Jetseteri: Krila palih anđela

Piše: Redakcija

Ne tako davno, prije samo pola stoljeća samo su rijetki mogli priuštiti let avionom na drugi kontinent, recimo let iz Pariza u Rio ili iz izlet Londona na neku drugu egzotičnu lokaciju. Mediji su ih nazvali “jet set”…Tako je jedan skorojevićki izraz ušao u naše živote i tu ostao poput iritantnog trna u malom prstu…

Vrijeme je SFF-a, Sarajevo živi svoju jedinu sedmicu u godini kada podsjeća na metropolu, sa ulicama punih ljudi željenih dobrog, jeftinog provoda i manje – više važnim gostima koji šetaju crvenim tepihom ispred Narodnog pozorišta. No SFF je tokom proteklih desetak godina od mjesta gdje se prikazuju dobri filmovi i susreću ljudi iz svijeta filma, od simpatičnog festivala sa opuštenom i neobaveznom atmosferom, postao mjesto gdje se dolazi da se vidi i bude viđen. Ipak, ljudi od nekakve važnosti koji šetaju sarajevskim crvenim tepihom ili se u toku ove jedne sedmice mogu naći na mjestima koja imaju veze sa SFF – om, pripadaju različitim kategorijama estrade.

Tu se mogu sresti kako uspješni filmaši tako i oni koji decenijama nisu snimili ništa vrijedno spomena, kao i prvorazredne, drugorazredne ili trećerazredne starlete, isluženi, potrošeni i zaboravljeni političari, novinari koji se pojavljuju u novinama ili emisijama svojih kolega i prijatelja iz struke, pa do raznih osoba koje iz ne baš jasnih razloga imaju status „poznate osobe”. Ta amorfna skupina koju karakterišu skromna imovina i skromni životni dometi, u domaćim medijima se nazivaju i označavaju kao „jet set” (džet set). Tako izgleda imamo i sarajevski jet -set, bosanski jet set. Ili nam se to samo čini?

Budimo iskreni, rijetko ko u ovoj zemlji zna šta zaista znači riječ „jet set”, odakle je došla i šta je i ko je istinski, svjetski jet set. Da je drugačije i da domaća javnost i kolege iz struke znaju pravo porijeklo riječi „jet set”, nikada „džet seterima” ne bi nazvali domaće kvazi – poznate osobe od važnosti, one koji rade za prosječnu, malu bh. plaću i hvale su u medijima automobilom od 20.000 KM kupljenim na kredit, te putovanjima u „luksuzne” destinacije kao što su Egipat, Pariz i Barselona.

Domaći „jet set” nema nikakvih dodirnih tačaka sa pravim svjetskih jet setom, osim časnih izuzetaka koji se mogu nabrojati na prste. Domaći jet set samo je naziv rubrike u ovdašnjim šarenim novinama i portalima koja inače za popunjavanje prostora da se piše jer se nešto mora pisati.

Jet set: Izum iz pedeset i neke

Mračne tridesete i depresivne četrdesete godine prošlog stoljeća zamijenile su šarene, sunčane i prosperitetne pedesete, lude šezdesete i još luđe sedamdeste godine . Kao i u svakom period kada novca ima u velikim količinama i izgleda da ga ima svako, neki ljudi se žele izvojiti iz mase sličnih. Svaka perspektivna dekada tako ima svoju omiljenu igračku za bogataše, devadesetih je to bio radio, šezdesetih kolor televizor, sedamdesetih video – kamera, osamdesetih mobitel. Pedesetih godina, pak, novi bogataši i ini koji si se tako osjećali, prestižom svih prestiža su smatrali let avionom, čak i kada avion nije bio u njihovom vlasništvu.

Istina, avion su izumila braća Wright davne 1911. No sve do pedesetih godina prošlog stoljeća nisu postojale prave komercijalne putničke linije. Prvobitne letjelice su pokretane bučnim, kvarljivim i motorima sa propelerima, a putovanje avionima bilo je sporo i relativno opasno jer su se avionski motori sa propelerima često kvarili. No sve će se promijeniti 1952. godine kada bude predstavljen prvi komercijalni mlazni avion koji se na engleskom naziva „jet”. Mlazni avioni su izumljeni još tridesetih godina prošlog stoljeća, no u vojnu će ih upotrebu uvesti Nijemci i to na samom kraju rata.

Njihov će Messerschmitt Me 262 biti upamćen kao najbrži avion Drugog svjetskog rata. Svoje će dobre leteće osobine mlazni avioni konačno potvrditi u Korejskom ratu od 1950. pa do 1953. godine. Zabilježeno je da je američki mlazni avion Lockhead P 80 presreo i oborio dva sjevernokorejska mlazna aviona ruske proizvodnje, čuvenog tipa MIG 15. Bila je to prva ikada odigrana zračna bitka između dva borbena mlazna aviona.

Vrlo brzo će biti jasno da su mlazni avioni, brži i sigurniji način prijevoza nego njihovi prethodnici sa propelerima. Već 1952. uspostavaljena je i prva svjetska stalna komercijalna linija između Londona i Johanesburga, a ubrzo su uspostavljeni i stalni letovi za Tokio, srednju Afriku, Južnu Ameriku, Singapur i Indiju. Prvi avion za komercijalne letove napravljen je u britanskoj tvornici De Hauvilland i zvao se Kometa. Godinama će Komete biti sinonim za putničke avione i putničku avijaciju, sve dok ih 1958. ne istisne Boeing.

Da je letenje u to vrijeme bilo zaista primjer časti i visokog društvenog statusa, pokazao je događaj od drugoj maja 1953. godine. U specijalnom avionu iz Londona za Johanseburg poletjeli su tek krunisana kraljica Elizabeta, njena sestra Margareta, Kraljica Majka te značajan broj uglednih dvorjana i visokih britanskih plemića. Bio je to prvi put da su članovi britanske kraljevske porodice letjeli nekim komercijalnim avionskim letom. Let avionom nakon ovoga je postao važan društveni događaj, dokaz prestiža i sposobnosti da se bude drugačiji i važniji. Ko leti vrijedi, ko ne leti ne vrijedi, reći će kasnije jedan od likova iz kultnog Alan Forda.

Igor Cassini (1915 – 2002) , najpoznatiji trač kolumnista svih vremena, čovjek koji je bio zaručen sa Grace Kelly, te golf partner Johna F . Kennedya i najpoželjniji gost na bogataškim zabavama u to doba, novinar zbog čijih su kolumni izdanja čuvene kuće Hearst dostizala sedmični tiraž od 20 miliona kopija, zapravo je čovjek koji je skovao izraz “jet set”. Taj izraz koji je zamijenio stariju kovanicu „Café society” ili “Prelijepi ljudi” (izraz “Beautiful People” bio je vrlo čest šezdesetih godina 20. stoljeća”) , te je označavao novu klasu ljudi, one koji su iz New Yorka mogli doći u Rim i tu provesti vikend, zatim otići u Pariz i iz Pariza otputovati u Rio. Sve to radi vlastitog zadovoljastva i iz čiste zabave.

– Na standardnim rutama mlaznih aviona nalazili su se Los Angeles, Pariz i Rim. Popularna odredišta sa bijelim pijeskom i slanom bodom bili su Acapulco, Nassau na Bahamima i Rajski otok, otvoren 1962, sve u svemu malo drugačije nego po današnjim mjerilima. U međuvremenu, Cannes, Capri, St Tropez, Marbela, Portofino, te odbrani gradići na francuskoj italijanskoj rivijeri postali su odredišta za jetsetere. Grčki otoci postat će im interesantni poslije 1974 – piše Wikipedia.

La Dolce Vita

Isti izvor tvrdi i to da ovo novi bogataši nisu bili stidljivi kada je u pitanju javnost i rado su se zabavljalji na polu-javnim mjestima kao što u restorani i noćni klubovi gdje ih „paparazzi”, jet set fenomen, slikaju. Cijeli taj dekadentni svijet koji novac i život trošeći u zabavi, razbacivanju novca i putovanjima svijetu je predstavio genijalni Federico Fellini u filmu La Dolce Vita iz 1960.

Ne samo da je publika saznala šta je zapravo jet set, nego je i saznala za same paparazze, one bez kojih jet set i ne bi postajao u onom obliku kakvog ga znamo, kao sastavni dio šarene štampe i tračerskih, plitkih TV sadržaja. Ipak, Jet i Set nisu jedan pojam, to je naprosto brak iz dogovora i interesa. Jet je bio mašina, Set su bili oni koji su u toj mašini vidjeli pumpu za svoj ego.

– Nije bilo „pileta iz jajeta u etimologiji riječi „jet set”. Prvo je došao „Set” a onda „Jet”. Set je označavao samo osobe, one koje su šezdesetih godina nazivali „prelijepi ljudi”, elita koja je dobro izgledala i imala duboke džepove i mrežu običnih ljudi koja im je to sve stvorila, jer jer su “Set – ljudi” uvijek bili na pravim mjestima, u pravo vrijeme, uvijek zajedno, uvijek izgledajući fantastično. Takvih je oduvijek bilo u blizini, ali sada se oni kreću mnogo više i mnogo brže.

„Jet” je bio sav satkan u tehnologiji, veliki naučni korak naprijed koji je Set – narodu omogućio da žive ugodnije i na visokoj nozi, više nego ikada prije, i više nego što se moglo zamisliti. Ali mnogo važnije od slijetanja “Set – ljudi” na egzotične lokacije za njihovu upadljivu potrošnju, mlazni avion je masovnoj publici servirao cijeli novi set želja. U ovom procesu Jet Set je postao mnogo više od zbira vlastitih “celebritija” – tvrdi Wiliam Stadiem, autor knjige “Jet Set – Glamur i romantika u doba letenja”.

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća završilo se zlatno doba putničke avijacije. Avionski letovi nisu više bili privilegija samo za bogate i slavne, a putovati zrakom je mogao skoro svako. Kada je to postalo moguće, nastupio je i kraj za jet set, bar onakav kakvim kakav ga je opisao Igor Cassini. Izraz “jet set” je skori nešto iz današnjeg engleskog jezika, mlađe generacije ga rijetko upotebljvaju, no životna filozofija jet seta iz njegovog zlatnog doba pedesetih i šezdesetih godina je ostala i postala ono oko čega se okreće današnji svijet. To je želja da se vidi i bude viđen, da se novac brzo zaradi i još brže troši i da za to zna cijela Zemlja, da se zabavlja po 365 dana u godini i druži sa sebi sličnima i putuje u egzotične dijelove svijetu. Priča o jet setu je završena 1973. , no ona i dalje živi u ulicama u centru Sarajeva u kojima se skupljaju oni koji ne znaju ništa o filmu niti ih film zanima, no znaju da je SFF dobro mjesto gdje se skuplja domaći jet set kojeg nema i nikada ga nije ni bilo.

Sinatra: Čovjek koji se plašio letenja

U jesen 1958. godine kompanija Pan An je uspostavila redovnu avionsku liniju između New Yorka i Pariza, no česte fatalne nesreće tadašnjih putničkih aviona kod nekih su izazivale strah od letenja. Frank Sinatra je bio smrtno uplašen letovima komercijalnih aviokompanija, u takvoj mjeri da je 1958. morao kupiti vlastiti putnički mlazni avion. Iste godine Sinatra će snimiti i svoj legendarni , možda najuspješniji album “Fly with me”, a u javnosti je predstvaljao letenje kao dio životnog stila, kao dio imidža “jet seta”. Godine 1962. kupit će i svoj drugi avion, veliki Boing 707. Njegovi su avioni bili prava umjetnička remek jela, leteće hollywoodske kuće za odmor, uvijek napunjene Sinatrinim kolegama, čikaškim mafijašima i naravno lijepim ženama. Imali su klavir, spavaće sobe, klima – uređaje, veliki bar i sa sobom su nosili tone alkohola i Sinatrinih omiljenih grickalica, jer veliki pjevač nije volio kuhinje drugih zemalja, poput Italije. Godine 1977. Sinatra će kupiti još jedan mlazni avion, za potrebe njegove žene koja nije željela letjeti istim avionom kao i Sinatrina majka, koja pak je nije podnosila svoju najnoviju snahu. Iako je paranoični Sinatra za svoje avione uvijek birao najiskusnije ratne pilote, ovdje se preračunao. Pilot nije znao letjeti po oblačnom vremenu, te se avion srušio u planinama Nevade. Sinatra je bio “šokiran”.

– Ona je bila žena koja je letjela možda pet puta godišnje…Mogao bih shvatiti da se ovo desilo meni ali… pričao je “šokirani” Sinatra novinarima nakon nesreće.

 Hefner i Leteći zečić

Tokom ludih šezdesetih, privatni avioni u vlasništvu pojedinaca i poslovnih ljudi su bili rijetkost, no osnivač Playboya Hugh Hefner je i tada bio korak ispred svih. Njegovo najčešće prijevozno sredstvo u to doba bio je njegov lični avion, nazvan „Veliki zeko”, asocijacija na kultni logo Playboya. Letjelica DC-9-32 je mogla primiti 16 putnika, kojima nije nedostajalo luksuza. Avion se mogao pretvoriti u pokretno kino, diskoteku sa kompletnom rasvjetom ili veliku konferencijsku salu. Bio je to Hefnerov lični disko – klub pod oblacima, uvijek napunjen zalihama lijepih žena, kakvih Hefneru nikada nije nedostajalo. Jedan dio aviona bio je isljučivo Hefnerova odaja, sa krevetom eliptičnog oblika i tušem, ako zatreba.

Posada je, logično imala nadimak „Leteći zečići”, a izabrana je na osnovu izgleda, no avion nikada nije doživio bilo koju nezgodu, te je održavan dobro, sve do 2004. kada je konačno rashodovan. Ovaj jedinstveni avion nije svoju penziju dočekao u rukama Hefnera i njegove kompanije. Krajem sedamdesetih je morao biti prodat zbog naftne krize i problema u poslovanja Playboya i Hefner ga nikada nije prežalio.

 Concorde: Posljednja let za jet set

Početkom sedamdesetih letenje više nije bilo samo zabava za bogate i „jet set” kao pojam više nije imao smisla. No 1976. bogati će dobiti svoju novu igračku i pojam „jet set” će vratiti na kratko vratiti u medije nakon što se na nebu ukaže Concorde, najveći i najbrži putnički avion svih vremena. Ovo remek djelo tehnike je razdaljinu od Londona do New Yorka umjesto osam, prelazilo za samo tri i po sata. Za poslovne ljude sa obje strane Atlantika to je značilo da iz Londona mogu jutarnjim letom otići za New York, obaviti sastanak i isti dan se vratiti kući, bez noćenja u hotelu. Sve je to imalo svoju cijenu, astronomsku naravno.

–  Godine 1987. platio sam 6000 funti (u današnjoj vrijednosti oko 15.000 KM) za povratni let London New York. Činilo bi vam se da sletite i prije nego što poletite. Sa aerodroma JFK biste do centra grada dobili biste prevoz helikopterom ili limuzinom. Američka pasoška i carinska kontrola trajale bi najviše dvije minute. I danas prizivam u sjećanje trenutke kada sam šetao Petom avenijom, znajući da sam se probudio u Londonu, samo nekoliko sati ranije. To je neprocjenjivo – sjeća se jedan Britanac leta legandarnim Concordeom.

Bila je to jedinstvena ali skupa zabava, koja je kasnije iznosila i do 11. 000 dolara za jednu kartu. Concorde će otići u penziju 2003. godine, a karte za njegov psjednji let su koštale 12.000 dolara.

Srpski jet set: Pozajamljuju za taksi, glume superbogataše

Iako se u anglosaksonskim zemljama riječ „jet set”, rijetko upotrebljava, ona je ostala dio javnog govora i novinarske profesije u zemljama kao što su BiH, Rusija ili Srbija. Kao i kod nas, i srpski jet – set je to po imenu, uz časne izuzetke poput Novaka Đokovića ili Lepe Brene. Šta je ostatkom „džet seta”? Kako žive ti ljudi?

– U Srbiji se džet-setom nazivaju ljudi koji su se tri puta pojavili u novinama kao gosti neke promocije na koju su došli pozajmivši novac za taksi kako se ne bi videlo da se inače voze gradskim prevozom – autor knjige „Tajne srpskog džet-seta”, novinar Aleksandar Saša Ignjatović.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti