Dalibor Matanić: Gdje je mnogo šminke, tu je i neka ruina

Piše: Redakcija

Hrvatska serija „Novine“, koja je vrlo brzo osvojila i publiku i kritiku, dobila je i svoju drugu sezonu, čije se dvije epizode pretpremijerno prikazane tokom posljednjeg SFF-a.

Serija “Novine” je samo u osnovnim crtama priča o odnosima unutar redakcije jednoga dnevnog lista koji mijenja vlasnika, a zapravo se bavi širim problemima poput kriminala, izdaje, nestanka ljudske čestitosti pod pritiskom taštine, prilagodljivosti i egzistencijalnih strahova. Sve se to događa u tjeskobnom okruženju širih interesa obavještajnoga podzemlja, krupnoga kapitala i visoke politike u kojem tajkuni i političari ne prežu ni od čega u borbi za vlast i moć, a novinari i urednici su istodobno statisti i učesnici samih događaja.

Iz produkcije koja stoji iza serije već najavljuju i treću sezonu. Seriju je otkupio veliki servis Netflix, te su „Novine“ dostupne publici iz 190 zemalja. Kako tvrde tvorci serije, reakcije su pozitivne u cijelom svijetu, a „Novine“ imaju veliki broj fanova i u našoj zemlji.

Izgubljena generacija

Najzaslužniji za veliki uspjeh serije je zagrebački reditelj Dalibor Matanić (42). Pojavom i javnim nastupom jedinstvena i osebujna pojava, svojim radom i talentom vrhunski autor, Matanić danas spada u red najboljih i najuglednijih filmskih radnika svoje, sada već zrele generacije. Filmsku slavu u Regionu je stekao filmovima „Blagajnica hoće ići na more“ i „Fine mrtve djevojke“ a rad na TV seriji „Novine“ čini se kao prirodan i logičan nastavak njegovog opusa.  U čemu je tajna uspjeha „Novina“, pitamo ga u Sarajevu.

– Jedino što znam i jedino što jeste važno da je sve išlo nekakvom svojom vlastitom intuicijom. Sve što je napravljeno ima svoj produkcijski i režijski narativ. U seriji „Novine“ nema nikakvog „copy – paste“ postupka. Jednostavno, pokušali smo iz neke lokalne priče napraviti, top, univerzalnu priču u kojoj se svako može pronaći. Kad je riječ o priči kao takvoj, ona je bazirana na vrlo čvrstoj konstrukciji za koju je zaslužan scenarij autora Ivice Đikića – kaže Matanić.

Iako to nije naglašeno, radnja serije se dešava u Rijeci, jednoj vrlo važnoj tački na turbulentnoj političkoj sceni susjedne Hrvatske. Inače, producenti i scenaristi serije Rijeku predstavili su kao zamišljeni glavni grad svoje države, što je publika jako dobro prihvatila.

– Serija se snima u Rijeci, u jednom neobičnom, multikulturnom i politički vrlo značajnom gradu. Rijeku gledam kao jednu veliku luku, kao jednu Genovu, kao jedan Marseilles… U toj „multikulturalnosti“ moglo bi se naći nešto što bi mogli biti i skriveni mehanizmi vlasti. Kad govorimo o pitanju da li je serija fikcija ili ne, istina, neki se prepoznaju, mnogi me i pitaju da li je riječ o pravim ljudima. Ne, to je fikcija, i nije bilo drugačije namjere nego da bude tako, ali po tematici, po motivaciji možete pronaći neke likove koje možda već znate

Dalibor Matanić je rođen 1975., i pripada „izgubljenoj generaciji“, koja je stupala u punoljetstvo kada se bivša država i njen sistem vrijednosti urušio, no novi sistem nikada nije nastao i, vjerovatno, neće nastati tokom naših života.

– Možda ne samo rat, nego ta takozvana „tranzicija“, možda je najgore što se desilo na potezu od Rusija do nas ovdje. Prokletstvo tranzicije odgovorno je za urušavanja etike i morala, za urušavanje društvenih kodova, za urušavanja građanskog društva. Urušava se apsolutno sve što je nekada postojalo. Istina, ponešto se od društva i pokušava izgraditi, ali sve ostaje samo na pokušajima – kaže Matanić.

U svojim filmovima kao što su „Blagajnica hoće na more“, te u nizu svojih drugih ostvarenja, Matanić se bavi sudbinama ljudi koju u spomenutoj „tranziciji“ nisu imali sreće. Filmski jezik Dalibora Matanića piše priče o ljudima s periferije života, o odbačenim, zaboravljenim i prezrenim, onim s margine svijeta.

– Ovaj svijet počiva na ljubav, ali ako imate mržnju, ako u društvu vlada netolerancija i odbacivanje slabih, pretvaramo se u jedan veliki haos. Mora se pričati o univerzalnim temama koje svi razumijemo – kaže Matanić.

On nije samo jedan od najznačajnijih filmskih i televizijskih autora u Regionu, Matanić je jedan od najglasnijih intelektualaca u Hrvatskoj, koji snažno, jasno i odlučno diže svoj glas protiv društvene nepravde i retrogradnih pojava koje pozivaju na netoleranciju i ukidanje sloboda za sve koji misle i izgledaju drugačije.

– Danas, naravno, može svako da vas rastrga, da napiše šta god hoće u komentaru. Postoji jedan pokret koji, naprosto, pokušava da uništi ovo normalno društvo i napravi od ovog prostora nacistički kamp. To je jako opasna stvar i treba im jednostavno „lupati“ nazad. Gdje ima mnogo šminke ima i neka ruina iza, jer često vidite divne fasade, međutim, kada prođete iza, kada uđete u dvorište, vidite da to nije tako sjajno. Ja se samo nadam miru i nadam se da nema i neće biti ekstrema, to je najopasnija stvar – kaže Matanić.

U takvoj situaciji, novinari i umjetnici često se nalaze u nezahvalnoj situaciji da društvo i društveni poredak moraju braniti od njega samog. Često je to teška, preteška zadaća, ali angažirani intelektualci poput Matanića shvataju tu borbu kao svoju nužnost i realnost.

Globalni uspjeh

– To je, zapravo, egzistencija našeg poziva. Moramo da pričamo o društvu onako kako ono već jeste, moramo da govorimo o nepravilnostima, čak i da ih korigiramo ako je to moguće i da napravimo neki korak naprijed, ne da šutimo. Šutnja i autocenzura, to su najgore stvari. Svako od nas bi se morao boriti da bude hrabar. Hrabar kod nas znači biti istinit – vjeruje Matanić.

Serija „Novine“, iako fiktivna priča, kod mnogih novinara u Regionu doživljava se kao jedan novi front u borbi za istinu.

– Svi nas vole, u cijeloj Regiji. Kada baš nije bilo jasno kada će se serija pojaviti i zašto se sve to odugovlači, svi su nam dali podršku. Kada dođemo, recimo, u Beograd, svi novinari obožavaju seriju jer se ona nije pisala napamet. Ovdje ne pričamo samo o novinarskom zanatu, ovdje pričamo o novinarskoj nemoći u modernom svijetu. „Novine“ su od početka planirane kao trilogija iz tri različite perspektive pogleda na društvo. Prva sezona bazira se na medijima, druga sezona na politici i treća na dilemi šta je to pravda ili nepravda. Mislim, kada se sve to završi, bit će to jedan dokument o jednom društvu koje ima svoje prokletstvo, kako se, zapravo, bori za vlast i kako funkcioniraju poluge vlasti nauštrb običnog malog, normalnog čovjeka –  kaže Matanić.

Serija je postigla globalni uspjeh. S obzirom na to da je putem servisa Netflix može pratiti publika širom svijeta, sa svih strana stižu pohvale, naročito iz zemalja Istočne Evrope i Latinske Amerike. U nekim zemljama serija je čak i pokrenula važne društvene rasprave i na neki način pomogla da se razotkriju slučajevi  dobro skrivane državne korupcije.



Izudin Bajrović u ekipi hvaljene serije „Novine“

Među odličnom ekipom glmaca, scenaristi Ivici Đikiću i reditelju Daliboru Mataniću, u drugoj sezoni „Novina“ pridružio se i ugledni bh. glumac Izudin Bajrović, koji tumači ulogu Prskala, vozača glavnog negativca u seriji, Ludviga Tomaševića.

– Nije svakodnevna pojava da nas bh. glumce zovu iz drugih zemalja da igramo u njihovim značajnim projektima. Sretan sam jer su se mene sjetili, i pozvali. Oni su mi dali prostor i ja sam taj prostor iskoristio na onaj način kako se i očekivalo od mene. U svoj profesionalizam ne sumnjam, ali pored profesionalizma tu mora biti još nešto, tu mora biti neki kvalitet. Za mene rad na seriji „Novine“ jeste jedna dragocjena situacija i iskustvo. I uvijek kažem da mi je najbolja ona uloga koja je donijela drugu ulogu – kaže Bajrović za “Azru”.

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti