Sarajevo, godina 1944. Potaknuti gubitkom Beograda te prodorom sovjetske vojske i partizana, rukovodeći ljudi njemačke vojske na Balkanu pokreću operaciju „Laufer“. Njihov cilj je dovesti gorivo za vojna vozila spremna za početak povlačenja u Njemačku. Ali, prvo moraju onesposobiti sarajevski pokret otpora koji predvodi misteriozni ilegalac Valter. Dok njemački obavještajac Kondor ulazi u Pokret otpora, izdajući se za Valtera, pravi Valter otkriva njemački plan. U Sarajevo stižu ilegalci predvođeni misterioznim Pilotom sa zadatkom otkrivanja Kondora. Ovo je siže radnje jednog od nauspješnijih partizanskih vesterna „Valter brani Sarajevo“.
DAS IST VALTER
Kultno ostvarenje Hajrudina Šibe Krvavca svjetlo dana ugledalo je davne 1972. godine, a od tada do danas pogledalo ga je skoro milijardu ljudi. Teško da postoji neka generacija koja nije čula za Vladimira Perića Valtera i operaciju „Laufer“.
Odnedavno, scene iz filma, koje se i danas prepričavaju, poput one u kojoj njemački oficir Von Dietrich izgovara rečenicu „Das ist Valter“, ali i mnoge druge, možete doživjeti na jedan potpuno drugačiji način. Naime, za rođendan glavnog grada Bosne i Hercegovine, 6. aprila, ove godine svečano je otvoren istoimeni Muzej posvećem ovom vrhunskom filmu.
Osnivač ovog jedinstvenog Muzeja je Filmski Centar Sarajevo.
– Prošle godine, analizirajući naše puteve, šta zapravo nudi Filmski Centar Sarajevo i šta može da radi, došli smo do ove ideje. Procijenili smo da je Filmski centar nasljednik nekadašnjih filmskih kuća, mi smo praktično vlasnici najvećeg filmskog arhiva u BiH, a unutar tog arhiva je i film „Valter brani Sarajevo“, kao i drugi filmovi našeg Šibe – otkriva na početku razgovora za naš magazin direktor Muzeja Jasmin Duraković.
Među mnogim autentičnim eksponatima, poput puške iz Drugog svjetskog rata i makete voza koja je korištena na snimanju filma, dominiraju figure glavnih glumaca i režisera. Muzej posvećen Šibi i Valteru posjetiteljima nudi i multimedijalni prikaz najvažnijih scena iz filma.
– Film je davno snimljen, bilo je veoma teško naći neke originalne stvari koje su iz tog vremena i iz filma. Neke smo uspjeli pronaći, neke nismo. Radili smo rekonstrukciju seta filma, a suština cijele stvari je, zapravo, bila da ovaj muzej pravimo kao da pravimo jedan igrani film, set i da to izgleda kao scena iz filma – kaže Duraković i dodaje:
– Imali smo vrlo zahtjevan proces pravljenja voštanih figura, koje su jedan od najzahtjevnijih poslova. Postavke u Muzeju su radili vrhunski profesionalci, koji se inače bave ovim poslom – pojašnjava.
Na ljudski pokret pored svake scene, aktiviraju se senzori pa posjetitelji mogu čuti dobro poznate replike iz filma ili pucanj koji ovom prostoru daju drugačiju crtu.
– Imali smo kombinaciju scenografskih rješenja, rekviziterskih, audio miksa i muziku koja je urađena po scenama, a koja daje specifičnu audio atmosferu – govori Jasmin.
Građani Sarajeva, ali i iz cijele države i Regije, kao i turisti oduševljeni su postavkom, otkrivaju nam u Muzeju. Mnogo toga ovdje govori da ovaj prostor nije samo prikaz scena i izložba eksponata koji podsjećaju na jedno vrijeme, nego duša jednog od simbola Sarajeva.
– Zbog filma i priče o antifašizmu i Vladimiru Periću Valteru u Drugom svjetskom ratu, koja je bila osnov za film, ovo mjesto je nešto posebno za Sarajevo. Ima dva značaja; s jedne strane je kulturološka priča o našoj prošlosti, a s druge strane ovaj Muzej već pokazuje turistički potencijal – pojašnjava Duraković.
ASOCIJACIJA NA SARAJEVO
Naglašava da je film, prema istraživanjima, jedan od pet brendova koji ljude asocira na Sarajevo.
– „Valter brani Sarajevo“ pripada onome što se zove partizanski film. Iz današnje perspektive mnogo je filmova iz tog perioda koje je vrijeme zgazilo. Prosto, možda su bili previše opterećeni tadašnjom idelogijom ili nekim drugim problemima. Ovaj film, kao i drugi Hajrudina Šibe Krvavca, i danas se prikazuju putem televizija u BiH i Regiji i najgledaniji su program. To pokazuje, da imaju trajnu vrijednost, da su živi i kod mlade publike. Ovaj film vrijeme nije pregazilo, već je preživio vrijeme – govori Jasmin i naglašava kako je Muzej koji podsjeća na jednu važnu priču bio potreban Sarajevu.
– Ovaj grad ima vrlo snažnu antifašističku prošlost, što nije nebitno danas u Evropi. Moderna Evropa nastala je u 20. vijeku nakon ekspanzije fašizma, ona je nastala na antifašizmu. Mi smo, na taj način, dio evropske priče, historjske i svake druge i tog kolektivnog sjećanja – zaključuje direktor.
TURISTIČKA TURA
Dok nas provodi kroz Muzej, Duraković naglašava da je ovo mjesto otvorilo vrata brojnim turistima iz cijelog svijeta.
– Ovdje su brojni kineski turisti, a mi trenutno pregovaramo s kineskim partnerima da se digitalna verzija filma ponovo prikazuje u kinima u Kini. Dakle, on je inicirao i neke druge stvari u vezi s filmom i filmskom industrijom. S jednim partnerom razvijamo i turističku turu koja bi trebala da se također zove „Valter brani Sarajevo“, gdje bi turisti koji dođu u ovaj Muzej mogli nakon toga obići sve lokacije gdje je film sniman i na taj način dobiti kompletnu turističku ponudu.
