luksuzne proizvode. Zdravlje je postalo preče od bilo kakve skupe krpice. „World Trade Organisation“ podsjeća da Kina proizvodi 30 posto sve odjeće u svijetu, dok „Bussiness of Fashion“ navodi kako je epidemija natjerala organizatore pekinške i šangajske sedmice mode da odgode aktivnosti, dok su kineski dizajneri koji su planirali predstaviti kolekcije na Sedmici mode u Parizu otkazali svoje revije.
Ovisnost o Kini
Kina je zlatna koka mnogim evropskim modnim brendovima. Broj njihovih bogataša se vrtoglavo povećava, kao i njihova želja da kupuju skupe komade odjeće, obuće i nakita na svojim turističkim putovanjima. „Vogue“ podsjeća kako je 53 posto od svoje ukupne zarade italijanska modna kuća „Bottega Veneta“ ostvarila upravo na ovom tržištu. Slijede je „Hermés“ sa 49 posto, „Gucci“ 46, te „Burberry“ 41 posto. Kolika je opasnost od ovolike ovisnosti o jednom tržištu, pokazala je kriza tokom prva dva mjeseca 2020. godine. Vrijednost luksuznog tržišta spustila se za 10 milijardi eura, a do kraja godine se predviđa da će biti manja za gotovo 40 milijardi.
Kako bi izbjegli katastrofalnije posljedice, mnogi poslovni stručnjaci savjetuju firmama da se brzo prilagode potrebama kupaca, da koriste alate online komuniciranja, da traže savjete na dnevnoj bazi, te da se svojim kupcima izvinu unaprijed, tako što će im dati popust na robu ili neki prigodni poklon.
Neupitno je da će pandemija ostaviti ekonomske posljedice na globalnom planu i da će se modna industrija, koju ionako kritiziraju kao najvećeg zagađivača Zemlje na svijetu, te jednog od najvećih promotora konzumerizma, morati transformirati i naći način kako da funkcionira ubuduće, naročito kada je kupac svjestan da u jednom trenutku, zbog ove ili neke druge pandemije koja će uslijediti, ako je vjerovati nekim prognozama, može ostati bez ičega. Ko će mariti o novom „Armani“, „Versace“ ili „Gucci“ komadu?
