Uzimajući – punimo ruke, dajući – punimo srce – samo je jedna od izjava austrijske autorice dječijih knjiga i knjiga za mlade, Margarete Semann, koja se u svakodnevnom životu pokazala proročanskom i nebrojeno puta tačnom. Poklon je najljepši način da se nekome zahvalimo, izvinimo, pokažemo svoje osjećaje, ali i da se s nekim sprijateljimo. Darivanje se uči odmalena, a pokloniti nešto pruža zadovoljstvo kako onima koji daju, tako i onima koji taj poklon primaju. Stari Rimljani su, naprimjer, jedni drugima poklanjali grančice imele, pozlaćene orahe i lješnjake, novčiće s likom boga Janusa, koji simbolizira početak, kolače i med za sreću i svijeće kao simbol svjetlosti na životnom putu. I Perzijanci su poklanjali, najčešće jaja kao simbol blagostanja, dok je u srednjem vijeku u Engleskoj bilo jako popularno dragoj osobi pokloniti rukavice.
U današnje vrijeme obično darujemo druge za važne datume i nerijetko su ti pokloni materijalni. No, da biste nekoga obradovali, ne morate biti bogati, niti čak osobu poznavati. Dovoljno je da imate svijest i veliko srce. Ono najvrednije što nekome možete dati nema cijenu, i ono dolazi u najljepšoj bočici, to je dio vas, vaša krv, zahvaljujući kojoj ne samo da ćete izmamiti osmijeh na lice, već ćete i spasiti život drugom živom biću. Dobrovoljno darivanje krvi je gesta s kojom imate mogućnost pomoći nekome u nevolji.
Postupak uopće nije kompliciran, a priprema za darivanje nije potrebna. Prije darivanja krvi se preporučuje, naročito ukoliko neka osoba prvi put daruje krv, da bude odmorna, da je prethodne noći dobro spavala, da je uzela lagani obrok i izvjesnu količinu tečnosti. Darivanjem krvi vršimo kontrolu vlastitog zdravlja te pomažemo napretku tuđeg. Krv je lijek koji samo čovjek može proizvesti. I stoga, kad naredni put kao odgovor zašto još nikada niste donirali krv, kažete: “Nisam o tome razmišljala ili razmišljao”, ili “Nemam vremena”, imajte na umu da postupak završavate unutar jednog sata, i da je s godinama elasticitet krvnih žila slabiji zbog čega se stariji darivatelji krvi nakon uzimanja uzorka često osjećaju bolje.
Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH, prim. dr. Jasminka Kurilić, specijalistkinja transfuzijske medicine, za magazin “Azra” pojašnjava ko sve smije darivati krv, kako izgleda postupak i kako se za njega pripremiti, te gdje darivati krv. Na sva ova pitanja, napominje ona, potrebno je saznati odgovore prije odluke o darivanju krvi.
Koliko su ljudi u Bosni i Hercegovani zainteresirani da daruju krv?
– Godišnje se prikupi približno 108 miliona doza krvi na svijetu, a u Bosni i Hercegovini otprilike 80.000. Taj broj je u porastu iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darivanja krvi. Prema podacima Zavoda za transfuzijsku medicinu, u FBiH u 2018. godini krv je darovalo 55.000 dobrovoljnih davalaca krvi, što je oko 2,4 posto prema ukupnom broju stanovnika u FBiH (2.380.000). U zemljama EU procent darivanja je veći i iznosi prosječno četiri posto (Hrvatska).
Šta biste preporučili onima koji tek razmišljaju da urade ovu plemenitu gestu?
– Solidarnost, humanost, nesebičnost i plemenitost ističu se kao najznačajnije ljudske vrline u postupku dobrovoljnog darivanja krvi. Krv se za sada ne može proizvesti na umjetan način. U BiH se krv može darivati na organiziranim akcijama darivanja krvi u transfuzijskim ustanovama. Redovne akcije darivanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem javnih medija. Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH na svojoj internet stranici objavljuje sedmični raspored darivanja krvi (www.ztmfbih.ba).
Kako pripremiti organizam prije darivanja krvi, da li je potrebno uvođenje određene hrane ili pića?
– Darivanje krvi sastavni je dio svakodnevnog ljudskog načina života i na taj dan treba uobičajeno jesti i piti. Prije darivanja krvi nije potrebno biti natašte. Nekoliko sati prije darivanja krvi preporučuje se pojesti lagani obrok. Potrebno je izbjegavati izrazito masnu hranu i alkohol barem šest sati prije darivanja krvi, jer ti sastojci mogu transfuzijom ući u tijelo pacijenta i nanijeti mu štetu.
Šta statistički podaci kazuju, da li je u porastu ili pak u opadanju broj dobrovoljnih darivaoca krvi?
– U FBiH broj dobrovoljnih darivalaca krvi je u laganom porastu. Neovisno o razlozima zbog kojih se osobe odlučuju na darivanje krvi, potreba za krvlju je uvijek prisutna, a svaki darivatelj ima veliku i humanu privilegiju u spašavanju ljudskih života.
Koliko traje postupak darivanja krvi, a koliko darivanja trombocita?
– Darivanje pune krvi traje 8-12 minuta a darivanje trombocita otprilike jedan sat. Igla i vrećica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu upotrebu, tj. mogu se primijeniti samo za jednokratno darivanje krvi.
Je li bezbolno?
– Darivanje krvi jednostavan je postupak. Počinje s registracijom i upisivanjem u registar darivatelja krvi. Zdravlje darivatelja krvi je značajno i stoga svako darivanje krvi uključuje i provjeru njegovog zdravstvenog stanja. Provjera količine hemoglobina u krvi obavlja se brzom metodom iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta na ruci. Zatim slijedi kratki razgovor s ljekarom iz kojeg se provjerava dosadašnje i trenutno zdravstveno stanje. Tek kad ljekar utvrdi da potencijalni darivatelj krvi smije darivati krv, počinje postupak uzimanja krvi. Medicinski tehničar odabire podobnu venu u lakatnoj jami i uvodi sterilnu jednokratnu iglu u venu, a darivatelj krvi osjeti mali kratkotrajan i gotovo bezbolan ubod.
Budući da ste u našem neoficijelnom razgovoru opovrgli podatak da se u BiH uveze 65 litara krvi godišnje, možete li nam reći tačne podatke koliko se uveze krvi u BiH u toku jedne godine?
– BiH ne uvozi krv ni krvne sastojke. Shodno Zakonu o krvi i krvnim sastojcima, zabranjuje se uvoz i izvoz krvi. Krv, tačnije deplazmatisane eritrocite smo dobijali kao pomoć iz evropskih zemalja samo za vrijeme ratnih dešavanja od 1992.-1995. godine.
Vodič za darivaoce krvi
Ko može darivati krv?
Darivalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18 do 65 godina kod koje se ljekarskim pregledom, te provjerom nivoa hemoglobina, utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primijenila. To znači da je potrebno da se zadovolje sljedeći kriteriji:
Da je osoba zdrava, dobrog općeg stanja
Teža od 50 kg
Hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce
Hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene
Interval između davanja krvi je tri mjeseca (12 sedmica) za muškarce i četiri mjeseca (16 sedmica) za žene
Darivanje krvi korak po korak
Upitnik za darivaoce krvi
Pri svakom dolasku darivalac ispunjava Upitnik za darivaoce krvi. Pri popunjavanju Upitnika, koji se sastoji od niza pitanja na koje je neophodno dati iskrene odgovore, jer su u funkciji brige i za zdravlje darivaoca koji želi da daruje krv kao i bolesnika kome će ta krv biti primijenjena, svojim potpisom darivalac potvrđuje da savjesno i s punom odgovornošću stoji iza datih odgovora. Darivanje krvi ne treba da bude odraz samo želje da se pomogne drugima, već i svijesti o potencijalnim rizicima primjene date krvi. Osoba koja želi da darivanjem krvi pomogne drugima mora biti sigurna da ovim činom neće ugroziti onoga kome želi da pomogne. Ova sigurnost se postiže edukacijom i samoisključivanjem u slučaju postojanja rizičnih stanja i ponašanja kao i iskrenim odgovorima na pitanja pri ljekarskom pregledu.
Određivanje hemoglobina i krvne grupe
Medicinski tehničar/ka će iz kapi krvi uzete iz vašeg prsta odrediti nivo hemoglobina i krvnu grupu
Pregled darivalaca
Nakon određivanja hemoglobina slijedi ljekarski pregled. Ljekar će Vam izmjeriti krvni pritisak i uzeti anamnezu, te procijeniti da li možete darivati krv.
Darivanje krvi
Iskusni medicinski tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
Zahvalni obrok
Nakon darivanja krvi zavoj na pregibu lakta ne treba skidati sljedeća dva sata. Tog dana treba da se unosi tečnosti nešto više nego uobičajeno (3-4 čaše vode). Mogu se obavljati uobičajene aktivnosti. Treba izbjegavati teži fizički rad ili vježbe kao što su podizanje tereta najmanje četiri sata nakon darivanja krvi. Izbjegavati žurbu, pušenje barem dva sata, alkohol bar osam sati, dugotrajno stajanje, pregrijane prostorije. Tog dana ne kretati kao vozač na dug i naporan put niti obavljati rizičan posao (npr. penjanje, rad na skeli i sl.). Izvor: http://www.ztmfbih.ba
Oni daruju krv
Belma Pandžo, Sarajevo
– Naše malo nekome će značiti previše. Krv darujem, jer smatram da ću možda nekome spasiti život, pomoći mu u liječenju, a mene neće koštati ništa. Smatram da svako, pogotovo mladi ljudi koji su u mogućnosti, treba da se odazovu na dobrovoljne akcije darivanja krvi. Ni najbolji doktori ni najbolje operacije ne mogu pomoći pacijentu ukoliko nema dovoljno krvi.
Anela Kozica, Sarajevo
– Krv sam počela darovati prije osam godina, kada se moje dijete razboljelo. Odazvala sam se na dobrovoljnu akciju darivanja krvi i od tada sam redovan darivalac. Darivanje krvi meni uvijek pomaže, jer nakon darivanja se uvijek osjećam bolje kako fizički, tako i u duši.
Naida Mehanović, Sarajevo
– Voloniranje u Crvenom križu mi je pomoglo da shvatim važnost darivanja i upoznam odličnu ekipu ljekara i tehničara s naše transfuziologije. Volontiranjem se pojavila želja u meni za darivanjem, ali tada sam imala 15 godina. Međutim, želja je rasla. Darivanje je bilo jedna od prvih stvari koje sam uradila nakon što sam postala punoljetna. Sve od tada pa do danas redovno darujem krv, svaka četiri mjeseca. Ne znam je li energija koju dobijem produkt toga što znam da će ta krv nekome pomoći, posebno jer znam da ide djeci koja su oboljela od leukemije, ali djelovanje na moj organizam je kao da dobijem neki magični eliksir. Voljela bih da imamo svijest darivanja krvi, postali bismo bolji ljudi.
Ismail Šehić, Sarajevo
Odlučio sam se darovati krv, jer je to izrazito zdravo, imao sam priliku provjeriti svoju krvnu grupu, kvalitet svoje krvi, ali ono najvažnije, zbog čega sam i dalje nastavio darivati krv jeste što jednom dozom darovane krvi možemo spasiti čak tri života. Po samom saznanju da nekome možete spasiti život samo zato što ste odvojili 10-15 minuta svog života čini vas potpuno ispunjenim i zadovoljnim, a nadahnutim da i druge osobe pozovete da to urade. Kada darujete krv, vi svjesno osjećate da ste pomogli nekolicini ljudi, iako nikad ne znate kome je vaša krv otišla, što daje još jednu dozu zadovoljstva.