Ukoliko trpimo konstantan pritisak zbog obaveza, kratkih rokova, prekomjernog ostajanja na poslu, loše komunikacije sa nadređenima, visoko postavljenih ciljeva ili smo jednostavno previše revnosni prema obavljanju zadataka, neizostavno ćemo se u nekom trenutku suočiti sa osjećajem „sagorijevanja na poslu“ ili popularno rečeno doživjeti „burnout“.
Sa dr. Aleksandrom Damjanović, specijalistom psihijatrije, razgovarali smo o tome da li konstantan pritisak na poslu može dovesti do depresije, gdje najčešće griješimo i kako da zauzemo ispravan stav prema tome?
Dr. Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije
– Ako ste na poslu već duže vrijeme iscrpljeni, neefikasni, razdražljivi i depresivni, moguće je da patite od sindroma sagorijevanja na radu. Iako ga odlikuju emocionalna iscrpljenost, zamor i depresivno raspoloženje, od depresije se razlikuje po tome što se odnosi samo na sferu posla, a ne i na druge oblasti života. Najčešće se javlja kod osoba čiji posao podrazumijeva komunikaciju sa ljudima. Pate uglavnom oni koji su odgovorni i imaju visoka očekivanja i od sebe i od okoline. Često se dešava da na istom poslu prijeđu put od izraženog entuzijazma do potpune apatije. Kad se očekivanja ne ispune, kad se zalaganje ne prepozna, slijede nervoza, tuga i bespomoćnost, a nerijetko se poseže za alkoholom ili drugim stimulansima (često vrlo opasnim po zdravlje). Važno je da procijenimo svoje mogućnosti i da odredimo prioritete u životu. Da naučimo kako da izrazimo svoj stav i da razlikujemo gdje vrijedi, a gdje ne vrijedi da trošimo energiju – kaže Damjanović.
Kada je potrebno potražiti pomoć
– Fizička aktivnost i neka vrsta relaksacije mogu da budu od velike koristi. Preporučuje se bavljenje sportom ili redovne šetnje, čitanje, slušanje muzike… Ove aktivnosti mogu biti i dobra preventiva da do poremećaja ne dođe. Ako sve to ne uspije onda je potrebno potražiti i pomoć psihoterapeuta. Kao prva linija odbrane mogu pomoći i odlični preparati koji ne stvaraju nikakvu zavisnost i ne mijenjaju psihički čovjeka – čega se mnogi plaše. S adenozil metionin (SAMe) je aminokiselina koja se u vodičima dobre kliničke prakse navodi kao pomoć kod blage do umjerene depresije. SAMe utiče na stvaranje serotonina i dopamina koji su odgovorni za naše dobro raspoloženje. Ako imate osjećaj tjeskobe, umorni ste i napeti preporučujem Tensilen®. Tensilen® sadrži SAMe i dodatno B kompleks koji ima izuzetno pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Prvi efekti se osjećaju već nakon nedjelju do 10 dana primjene, ali se svakako preporučuje kontinuirana upotreba jer će omogućiti stabilno i uravnoteženo dobro stanje. Sami smo sebi najveći prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizičkom tako i mentalnom – ističe dr. Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije.