Teme

Ženska prava u sjeni poljupca

Foto: AFP

Iako na političkom nivou njena uloga nije veća od slijepog stopala, kad je o modi riječ, prva dama Amerike Melania Trump može savjetovati Donalda. Rođena Slovenka zna šta je stilska žila kucavica. Na koncu, u prilog joj ide i činjenica da je bila čak i model. Upravo zbog karijere modela supruga milijardera i dalje ima sjajnu figuru, uprkos činjenici da je vrijeme koje je provodila na modnim pistama, daleko iza nje. I danas ona može nositi odjevne komade u kojima će se druge prve dame osjećati kao stisnute kobasice, piše njemačka “Gala”. Bilo da je u uskoj pencile suknji, kombinezonu ili haljini koja prati liniju tijala, Melania Trump nigdje nema grama viška, i može se usuditi na odvažan stil.

Prisni pozdrav

Kako vrijeme odmiče čini se da dama iz visokog društva svoju odjeću prilagođava Bijeloj kući, birajući uglavnom bijele haljine i bluze. No, iako želimo isključiti suprugov novčanik iz ekskluzivne mode, ni dobro plaćeni model sebi ne može priuštiti vjenčanicu od 200,000 dolara ili fabuloznu kreaciju s potpisom Margot & Co., čija startna cijena iznosi 2,000 dolara. No, uprkos finansijskoj podršci koju očito ima, Melania Trump ne može sve platiti novcem. Renomirano modni dizajneri kao naprimjer Marc Jacobs i Tom Ford ne mare za damu ni njenu vitku figuru. Da li to ima ikakve veze s Donaldom? To je druga tema. U svakom slučaju zahvaljujući supruzi koja stoji uz njega uvijek imamo atraktivne fotografije, čak i na teškim političkim događajima, poput prošlosedmičnog samita G7 u francuskom mondenom ljetovalištu Biarritz, na kojem su se svjetski lideri okupili kako bi razgovarali o rješavanju svjetskih problema. I onda se među svjetskim liderima na zajedničkom fotografisanju pojavila Melania u svojoj prekrasnoj crvenoj haljini. Ali, čekajte, o crvenoj haljini nije niko pričao, već o vrlo prisnom poljupcu u obraz i pogledu koji je razmijenila sa kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

Foto: AFP

“Mr. ukrast ću ti djevojku” i “Ona je spremna riskirati sve”, samo su neki od šaljivih komentara koji su se munjevitom brzinom raširili društvenim mrežama, kao prošle godine kad su se svi šalili na račun Ivanke Trump, koja je s mnogo čežnje na jednom od političkih sastanaka u Washingtonu gledala kanadskog premijera, pa su skrojili pitanje: “Imenuj osobu koja te gleda kao što Ivanka gleda Justina”. Trump okružen drugim političkim liderima, od francuskog predsjednika, njemačke kancelarke, do japanskog premijera, u grču je držao lice, pokazujući tobože kako Melanijin poljubac ne znači ništa. Mediji su rasklopili svoje tastature, i gotovo jednoglasno objavili: Trump je ljut. A kako i ne bi bio, u njegovoj porodici klub obožavateljki jednog od najzgodnijih političara na svijetu je sad širi. I onda na scenu stupa francuska prva dama, Brigitte Macron, koja u maniru istinske dame nastoji ugasiti vatru, pa na istoj pozornici upućuje poljubac Donaldu Trumpu. I dok su se mediji mahom brinuli i diskutirali o tome šta su prve dame nosile u Biarritzu, kako je Melania ljubila Brigitte u Alaiu, Amazonija je bila u plamenu, i u zraku se osjećala nuklearna proliferacija. I zaista, u sjeni površnih haljina i poljubaca u Biarritzu su se održali i važni sastanci vezani za ženska prava. Na jednom se od svjetskih lidera zahtijevalo da ukinu diskriminatorske rodne zakone koji još uvijek postoje u njihovim statutima i započnu s ugrađivanjem jednakih prava u pravni sistem.

Foto: AFP

Naime, sve zemlje G7, uključujući Veliku Britaniju, još uvijek imaju diskriminatorne zakone u svojim statutima ili značajne praznine u njima koje dopuštaju diskriminaciju, priopćilo je Savjetodavno vijeće G7 za rodnu ravnopravnost na ključnom zasjedanju na vrhu na kojem su sudjelovali svi čelnici, uključujući i američkog predsjednika, Donalda Trumpa. Diskriminatorski zakoni se kreću od legalnog postojanja dječijih brkova u UK, koji dopušta djeci od 16 godina da se vjenčaju pod uslovom da imaju pristanak roditelja, do ograničenja besplatne kontracepcije u Njemačkoj, ili regresivnih zakona o abortusu u nekim američkim državama kao i nedostatka federalnih zakona kojima se garantira plaćeno porodiljsko odsustvo. Liderima se u Biarritzu obratila i dobitnica Nobelove nagrade Nadia Murad – Jezuitkinja iz Iraka koju su oteli i masovno silovali pripadnici Isila. Iz njihovih kandži je uspjela pobjeći, danas živi u Americi i aktivistica je za ljudska prava. Nadiji se u govoru pridružio i Denis Mukwege, ginekolog iz Konga koji je liječio na desetine silovanih žena.

Progresivan zakon

Njih dvoje su zajedno sa Phumzile Mlambo-Ngcukaom, šeficom UN Women-a, poručili liderima. “Ne tražimo od vas da samo budete hrabri, već tražimo da budete sjajna generacija lidera koji će napraviti hrabre korake. Pozivamo vas da 2030. godinu proglasite krajnjom godinom nestanka rodne nejednakosti. Trump je prisustvovao ključnom sastanku o ravnopravnosti spolova uprkos žalbama visokih dužnosnika američke administracije koji su spočitavali fracuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da je fokus G7 s krucijalnih tema pomjerio prema, kako su naveli sporednim pitnjima; poput jednakih prava i klimatskih promjena. Čelnici su dobili dugačak popis progresivnih zakona koji bi mogli njihove zemlje inspirirati za uvođenje promjena. Uključili su novi danski zakon o kibernetičkom uznemiravanju, islandski o jednakim plaćama, te francuski o uličnom uznemiravanju i zabrani dezinformacija o pobačaju putem interneta. Liderima je savjetovano da provedu barem jedan progresivan zakon. Francuska se obvezala da će povećati sredstva za pomoć preživjelim žrtvama seksualnog nasilja.

-Potaknuli smo vođe da odu kući i pogledaju zakone. Mnogi su rekli da su već utvrdili koje će zakone poboljšati, što je bilo vrlo ohrabrujuće – kaže Katja Iversen, predsjednica kampanje za žene.