Ukoliko ste bezvoljni, osjećate umor, malaksalost, manjak snage, pospanost i povećan apetit … ne ignorišite ove tegobe jer, možda, patite od sezonske depresije. O ovoj temi smo razgovarali s dr. Aleksandrom Damjanović, specijalistom psihijatrije.
– Većina ljudi se osjeća prijatnije ljeti nego zimi. Međutim, postoje ljudi koji sa promjenom godišnjeg doba doživljavaju ekstremne promjene raspoloženja. Preko ljeta mogu postati hiperaktivni, a preko zime mogu pasti u depresiju. Ta vrsta depresije se zove sezonska depresija – ističe dr. Damjanović i dodaje da se sezonska depresija uglavnom javlja početkom ili sredinom jeseni.
– Dani se skraćuju, manje je sunčeve svjetlosti. To u mozgu prouzrokuje veću proizvodnju melatonina, hormona koji je odgovoran za spavanje, a manju količinu serotonina, tzv. hormona sreće. Zbog toga je u ovom periodu izražena pospanost i dolazi do usporavanja svih aktivnosti. Sunčeva svjetlost pomaže ovim osobama da se osjećaju bolje. Biološki sat koji nije samo sat za dan i noć, već i za godišnja doba, direktno prima informacije o količini svjetlosti u okruženju i igra značajnu ulogu kod sezonske depresije – navodi dr. Damjanović.
Naime, ona otkriva da zbog toga i male promjene u genima, koji su zaduženi za funkcionisanje ovog sata, mogu biti faktor rizika za pojavu depresije.
– Za razliku od tipičnih simptoma za depresiju, koji podrazumijevaju smanjen apetit i nesanicu, ovdje je prisutan povećan apetit, naročito potreba za slatkom i kaloričnom hranom i povećana potreba za spavanjem. Zimska depresija, uzrokovana manjkom sunčeve svjetlosti i smanjenom količinom vitamina D nesumnjivo postoji kod određenog broja ljudi, ali je moguće da se i druge vrste depresija lako podvedu pod ovaj naziv. Prije svega, biti depresivan je nešto čega se i dalje stidimo širom svijeta pa i na ovim prostorima. Mnogo je lakše prihvatiti zimu i kratak dan kao uzrok, iako se vjerovatno većina depresija u jesen javlja kao reakcija na kraj odmora, početak škole, veću količinu obaveza, gužvu na ulicama, loše vrijeme, manje druženja i dr. Kako god zvali zimsku depresiju, važno je da joj se mora pridati isti značaj kao bilo kojoj drugoj. Ona je jednako mučna za onog ko od nje pati, a prati je bezvoljnost, osjećaj umora, malaksalost, manjak snage, povećana potreba za snom, povećan apetit. Važno je potražiti pomoć stručnog lica, psihologa ili psihijatra – dodaje doktorica.
Naime, preporučuje se da ove osobe, kada je dan sunčan, provode svaki mogući trenutak napolju, kao i da im radni i životni prostor budu dobro osvjetljeni.
– Uvijek treba provjeriti količinu vitamina D i ako je potrebno nadoknaditi ga. U početnom stadijumu, kod blagih do umjerenih depresija, preparati koji sadrže SAMe (S-adenozil L-metionin) mogu biti od velike koristi. Sa njima treba početi što prije, čim se prepoznaju prvi simptomi kao što su neraspoloženje, umor, pospanost, pojačan apetit, pad energije, loša koncentracija, kao i različite tegobe poput glavobolje, zatvora, nadimanja. SAMe povećava proizvodnju tzv. hormona sreće (serotonina i dopamina) u mozgu. Primijećeno je da njen nedostatak u tijelu dovodi do pojave simptoma depresije. Ako imate osjećaj tjeskobe, umorni ste i napeti preporučujem Tensilen®. Tensilen® sadrži SAMe i dodatno B kompleks koji ima izuzetno pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Prvi efekti se osjećaju nakon 7 – 10 dana primjene, ali se svakako preporučuje kontinuirana upotreba jer će omogućiti stabilno i uravnoteženo dobro stanje. Sami smo sebi najveći prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizičkom tako i mentalnom – ističe dr. Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije.
Dr. Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije